Prezentacija prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta Povijest (za županijske stručne aktive za osnovne škole)

1. Popovača
19.4.2016.

2. Sadržaj prezentacije:
Informacije o
Cjelovitoj
kurikularnoj
reformi
Predstavljanje
prijedloga
kurikuluma
Povijesti
Informacije o
raspravi
Često
postavljena
pitanja

4. Što uključuje kurikularna reforma?
• Kurikularna reforma jedna je od prvih mjera kojom
započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i
tehnologije
• 130 stručnjaka je od 2012. do jeseni 2014. radilo na Strategiji
• omogućiti svakom djetetu razvoj koji je u skladu s njegovim
mogućnostima i željama, u okruženju koje je usmjereno
prema njegovim potrebama, koje je poticajno i prijateljsko
• omogućiti svakom pojedincu cjeloživotno učenje u svrhu
zadovoljavanja vlastitih interesa, lakše zapošljivosti i
postizanja više kvalitete života

5. Cilj kurikularne reforme je uspostavljanje usklađenog i
učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite
sadržajne i strukturne promjene, kako bi se:
• Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje,
usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže
svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih
osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak
obrazovanja
• Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje
djece i život škole, jasno iskazana očekivanja,
objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i
češće povratne informacije o postignućima njihove
djece
• Učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima odgojno-
obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i
jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu,
kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza,
motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.

6. Gdje smo trenutno?

7. Stručna rasprava - ŽSV
• Županijska stručna vijeća
sudjeluju u raspravi (34
stručna skupa diljem
Hrvatske)
• Kreiraju vlastite zaključke
i preporuke koje se
objavljuju na web stranici
Kurikuluma
www.kurikulum.hr/zakljuci_sa_skupova/

8. "Odsjek za povijest Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz
niza stručnih razloga podržava
prijedlog novog kurikuluma
povijesti. Nastavnici Odsjeka za
povijest aktivno će se uključiti u
pripremu i izvođenje programa
stručnog usavršavanja nastavnika
povijesti, te će raditi na pripremi
nastavnih materijala,
priručnika/udžbenika u skladu s
potrebama i
prijedlozima/zahtjevima koji im
budu ponuđeni.„
18.4.2016.

9. Stručna rasprava -
individualno
• Individualni stručnjaci mogu
osobno mišljenje poslati kao
doprinos stručnoj raspravi
putem web stranice
Kurikuluma
www.kurikulum.hr/individualna_strucna_rasprava

11. www.kurikulum.hr

12. I. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA
Ukupno 52 dokumenta!

13. Okvir nacionalnog kurikuluma
(ONK)
• predstavlja izvorište za
izradu nacionalnih
kurikuluma za pojedine
razine i vrste odgoja i
obrazovanja, a njegove
postavke utječu i na
izradu ostalih kurikularnih
dokumenata
• svi kurikularni dokumenti
slijede vrijednosti, ciljeve
i načela ONK-a

14. Nacionalni kurikulumi
Nacionalnim kurikulumima za
pojedine razine i vrste odgoja i
obrazovanja određuju se
vrijednosti, ciljevi i načela
određenih dijelova sustava.
U njima se navode struktura
područja i međupredmetnih
tema; načela organizacije,
učenja i poučavanja te
vrednovanja, ocjenjivanja i
izvješćivanja na određenoj
razini, odnosno vrsti odgoja i
obrazovanja.

15. Područja kurikuluma
• određuju se svrha, ciljevi
i odgojno-obrazovna
očekivanja vezana uz
učenje i poučavanje u
širim područjima učenja
• ovi dokumenti izravno
utječu na izradu
predmetnih i modularnih
kurikuluma

16. Međupredmetne teme
Ciljevi i odgojno-
obrazovna očekivanja
međupredmetnih tema
različito se ostvaruju, a
neki se od njih izravno
ugrađuju u predmetne
kurikulume.

17. Okviri
Okviri osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve kurikularne dokumente.

19. Odgojno-obrazovni ciklusi
Povijest

22. Model kasnije orijentacije – opća
gimnazija (šk.god. 2020./2021.)
*Pogledajte prijedlog Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje
(link: http://www.kurikulum.hr/dokumenti-nacionalnih-kurikuluma/)

25. Eksperimentalno uvođenje
• 60 eksperimentalnih škola
(48 OŠ + 12 SŠ)
• Kriterije za prijave škola
odrediti će MZOS
• Postoji izniman interes
škola za sudjelovanje
• Nastavničko vijeće i
roditelji učenika moraju
prihvatiti sudjelovanje
Prema planu ministra Predraga
Šustara, javni poziv za škole provest
će se istodobno s javnom i stručnom
raspravom o reformskim
dokumentima

26. Petogodišnji proces uvođenja
• Postepeni proces uvođenja
kurikuluma u sve razrede i sve
škole je važan radi:
1. Postepenog usavršavanja
učitelja
2. Pripreme nastavnih
materijala
3. Pripreme državne mature

27. Stručno usavršavanje učitelja?
• Plaćeno iz sredstava
Europskog socijalnog
fonda, bez davanja škola
i nastavnika
• Promjena dosadašnjeg
načina stručnog
osposobljavanja
• Usmjereno na škole
• Umrežavanje škola

28. Udžbenici?
• Kurikulum se uvodi
postepeno tijekom 5
godina što svima koji su
zainteresirani (učitelji,
izdavači, stručnjaci na
fakultetima, udrugama,
društvima, institutima,
itd.) daje vremena za
kreaciju novih nastavnih
materijala
• Prilika za učitelje da iskažu
svoju kreativnost!

29. Državna matura?
• Zadržava se državna matura kao
vanjski ispit kojime završava
gimnazijsko obrazovanje
• Ispit državne mature se
transformira u skladu s ishodima
novih kurikuluma
• Na primjeru nastavnog predmeta
Povijest na državnoj maturu
provjerava se usvojenost odgojno-
obrazovnih ishoda na unaprijed
zadanim tematskim primjerima
Na isti način se može
provesti i natjecanje iz
povijesti!

31. Kako želimo
poučavati
povijest u
školama?
Zašto je
povijest
u školi?

32. Najčešće riječi u prijedlogu kurikuluma Povijesti (bez ishoda i njihove razrade)

33. Prijedlog kurikuluma
Nastavni predmet Povijest
Članovi stručne radne skupine izabrani po javnom pozivu
Sonja Bančić, Osnovna škola Stoja, Pula
Neven Budak, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest
Rona Bušljeta, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odjel za edukacijske znanosti i izobrazbu nastavnika
Mirela Caput, Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka
Martina Glučina, Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen, Gimnazija Metković
Miljenko Hajdarović, Srednja škola Čakovec
Daniela Jugo-Superina, Osnovna škola Fran Franković, Rijeka
Snježana Koren, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest (voditeljica)
Valerija Turk-Presečki, Gimnazija Daruvar, Medicinska škola Bjelovar, Turističko-ugostiteljska i
prehrambena škola u Bjelovaru
Članovi Stručne radne skupine iz Jedinice za stručnu i administrativnu podršku
Ivan Alić, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Loranda Miletić, Agencija za odgoj i obrazovanje

34. II. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA
KURIKULUM
PREDMETA
POVIJESTPODRUČJE KURIKULUMA
MEĐUPREDMETNE
TEME
OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA
OKVIR ZA
VREDNOVANJE
NACIONALNI
KURIKULUM
RIPOO, OŠ, GIM, SO, UO OKVIR ZA
POUČAVANJE
UČENIKA S
TEŠKOĆAMA
OKVIR ZA
POUČAVANJE
DAROVITIH UČENIKA

35. Kako je nastao kurikulum?
Lipanj
2015
Natječaj za
članove stručne
radne skupine
Rujan
2015
Početak rada
stručne radne
skupine
Siječanj
2016
Objava radne
verzije
kurikuluma
Veljača
2016
Objava
prijedloga
kurikuluma i
stručna rasprava
1
Povezivanje
hrvatskog
iskustva i novih
kurikulumskih
trendova u
svijetu
2
Definiranje
opisa predmeta,
odgojno-
obrazovnih
ciljeva i
koncepata
predmeta
3
Definiranje i
razrada
odgojno-
obrazovih
ishoda
4
Opisivanje
povezanosti s
drugim
područjima i
temama; kako
učiti i poučavati;
vrednovanje
ishoda učenja
5
Konzultiranje
kritičkih
prijatelja i
dorada
dokumenta

36. Vrste kurikuluma
OTVORENI
fleksibilnost u odabiru sadržaja i
načina rada; upute unutar kojih se
stvaralački realizira izvedbeni program
podložan promjenama u hodu,
inicijativi učenika i nastavnika
ZATVORENI
kronološki tijek povijesti detaljno je
razrađen kroz teme i sadržaje nastave;
ne dopušta slobodu i kreativnost
učeniku i nastavniku; nema vremena
za spontane ili neplanirane situacije;
nastavnik samo prenosi propisani
sadržaj
MJEŠOVITI
danas se smatra modernim oblikom;
manje je propisan, postoje samo
kurikulumski okviri u koje u ugrađene
izvedbene jezgre; aktivacija učenika u
stjecanju znanja, spodobnosti i
vještina; ne traži se enciklopedijska
potpunost
Pešorda, S. (2008). Kurikulum i nastava povijesti. Povijest u nastavi, 6, 11(1), 101 – 107

37. Sadržaj kurikuluma
Opis nastavnog predmeta
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja povijesti
Koncepti u organizaciji kurikuluma nastavnog predmeta Povijest
Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i konceptima
Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama
Učenje i poučavanje predmeta
Vrednovanje ishoda učenja u predmetu
A.
B.
C.
D.
E.
F.
G.

38. Svrha učenja povijesti:
a) poticanje učeničkog interesa za proučavanje
prošlosti,
b) razvijanje učeničke radoznalosti, imaginacije i
analitičkog mišljenja,
c) razumijevanje sadašnjosti te stjecanje znanja i
vještina neophodnih za upućenu i aktivnu
participaciju učenika u društvu kao građana
Hrvatske, Europe i svijeta.

39. B.
Odgojno-
obrazovni
ciljevi
učenja i
poučavanja
povijesti
Učenik
:
pozna i razumije
razdoblja i društva
koja proučava,
uključujući važne
događaje,
pojedince, procese i
pojave; pritom
koristi prikladnu
terminologiju te
shvaća sadašnjost
kao posljedicu
povijesnog razvoja
društva
oblikuje vlastita
argumentirana
stajališta i
interpretacije,
raspravlja na
otvoren i
konstruktivan
način te uvažava
različite
utemeljene
perspektive i
percepcije o
prošlosti
sagledava prošlost
koristeći se
konceptima
vremena i
prostora, uzroka i
posljedica,
kontinuiteta i
promjena, izvora i
istraživanja
prošlosti te
interpretacija i
perspektiva
koristi vještine
koje
podrazumijevaju
postavljanje
pitanja o prošlosti,
analizu i
interpretaciju
povijesnih izvora,
stvaranje
povijesne
argumentacije i
komunikaciju o
rezultatima
koristi znanja i
vještine stečene
učenjem povijesti
kako bi ostvario
osobne potencijale
te odgovorno
djelovao u javnom
životu lokalne,
nacionalne,
europske i
globalne zajednice
razumije
profesionalno-
etičke norme i
vrijednosne
aspekte
povezane s
proučavanjem
prošlosti/histori
je

40. Koncepti nastavnog predmeta
Povijest
• Pomažu u razumijevanju načina rada povjesničara i
pridonose formiranju povijesnog mišljenja kao
skupu znanja i vještina povezanih s dubinskim
razumijevanjem povijesnih sadržaja, razvojem
historiografske pismenosti, poznavanjem procesa
istraživanja prošlosti te razumijevanjem
kompleksne naravi zapisa o prošlosti

41. Vrijeme i
prostor
Koncepti
predmeta

42. Učenje i poučavanje predmeta s
naglaskom na koncepte
Osjećaj za
kronologiju
Razumijevanje
utjecaja
prostora
Razumijevanje
uzroka i
posljedica
Razumijevanje
kontinuiteta i
promjena
Sagledavanje
interpretacija i
perspektiva
Kritičko
promišljanje
na temelju
izvora
Stvaranje i
prezentiranje
vlastitih
zaključaka

43. 4. r.
U predmetu Priroda i društvo:
- naglasak na konceptima vremena i prostora,
uzroka i posljedica te kontinuiteta i promjena
- učenici razvijaju osnovno razumijevanje
uloge izvora u proučavanju prošlosti te
provode vlastita mala istraživanja u kontekstu
osobnih, obiteljskih i lokalnih historija
5.-8.r.
Fokus se širi na
objašnjavanje
interpretativne prirode
različitih prikaza prošlosti,
perspektiva i značenja.
Učenici provode vlastita
istraživanja o sadržajima
koje proučavaju te
odabiru prikladne načine
prezentacije rezultata
istraživanja.
1.-4.r.
Usredotočeno na
istraživanje i izvore, te
produbljuje učeničko
razumijevanje prirode
interpretacija, dokaza i
argumenata, kao i
vještina povezanih s
komunikacijom znanja
o prošlosti.

44. Vrijeme i prostor
• bez kronološkog okvira ne
mogu se razumjeti
prošlost i sadašnjost niti
istražiti odnosi među
događajima
• obuhvaća i sposobnost
uporabe povijesnih karata
karata kao simboličkih
reprezentacija nekog
područja u određenom
vremenu

45. Uzroci i posljedice
• objašnjavaju se čimbenici
koji su pridonijeli
pojedinim povijesnim
događajima, pojavama i
procesima, kao i rezultati
tih zbivanja
• zašto su se događaji zbili
tako kako jesu, kako jedna
pojavnost vodi drugoj te
zašto jedan događaj može
imati višestruke uzroke i
posljedice

46. Kontinuiteti i promjene
• shvaćanje povijesti kao
kompleksne mješavine
promjena i kontinuiteta
• Učenik zna objasniti da
se u određenom
razdoblju neki aspekti
života mogu mijenjati, a
drugi ostati isti
• Što su određeni
povijesni fenomeni
značili za tadašnje
ljude?

47. Izvori i istraživanje prošlosti
• osnova je za razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja
• učenici mogu proći kroz cjelokupan proces
istraživanja ili krenuti od pitanja ili izvora koje im
zadaju učitelji kako bi prikupili i/ili analizirali
informacije
procjena
efikasnosti
istraživanja
priopćavanje
rezultata
istraživanja
u različitim
oblicima i za
različitu
publiku
donošenje
zaključaka
temeljenih
na
argumentim
a i dokazima
odabir,
analiza,
evaluacija i
interpretacij
a
prikupljenih
informacija
formuliranje
pitanja i
pronalaženj
e izvora
informacija
Koraci
istraživanja:

48. Istraživanje u OŠ?
Primjer ishoda D.5.2.
„Na temelju povijesnih izvora u učiteljevoj pripremi
počinje postavljati istraživačka pitanja o prošlosti te
pronalaziti i objašnjavati moguće odgovore.”
„Jednostavno strukturirani rad podrazumijeva da
prezentira informacije logičnim i smislenim
slijedom...”
„Složeniji strukturirani rad podrazumijeva da rad ima
uvod, razradu i zaključak na kraćem tekstu...”
„Rad oblikuje u sebi prikladnoj formi...”

49. Interpretacije i perspektive
• pomaže učeniku razumjeti da
tumačenja prošlosti nastaju na
temelju povijesnih izvora, ali i
da ih oblikuju znanja, iskustva i
sustavi vrijednosti onih koji
interpretiraju
• koncept podrazumijeva
razumijevanje i kritičko
procjenjivanje različitih
perspektiva, kao i shvaćanje da
se prošlim događajima
naknadno određuje važnost i
pripisuju određena značenja

50. Pogled u budućnost?!?
• Kurikulum je dokument
pisan za budućnost i
generacije koje dolaze
• Važan preduvjet za
kvalitetan rad je napredak
čitanja s razumijevanjem
u razrednoj nastavi

51. Odgojno-obrazovni ishodi
Ishodi su razrađeni sa svaki razred osnovne i srednje škole
Ishodi su razrađeni sa svaki koncept

52. Ishodi su razrađeni po razinama usvojenosti
(zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra, iznimna)
Pomažu učitelju u praćenju
napretka učenika i u vrednovanju
njihovog znanja
Razine usvojenosti NE
predstavljaju školske
ocjene!
Ishodi učenja i pripadajuće razine usvojenosti predstavljaju poželjna
znanja, vještine i stavove koji se od učenika očekuju u određenoj
godini učenja unutar pojedinoga koncepta

56. Kronološko- tematski
pristup
Povijesni sadržaji nisu sami sebi svrha, već
služe savladavanju povijesnih koncepata te
ostvarivanju ciljeva i ishoda učenja

57. Sadržaji su oblikovani tako da potiču
razvijanje vještina važnih za kritičko i
povijesno mišljenja i te želju za
produbljivanjem znanja

61. Srednja škola
• Tematski pristup!
• sadržajna cjelina na kojoj učenik treba ostvariti
glavne ciljeve učenja – savladavanje koncepata i
ishoda u odgovarajućem ciklusu učenja

64. Dijakronijske teme
• teme u kojima se određena pojava ili proces promatra
kroz više povijesnih razdoblja
• primjeri:
• Povijest utopija
• Ropstvo i trgovina ljudima
• Povijest žena/djece
• Slike vladara i vlasti
• Povijest mode/stanovanja/prehrane
• Bolest i zdravlje kroz povijest
• Razvoj kapitalizma
• Povijest okoliša
• Rasizam i antisemitizam
• Živjeti zajedno - ljudska i manjinska prava

65. Povezanost s odgojno-obrazovnim
područjima i međupredmetnim
temama
• Kurikulum nastavnog predmeta Povijest povezan je
s međupredmetnim temama i drugim nastavnim
predmetima u ostvarivanju ciljeva i povezanih
ishoda te u specifičnim srodnim sadržajima
IKT
GOOAktivno
učenje

66. Uloga učitelja Osmišljavaju i
organiziraju
načine rada
Potiču kreativno i
efikasno stjecanje
znanja
Potiču kritičko
mišljenje
Razvijaju
metakognitivne
sposobnosti
učenika
Aktivno učenje kroz osmišljene
aktivnosti za učenika te
uzajamna komunikacija svih
sudionika

67. Vrednovanje
PutokazPomoć
Vrednovanje
ishoda
učenja

68. Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Povijesti povezani su s
konceptima te sadržajima i aktivnostima iz ishoda učenja.
Elementi vrednovanja su:

69. • Temeljna povijesna znanja: vrednovanje činjeničnog znanja, odnosno
poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih
kronoloških odrednica, osnova korištenja zemljovida te korištenje
odgovarajuće povijesne terminologije. Ovaj se element vrednuje u svim
ciklusima učenja i poučavanja povijesti.
• Razumijevanje povijesnih koncepata: vrednovanje konceptualnog znanja,
odnosno poznavanje, korištenje i razumijevanje temeljnih povijesnih
koncepata (str. 6-9) kao okvira za tumačenje i razumijevanje prošlih
događaja, procesa i pojava. Uključuje i poznavanje temeljnih načela,
klasifikacija, teorija i modela koji se odnose na te koncepte. Ovaj se
element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti, s tim da
se udio pojedinih koncepata razlikuje od ciklusa do ciklusa (objašnjenje na
str. 4).
• Istraživanje prošlosti: vrednovanje poznavanja i primjene odgovarajućih
metoda, postupaka i procedura u radu s povijesnim izvorima te u
istraživanju prošlosti. Uključuje i vrednovanje učeničkih radova proizašlih iz
samostalnih istraživanja. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja
i poučavanja povijesti, s tim da se njegov udio u vrednovanju povećava u
četvrtom i petom ciklusu.

70. Vrste vrednovanja
• vrednovanje za učenje (formativno) - poticanje i
usmjeravanje učenja pravovremenim povratnim
informacijama (usmenima ili pisanima)
• vrednovanje kao učenje - provodi se postupcima koji
obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i
učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika
• vrednovanje naučenog (sumativno) - provodi se u svrhu
mjerenja i ocjenjivanja (odnosno, iskazivanja rezultata
mjerenja ocjenom)
• Opširnije u „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u
osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link:
http://www.kurikulum.hr/okviri/)

71. Hibridno vrednovanje?
• HIBRIDNO VREDNOVANJE jest oblik vrednovanja
naučenoga koje osmišljava i planira ispitni centar, a
provodi učitelj. Ispitni centar sastavlja sadržajno i
metodološki provjerene ispite, a učitelj te ispite provodi i
dobiva konkretne povratne informacije o rezultatu svojih
učenika. Radi se o pisanim provjerama znanja i vještina
učenika koje se provode putem mrežnih aplikacija
(internetsko testiranje). Pragove postignuća na ispitima
hibridnoga vrednovanja određuje ispitni centar.
*Detaljnije „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u
osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link:
http://www.kurikulum.hr/okviri/)

73. Zahvaljujem na pažnji!
Miljenko Hajdarović
miljenko@hajdarovic.com