Ishodi učenja

1. Stručni skup: Razvijanje kompetencija nastavnika,
AZOO, Zagreb, 7. rujna 2013.
Stručno - metodička priprema nastavne jedinice
Priprema za nastavu sociologije: planiranje ishoda
učenja
Jadranka Čačić-Kumpes
Odjel za sociologiju
Sveučilište u Zadru
jcacic@unizd.hr

2. Čujem i zaboravim.
Vidim i zapamtim.
Učinim i shvatim.
Konfucije (551. – 479.)
JČK_AZOO_070913

3. Priprema za nastavu sociologije: planiranje ishoda
učenja
1. o važnosti stručno-metodičkih znanja u suvremenoj
nastavi (sociologije)
2. o izvorima za pripremanje nastavnika za nastavu
sociologije
a) stanje
b) mogućnosti
3. planiranje ishoda učenja u nastavi (sociologije)
JČK_AZOO_070913

4. Rabindranath Tagore (1861. – 1941.)
Najvažnija istina koju smo skloni zaboraviti jest ta da
učitelj nikad ne može doista poučavati ako on sam još
uvijek ne uči. Svijeća ne može zapaliti drugu svijeću,
ako ne plamsa svojim ​​plamom. Učitelj koji je stigao do
kraja svoga predmeta, koji svakodnevno ne
unapređuje svoje znanje nego samo ponavlja lekcije
svojim učenicima, može jedino puniti njihove umove.
On ih ne može oduševiti. Istina nas ne treba samo
informirati nego i nadahnuti. Ako se nadahnuće ugasi,
a informacije se samo nakupljaju, tad istina gubi svoju
beskonačnost.Veći je dio našeg učenja u školama bio
uzaludan jer su za većinu naših nastavnika njihovi
predmeti poput mrtvih primjeraka nekada živih
stvorenja s kojima ih veže učeno poznanstvo, ali ne i
životna komunikacija i ljubav .
JČK_AZOO_070913

5. Kompetencije nastavnika/ce: zajednička europska
načela
1. Zahtjevi
 poznavanje predmeta koji poučava, ali i drugih (osobito srodnih) 
multidisciplinarno obrazovanje
 poznavanje i, kad je to prikladno, korištenje informacijske i
komunikacijske tehnologije (ICT)
 pedagoško-psihološka znanja: poznavanje procesa učenja, stilova
učenja i obilježja učenika/ca i njihove kulture
 vještina poučavanja: utemeljena na metodičkim znanjima
 razumijevanje šireg društvenog konteksta u kojem se odvija
obrazovanje
 sposobnost promoviranja mobilnosti i suradnje u Europi i poticanja
interkulturnoga poštovanja i razumijevanja
JČK_AZOO_070913

6. Kompetencije nastavnika/ce: zajednička europska
načela
2. Uvjeti koje je potrebno osigurati:
 visokoškolsko obrazovanje s mogućnošću nastavka studija do
najviše razine
 cjeloživotno obrazovanje, sudjelovanje u istraživačkim projektima,
 institucije u kojima nastavnici rade trebaju poticati profesionalni
razvoj (uključujući mogućnost odsustva iz nastave neko vrijeme)
 mobilnost  stručno usavršavanje u drugim europskim zemljama
 transparentnost nastavničkih kvalifikacija unutar Europe
 visokoškolske institucije kontinuirano trebaju surađivati sa svim
dionicima; širiti znanja, podupirati i istraživati obrazovanje
nastavnika
(usp. http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/principles_en.pdf)
JČK_AZOO_070913

7. Stručno-metodički aspekti nastave sociologije: neki
pokazatelji situacije u Hrvatskoj
 2011.; Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru
 za potrebe izrade diplomskoga rada Katarine Šarac
 anketni upitnik
 prigodni uzorak, 106 nastavnika/ca sociologije
JČK_AZOO_070913
N %
Spol M 28 26,4
Ž 78 73,6
Dob 24 - 35 32 30,1
36 - 45 42 39,6
46 - 55 19 17,9
56 - 65 13 12,2
Studij Jednopredmetni 27 25,4
Dvopredmetni 76 71,8
Političke znanosti 3 2,8

8. N %
Čitam stručnu i znanstvenu literaturu (časopise i knjige) 103 97,2
Sudjelujem na kongresima HSD-a kao slušatelj/ica 7 6,6
Odlazim na međunarodne stručne skupove 4 3,8
Posjećujem stručne seminare iz kataloga Agencije za odgoj
i obrazovanje
88 83,0
Objavljujem stručne i/ili znanstvene radove u časopisima 13 12,3
Sudjelujem u istraživačkim projektima vezanim uz struku 7 6,6
Sudjelujem s priopćenjima na kongresima HSD-a 4 3,8
Raspravljam s kolegama/icama o problemima nastave
sociologije u slobodno vrijeme
47 44,3
Aktivno sudjelujem u radu stručnog aktiva unutar škole u
kojoj radim
32 30,2
Organiziram istraživačke projekte vezane uz struku 14 13,2
Odlazim na domaće stručne skupove 45 42,5
Upisan/a sam na poslijediplomski studij sociologije 2 1,8
Nešto drugo 0 0,0
Stručno usavršavanje ispitanika/ca na
području sociologije
JČK_AZOO_070913

9. Pratite li domaće stručne i znanstvene časopise?
N %
NE 43 40,6
DA 63 59,4
Revija za sociologiju – 35; Socijalna ekologija – 14,
Društvena istraživanja – 11; Sociologija i prostor – 3,
revija za socijalnu politiku – 2; Metodički ogledi – 2;
Polemos, Prolegomena, Filozofska istraživanja /
National geographic, Meridijani, Husar
JČK_AZOO_070913
http://hrcak.srce.hr/

10. Navedite otprilike koliko u svojoj kućnoj biblioteci
posjedujete socioloških knjiga
 10 i manje njih 30
 11 – 30 njih 41
 više od 100 njih 6
JČK_AZOO_070913

11. N (%) rang
Udžbenik sociologije za srednje škole 106 (100) 1
Sveučilišne udžbenike sociologije 45 (42,5) 3
Bilješke nastale tijekom studija 19 (17,9) 6
Članke iz domaćih stručnih časopisa 21 (19,8) 5
Članke iz stranih stručnih časopisa 5 (4,7) 8
Stručne knjige na hrvatskom jeziku 57 (53,8) 2
Stručne knjige na engleskom jeziku 16 (15,1) 7
Internetske izvore 45 (42,5) 4
Metodičku literaturu 3 (2,8) 10
Neke druge 3 (2,8) 9
Koje izvore koristite u pripremi za nastavu
sociologije
JČK_AZOO_070913

12. Internetski izvori
Izvor N %
Wikipedia 80 75,5
Hrčak 75 70,8
Google 95 89,6
EBSCO 22 20,8
ERIC 9 8,5
Stranice stručnih časopisa 5 4,7
Nešto drugo 5 4,7
JČK_AZOO_070913
http://e-knjiznica.carnet.hr/
HUSO korisnički račun za učenike, nastavnike i profesore osnovnih
i srednjih škola

13. Korištenje metodičke literature
 ne koristi 96
 koristi 10
 noviju, svu dostupnu, više ne koristim, Marinković, Kalin,
prema preporuci…(po jedan ili dva odgovora)
JČK_AZOO_070913

14. Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju
nastavnika sociologije (skala Likertova tipa)
Slažu se da:
 nastavnici/e sociologije ne surađuju međusobno (3,5)
 nastavnici/e se u izradi didaktičkih sredstava za nastavu mogu osloniti
samo na sebe (3,5)
 plaće demotiviraju nastavnike/ce na kvalitetniji rad (3,6)
 stručna terminologija nije standardizirana u hrvatskom jeziku (3,6)
 samo studij sociologije osigurava kompetencije za predavanje
sociologije (3,7)
 da se nastavnici/e sociologije međusobno ne podupiru kao npr. liječnici i
pravnici (3,8)
 da nastavnici/e sociologije nisu jednako cijenjeni u društvu kao
nastavnici/e prirodne skupine predmeta (3,8)
 da bi trebalo zabraniti da nastavu izvode nastavnici/e koji/e nisu
završili/e studij sociologije (3,8)
JČK_AZOO_070913

15. Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju
nastavnika sociologije (skala Likertova tipa)
Slažu se da:
 ne postoji stručna povezanost između znanstvenika/ca i
nastavnika/ca sociologije (3,9)
 profesija nastavnika/ca sociologije ne cijeni se u hrvatskom
društvu (4,0)
 uloga nastavnika/ca sociologije u hrvatskom društvu
neprepoznatljiva je (4,0)
 sociologija ne nudi mnogo izbora za posao i karijeru (4,1)
JČK_AZOO_070913

16. Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju
nastavnika sociologije (skala Likertova tipa)
Ne slažu se da:
 su seminari za nastavnike/ce nepotrebni jer svaki nastavnik/ca
mora sam unaprijeđivati svoje znanje u skladu sa svojim
interesima (2,2)
 je sociologija visoko vrednovana i cijenjena kao i druge znanosti
(1,8)
JČK_AZOO_070913

17. Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju
nastavnika sociologije (skala Likertova tipa)
Niti se slažu, niti se ne slažu da
 nastavnicima/ama nedostaje obrazovanje iz vještina izlaganja pred
publikom (2,7)
 nastavnici sociologije nemaju dovoljno pedagoških (2,7) i psiholoških
znanja za rad u nastavi (2,7)
 nastavnici/e ne utječu na sadržaje stručnih seminara (3,1)
 savjetodavnih tijela Agencije za odgoj i obrazovanje u kompetentno
pomažu nastavnicima sociologije u njihovom cjeloživotnom obrazovanju
(2,6)
 stručne službe više kontroliraju nastavnike/ce nego što im daju stručnu
podršku (3,3)
 stručni seminari za nastavnike/ce sociologije sadržajno ne podržavaju
potrebe za njihovo metodičko usavršavanje (3,4)
 Agencija za odgoj i obrazovanje uvijek na usluzi nastavnicima/ama (2,7)
JČK_AZOO_070913

18. Čini se da...
 nastavnici/e se u izradi didaktičkih sredstava za nastavu mogu
osloniti samo na sebe
 nastavnici/e sociologije ne surađuju međusobno
 ne postoji stručna povezanost između znanstvenika/ca i
nastavnika/ca sociologije
Što bi moglo pripomoći?
 Hrvatsko sociološko društvo (HSD)?
 član/ica 22 (20,8% uzorka)
 nije 84 (79,2% uzorka)  razlozi: nedostatak slobodnog vremena
(34,9 %); HSD ne bavi se dovoljno problemima nastave sociologije (24,5
%); HSD je elitistička udruga koja ne mari za nastavnike/ce sociologije
(21,7 %); nisam upoznat/a s radom HSD-a (15,1 %)
JČK_AZOO_070913

19. Američko sociološko društvo (ASA)
 Izvori za učenje i poučavanje
 ASA Digital Library of Teaching and Learning Materials
 Teaching Resources for High School and Introductory
Sociology
 Teaching Sociology (a quarterly journal)
 Curriculum Development Publications
 Teaching Techniques Series
 Teaching with Data
 Section on Teaching and Learning
 Teaching Ethics Throughout the Curriculum
(http://www.asanet.org/teaching/resources.cfm)
JČK_AZOO_070913

20. Izvori za nastavnike sociologije
 Learning Goals
 Unit Pages for Task Force Curriculum
 Exercises and Resources by Unit
 Instructor’s Manual (IM) for each unit
 Lesson Plans
 Additional Materials
 Assessment Resources
 http://www.asanet.org/introtosociology/TeacherResources/C
ontentsForTeaResources.html
JČK_AZOO_070913

21. ASA preporučuje nastavnicima sociologije:
 Keith, Bruce (ur.) (2002). "Teaching Sociology with a Purpose:
Issues in Curriculum Design and Assessment." Teaching
Sociology, Special Issue, 30 (4).
 Wagenaar, Theodore C. (2004). "Assessing Sociological
Knowledge: A First Try." Teaching Sociology , 32 (2): 232-238.
 Weiss, Gregory L., Cosbey, Janet R., Habel, Shelly K., Hanson,
Chad M. i Larsen, Carolee (2002). "Improving the Assessment of
Student Learning: Advancing a Research Agenda in Sociology."
Teaching Sociology , 30 (1): 63-79.
JČK_AZOO_070913

22. Preporuka:
 McKinney, Kathleen i Heyl, Barbara S. (ur.) (2009).
Sociology through active learning: student exercises.
Thousand Oaks: Pine Forge Press (i Sage).
JČK_AZOO_070913

23. Planiranje nastavnoga rada
 smišljeno projektiranje nastavnoga rada s obzirom na
sadržaj koji će se obrađivati, prostorne uvjete,
opremu, vrijeme kada će se raditi i ciljeve koje valja
ostvariti
 omogućuje strukturiranost i organizaciju nastavnog procesa
 pripomaže emocionalnoj sigurnosti nastavnika/ca
 predstavlja temelj za povratnu informaciju o uspješnosti i za
samoprocjenu učinka
 predstavlja temelj za praćenje i procjenu ishoda učenja
JČK_AZOO_070913

24. Strategija planiranja
 odrediti opće ciljeve i zadatke i način njihova
ostvarivanja
 kritička pedagogija?
 vrijednosna neutralnost?
JČK_AZOO_070913

25. Kritička pedagogija
 obrazovanju se pristupa kao
procesu društvene, kulturne, političke i
osobne preobrazbe koji može
njegovati društvenu ravnopravnost ili
nastavljati društvenu neravnopravnost
 potiče kritiku onih društvenih
vrijednosti koje izvrsnost i identitet
temelje na ekonomskim mjerilima
 također i: radikalna pedagogija,
pedagogija otpora…
 predstavnici: Paulo Freire, Henry
Giroux, Peter McLaren…(Dowty, 2007) Izvor: Wink, 2005
JČK_AZOO_070913

26. Kritička pedagogija i sociologija: utjecaji
 radovi Karla Marxa o fetišizmu robe i društvenoj stratifikaciji
 filozofija obrazovanja Johna Deweya (progresivno obrazovanje)
 kritička misao Frankfurtske škole: Max Horkheimer i Theodor Adorno,
Dialektik der Aufklärung: Philosophische Fragmente (1947)
 kulturni studiji  Birmingham Centre for Contemporary Cultural
Sudies – usmjerenost prema društvenim promjenama (Richard
Hoggart, Stuart Hall, Raymond Williams, Paul Willis)
 Pierre Bourdieu i Jean-Claude Passeron: utjecaj obrazovnog sustava
na društvenu reprodukciju i održavanje društvenih odnosa
 kritička pedagogija podupire i razvija učeničke kritičke sposobnosti s
ciljem razvoja strategija kulturnog i političkog otpora (Winter, 2005;
Dowty, 2007)
JČK_AZOO_070913

27. Kritička pedagogija i nastava sociologije
 kritička pedagogija govori kako treba poučavati i učiti te
potiče na korištenje poučavanja i učenja za postizanje
društvenih promjena  “dinamična paradigma
poučavanja, učenja i intervencije” (Fobes i Kaufman, 2008)
 izazovi i dvojbe kritičke pedagogije u nastavi sociologije:
1. poticanje rasprave između nastavnika/ce i učenika/ce: poticati
učenike/ce da izraze svoje mišljenje, postavljaju pitanja te da
prihvate dvosmislenost i nesigurnost
2. ne moraju svi učenici/e prihvatiti nastavnikov/čin poticaj da
stečenim znanjem utječu na društvene promjene
JČK_AZOO_070913

28. 3. “demokratizacija razreda” i balansiranje nastavnikovog/činog
autoriteta: poticanje učenika/ca da preuzmu kontrolu nad
svojim obrazovanjem
4. ocjenjivanje: sudjelovanje učenika/ca u definiranju procjene
uspjeha
5. potreba neprekidnoga nastavnikovog/činog oblikovanja i
održavanja epistemološke znatiželje zbog zahtjevnosti
nastave koja se zasniva na diskusiji
6. institucionalne prepreke: uvjeti rada, centralizirana kontrola
(Fobes i Kaufman, 2008)
JČK_AZOO_070913

29. Vrijednosna neutralnost
 različita značenja u sociologiji:
 sociologija može uspješno isključiti ideološke ili
neznanstvene pretpostavke iz istraživanja;
 sociolozi ne bi trebali stvarati sudove s pomoću kojih
procjenjuju empirijske dokaze;
 vrijednosni sudovi trebali bi biti ograničeni na područje
sociologove tehničke kompetencije;
 sociolozi su ravnodušni na moralne implikacije svojih
istraživanja;
 sociolozi bi trebali težiti tome da njihove vrijednosti budu
očite i jasne;
 sociolozi bi se trebali suzdržati od zastupanja bilo kakvih
vrijednosti.
(v. Rječnik sociologije)
JČK_AZOO_070913

30. Razine vrijednosne neutralnosti
 na osobnoj razini sociolozi bi trebali dobro razjasniti
vlastite vrijednosti;
 na institucionalnoj razini sociolozi ne bi smjeli koristiti
svoj profesionalni nastavnički status za nametanje
vrijednosti učenicima/studentima
JČK_AZOO_070913

31. Prijedlog:
 pročitajte (ponovo) “Znanost kao poziv” Maxa Webera
(Weber, 1986: 270).
JČK_AZOO_070913

32. Zadaci nastave sociologije
 pitanja otvorenog tipa postavljena nastavnicima/ama
sociologije u dijelu upitnika u istraživanju provedenom
u Americi šk. god. 2000/2001. (analizirano 58 potpuno
ispunjenih upitnika) (DeCesare, 2006)
1. Navedite najjače strane sociologije kao nastavnog predmeta
2. Navedite najslabije strane sociologije kao nastavnog predmeta
3. Mislite li da su učenici sposobni razumjeti sociologiju. Ako da,
zašto da, ako ne, zašto ne?
4. Navedite ciljeve nastave sociologije koje biste željeli ostvariti kao
nastavnici.
JČK_AZOO_070913

33. 1. Navedite najjače strane sociologije kao nastavnog
predmeta
 sposobnost da kod učenika razvije toleranciju, otvorenost i
prihvaćanje kulturnih razlika
 osigurava opće razumijevanje skupina, društva i kulture i njihov
utjecaj na pojedinca
 važnost za život učenika/ca, svakodnevni život – imaju iskustvo o
većini tema – NEJASNO zašto bi to bilo važan doprinos – možda
što su učenici onda više zainteresirani….
 jedinstvenost sociologije - ZBOG SADRŽAJA: jedini predmet
unutar kojega mogu voditi iskren dijalog o normama,
socijalizaciji, smislu svoga života
 RJEĐE: zbog jedinstvenog gledišta, znanstvene strane
sociologije, zato što pruža sredstva za razumijevanje društva
JČK_AZOO_070913

34. 2. Navedite najslabije strane sociologije kao
nastavnog predmeta
 nije važna za učenike/ce i „stvarni svijet“
 suhoparnost
 jednostavne ideje, složena terminologija
 nepreciznost
 prevelika teoretičnost  s druge strane: drugi je
percipiraju kao lagan predmet, ne cijeni se kao druga
područja
 slaba mogućnost zaposlenja
JČK_AZOO_070913

35. 3. Mislite li da su učenici/e sposobni/e razumjeti
sociologiju. Ako da, zašto da, ako ne, zašto ne?
 potpuno sposobni
 samo ako im je interesantno predočena i relevantna
za njihov život
 jesu zbog svoga uzrasta i iskustva
 ovisno kako je strukturiran predmet i kako se predaje
 mogu jer to nije „atomska fizika“, nema teške
koncepte
JČK_AZOO_070913

36. 4. Navedite ciljeve nastave sociologije koje biste
željeli/e ostvariti kao nastavnici/e.
 razumijevanje ili barem razmišljanje o društvenim
problemima
 upoznavanje s disciplinom
 važnost razumijevanja odnosa između skupina,
institucija, društva i da vide svoje mjesto unutar svega
toga, da cijene različitost…
 znanstvena strana sociologije
 priprema za više stupnjeve obrazovanja
 naučiti „sociološkoj imaginaciji“ – samo jedan odgovor
JČK_AZOO_070913

37. Planiranje: određivanje ciljeva i zadataka nastave
 povezivanje nastavnih sadržaja s poželjnim ishodima
učenja
 ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave
JČK_AZOO_070913

38. Ishodi učenja: taksonomija Benjamina Blooma
 pod utjecajem Ralpha Tylera: u obrazovanju nije
važno uspoređivanje učenika/ca nego pomoć da
postignu ciljeve predviđene kurikulumom 
oblikovanje kurikuluma i oblici poučavanja prikladni za
ostvarivanje ciljeva
JČK_AZOO_070913

39. Revidirana verzija Bloomove taksonomije (Anderson i
Krathwohl, 2001)
poznavanje činjenica
dosjetiti se
shvatiti
primijeniti
analizirati
prosuđivati
stvarati
JČK_AZOO_070913

40. Bloom Anderson i
Krathwohl
1. Evaluacija
2. Sinteza
3. Analiza
4. Primjena
5. Razumijevanje
6. Znanje
1. Stvarati
2. Prosuđivati
3. Analizirati
4. Primijeniti
5. Shvatiti
6. Dosjetiti se
JČK_AZOO_070913

41. Razine kognitivnog područja poučavanja
RAZINE OPIS: učenik/ca će moći
1. DOSJETITI SE – mogućnost reprodukcije
naučenoga u izvornom obliku
definirati, nabrojiti, opisati, poredati, ponoviti,
imenovati, ispričati, prepoznati
2. SHVATITI – uočavanje i povezivanje glavnih
ideja, opisivanje tijeka događaja ili procesa
klasificirati, prepoznati, izdvojiti, sažeti,
preoblikovati, izraziti, objasniti, interpretirati,
navesti primjere, uočiti, usporediti
3. PRIMIJENITI – rješavanje problema u novoj
situaciji primjenom stečenoga znanja i pravila na
nov način
primijeniti, izabrati, pokazati, upotrijebiti, izvesti,
riješiti, isplanirati, prikazati
4. ANALIZIRATI – raščlanjivanje informacija kako
bi se utvrdili uzroci i posljedice, izveli dokazi i
zaključci te podržale generalizacije
analizirati, procijeniti, usporediti, razlikovati,
komentirati, zaključiti, proračunati, provjeriti,
preispitati, organizirati
5. PROSUĐIVATI – mogućnost vrednovanja i
kritičkog odnosa prema činjenicama, mogućnost
procjene valjanosti ideja i/ili kvalitete uratka
procijeniti, zastupati mišljenje, izabrati opciju,
poduprijeti, vrednovati, obraniti stav, kritizirati,
provjeravati
6. STVARATI – mogućnost stvaranja novih ideja,
rješenja, sintetiziranje bitnoga, uočavanje novih
obrazaca
preurediti, skupiti, stvoriti, predložiti, planirati,
organizirati, razviti, formulirati
(Anderson i Krathwohl, 2001, prema Vizek Vidović i dr., 2003)
JČK_AZOO_070913

42. “precizni” i “neprecizni” glagoli
 “precizni”  operacionalizirani “neprecizni”
NEPRECIZNI PRECIZNI
znati analizirati
razumjeti opisati
cijeniti definirati
zapamtiti napraviti
naučiti razlikovati
osvijestiti argumentirati
JČK_AZOO_070913

43. Afektivno područje učenja/poučavanja
prihvaćanje
reagiranje
kritičko vrednovanje
organiziranje
vrijednosno prosuđivanje
JČK_AZOO_070913

44. Razine afektivnog područja poučavanja
RAZINE OPIS: učenik/ca će moći
1. PRIHVAĆANJE – pažljivo praćenje nastave,
uviđanje važnosti učenja, osjetljivost za socijalne
probleme, prihvaćanje različitosti i tolerancija
pitati, izabrati, opisati, dati, držati, identificirati,
smjestiti, imenovati, pokazati, izabrati,
odgovoriti, koristiti
2. REAGIRANJE – izvršavanje obaveza, poštovanje
školskih pravila, sudjelovanje u razrednoj raspravi,
dobrovoljno javljanje za zadatke, pomaganje
drugima, zanimanje za predmete
odgovoriti, pomoći, sastaviti, prilagoditi se,
raspraviti, pozdraviti, označiti, izvesti,
prakticirati, predstaviti, čitati, izvijestiti, izdvojiti,
reći, napisati
3. KRITIČKO VREDNOVANJE – podržavanje
demokratskih procesa, sklonost dobroj literaturi,
prihvaćanje znanstvenih načela u svakodnevnom
životu, uvažavanje potrebe za društvenim napretkom
dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, slijediti,
oblikovati, inicirati, pozvati, uključiti, opravdati,
prosuditi, predložiti, izvijestiti, odabrati, podijeliti,
proučiti, izraditi
4. ORGANIZIRANJE – uvažavanje ravnoteže
između slobode i odgovornosti, prepoznavanje
potrebe za sustavnim rješavanjem problema,
preuzimanje odgovornosti, prihvaćanje vlastitih jakih
i slabih strana
slijediti, prihvatiti, mijenjati, urediti, kombinirati,
usporediti, dopuniti, obraniti, objasniti, uopćiti,
identificirati, integrirati, modificirati, poredati,
organizirati, pripremiti, staviti u odnos,
sintetizirati
5. VRIJEDNOSNO PROSUĐIVANJE – izražavanje
samopoštovanja i poštovanja prema drugima,
spremnost na suradnju, mogućnost utvrđivanja
objektivnih kriterija procjene, marljivost i
samodisciplina, pozitivna slika o sebi
djelovati, razlikovati, prikazati, utjecati, slušati,
modificirati, izvesti, primijeniti, predložiti,
kvalificirati, ispitati, revidirati, poslužiti, riješiti,
koristiti, vrednovati
(Krathwohl, Bloom i Masia, 1964, prema Vizek Vidović i dr., 2003)

45. Psihomotoričko područje učenja/poučavanja
 odnosi se prvenstveno na razvoj i usvajanje manualnih i motoričkih
sposobnosti i vještina
imitacija
manipulacija
preciznost
artikulacija
naturalizacija
JČK_AZOO_070913

46. Zadaci nastave
materijalni (obrazovni) – funkcionalni – odgojni
zadatak
JČK_AZOO_070913

47. Primjer definiranja zadataka nastave i ishoda učenja:
Nastavna jedinica: Sociološke teorije obrazovanja
Materijalni (obrazovni) zadatak: nabrojiti i opisati teorije
obrazovanja, objasniti razliku između mikrosocioloških i
makrosocioloških teorija obrazovanja, razlikovati pojedine
teorijske pristupe obrazovanju (funkcionalistički, konfliktni i
interakcionistički) i sažeti njihova osnovna obilježja te
usporediti njihove doprinose razumijevanju obrazovanja,
navesti primjere skrivenoga kurikuluma u obrazovanju i
kredencijalizma u hrvatskome društvu te komentirati
primjenjivost rezultata socioloških teorija (npr. učeničkih
strategija prilagodbe)
JČK_AZOO_070913

48. Funkcionalni zadatak: razvoj sociološke imaginacije povezivanjem
izoštravanja percepcije osobnog obrazovnog iskustva i kritičke
analize doprinosa socioloških teorija razumijevanju obrazovanja;
osposobljavanje za artikulirano argumentiranje mišljenja
upotrebom prikladnih socioloških koncepata (skriveni nastavni
program, tipiziranje…)
Odgojni zadatak: staviti u odnos različite teorijske pristupe i
identificirati društveno-povijesnu uvjetovanost koncepata
obrazovanja, integrirati stav o potrebi društvenoga djelovanja
kako bi obrazovne institucije postale mjesto jednakih šansi za
sve pripadnike/ce društva
JČK_AZOO_070913

49. Indikatori kritičkoga sociološkog mišljenja
 korištenje primjera
 relevantnost primjera
 objašnjenje
 alternativno stajalište
 svijest o utjecaju društvene strukture
 upotreba socioloških koncepata
 korištenje kritičkog mišljenja (opći koncept)
 korištenje sociološke imaginacije (opći koncept)
(Grauerholz i Bouma-Holtrop, 2003)
JČK_AZOO_070913

50. LITERATURA
 Abercrombie, Nicholas, Hill, Stephen i Turner, Bryan S. (2008). Rječnik
sociologije (ur. Jadranka Čačić-Kumpes i Josip Kumpes). Zagreb: Naklada
Jesenski i Turk.
 DeCesare, Michael (2006). “‘It's Not Rocket Science!’: High School Sociology
Teachers' Conceptions of Sociology”, The American Sociologist, 37 (1): 51-67.
 Dowty, Rachel A. (2007). “Critical Pedagogy”, u: George Ritzer (ur.). The
Blackwell Encyclopedia of Sociology. Malden, Mass. - Oxford: Blackwell, str. 864-
867.
 Fobes, Catherine i Kaufman, Peter (2008). “Critical Pedagogy in the Sociology
Classroom: Challenges and Concerns”, Teaching Sociology, 36 (1): 26-33.
 Grauerholz, Liz i Bouma-Holtrop, Sharon (2003). “Exploring Critical Sociological
Thinking”, Teaching Sociology, 31 (4): 485-496.
 Horkheimer, Max i Adorno, Theodor W. (1947). Dialektik der Aufklärung:
Philosophische Fragmente. Amsterdam: Querido; Dijalektika prosvjetiteljstva:
filozofijski fragmenti. 2. izd. Sarajevo: Veselin Masleša, 1989.
JČK_AZOO_070913

51.  Šarac, Katarina (2011). Srednjoškolska nastava sociologije u Hrvatskoj: mišljenja
i stavovi gimnazijskih nastavnika/ca. Diplomski rad. Zadar: Sveučilište u Zadru.
 Tagore, Rabindranath (1922). “An Eastern University”, u: Creative Unity. London:
Macmillan, str.167-203.
 Vizek Vidović, Vlasta, Rijavec, Majda, Vlahović-Štetić, Vesna i Miljković,
Dubravka (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: VERN.
 Weber, Max (1986 [1919]). “Znanost kao poziv”, u: Max Weber. Metodologija
društvenih nauka. Zagreb: Globus, str. 253-282.
 Wink, Joan (2005). Critical Pedagogy: Notes from the Real World. 3rd ed.
Boston: Pearson/Allyn & Bacon.
 Winter, Rainer (2005). “Critical Pedagogy”, u: George Ritzer (ur.). Encyclopedia
of Social Theory. Vol. 1. Thousand Oaks, Calif.: Sage, str. 163-167.
JČK_AZOO_070913