Rezultati istraživanja o utjecaju sociodemografskih obilježja na sudjelovanje u ljetnim školama znanosti koji pokazuju da je obrazovanje roditelja polaznika ljetnih škola fakultetsko dok na smotru radova najviše dolaze roditelji sa završenom četverogodišnjom srednjom školom.

1. Sociodemografski profil polaznika ljetnih škola
znanosti i Smotre radova i posljedice po obrazovni
uspjeh
dr. sc. Dunja Potočnik
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu/ Institut sinergije
znanosti i društva
www.dunjapotocnik.org

2. Zašto je u Hrvatskoj važno biti „genijalac”?
o Posljednjih deset godina – izvještavanje o mladim „genijalcima” –
stvaranje imidža „ekskluzivnosti” odvraća mnogu djecu i mlade ne samo od
bavljenja znanošću već i od posvećivanja učenju prirodoznanstvenih i
tehničkih predmeta u školi
o U javnom diskursu na temu prirodoznanstvenih i tehničkih predmeta gubi
se iz vida da ovi predmeti nisu samo podloga za kasnije profesije, već i
osnova za razumijevanje svijeta u kojem živimo i nadogradnju znanja koje
svakom pojedincu trebaju tijekom čitavog života (cjeloživotno učenje)
 Posljedica – RH je po broju zaposlenih u tehnološkom sektoru na
europskom začelju; mladi zaziru od upisa prirodoznanstvenim smjerova na
fakultetima; opada interes za srednje škole tehničkog smjera; industrija
„genijalaca”

3. Što govore podaci?
4 izvora podataka:
- Istraživanje međugeneracijske mobilnosti (D. Potočnik, disertacija
www.dunjapotocnik.org)
- Sociodemografski profil polaznika Ljetne tvornice znanosti u
Čakovcu
- Sociodemografski profil sudionika Smotre radova u Čakovcu
- Sociodemografski profil polaznika 8 ljetnih škola znanosti u čitavoj
Hrvatskoj
- Način informiranja o programima – jednak, profil učenika koji se
odazvao – različit

4. Obrazovanje roditelja polaznika LJTZ (N=52)
0% 0%
26.9%
1.9%
13.5%
53.8%
3.8%
0%0%
9.6%
34.6%
3.8%
9.6%
40.4%
1.9% 0%
Bezškoleiliosnovnaškola
Trogodišnjasrednjaškola
(zanatskailitehnička)
Četverogodišnjasrednjaškola
(zanatskailitehnička)
Gimnazija
Višaškola
Fakultet
Magisterijilidoktorat
Neznam/Neželimodgovoriti
Majka
Otac

5. Zanimanje roditelja polaznika LJTZ
1.9% 0%
11.5%
5.8%
1.9%
3.8%
23.1%
46.2%
5.8%
0%0% 0%
23.1%
7.7%
3.8%
3.8%
11.5%
28.8%
21.2%
0%
Domaćica
Poljoprivrednici
Radnici(odnekvalificiranih
radnikadoprodavačai
poslovođa)
Obrtnici
Osobljezaštite(vojnici,
policajci,vatrogasci,zaštitari)
Slobodneprofesije(novinari,
umjetnici)
Službenici
Stručnjaci(učitelji,nastavnici,
inženjeri,liječnici,
znanstvenici)
Rukovoditelji(rukovoditelji
odjela,direktori,političari)
Neznam/Neželimodgovoriti
Majka
Otac

6. Obrazovanje roditelja sudionika Smotre radova
(N=33)
0%
23.5%
44.1%
0.0%
5.9%
20.6%
2.9% 2.9%
5.9%
29.4%
38.2%
5.9%
0%
17.6%
0%
2.9%
Bezškoleiliosnovnaškola
Trogodišnjasrednjaškola
(zanatskailitehnička)
Četverogodišnjasrednjaškola
(zanatskailitehnička)
Gimnazija
Višaškola
Fakultet
Magisterijilidoktorat
Neznam/Neželimodgovoriti
Majka
Otac

7. Zanimanje roditelja sudionika Smotre radova
17.6%
2.9%
32.4%
11.8%
0% 0%
11.8%
23.5%
0% 0%0%
5.9%
35.3%
17.6%
2.9%
0%
17.6%
11.8%
8.8%
0%
Domaćica
Poljoprivrednici
Radnici(odnekvalificiranih
radnikadoprodavačai
poslovođa)
Obrtnici
Osobljezaštite(vojnici,
policajci,vatrogasci,zaštitari)
Slobodneprofesije(novinari,
umjetnici)
Službenici
Stručnjaci(učitelji,nastavnici,
inženjeri,liječnici,
znanstvenici)
Rukovoditelji(rukovoditelji
odjela,direktori,političari)
Neznam/Neželimodgovoriti
Majka
Otac

8. Socijalna reprodukcija – blokada uspjeha
 Podaci na razini svih ljetnih škola (N=219) još su više jednoobrazni:
 71,1% majki ima više ili visoko obrazovanje te magisterij ili doktorat
(i 65,7% očeva)
 53,7% očeva su stručnjaci ili rukovoditelji (i 10,1% majki)
Na razini čitave Hrvatske – 16,4% visokoobrazovanih uzak profil
polaznika ljetnih škola
Dijete niže obrazovanih roditelja ima 7 puta manju šansu biti
visokoobrazovano, a dijete roditelja sa strukovnom školom 2,5 puta
manju šansu od djece visokoobrazovanih roditelja

9. Demistifikacija
- Djeca i mladi s roditeljskom podrškom dolaze iz obitelji visokoobrazovanih
roditelja i češće bivaju prepoznati kao „talentirani” i „genijalci”
- Djeca i mladi čiji su roditelji nižeg stupnja obrazovanja rjeđe imaju podršku
roditelja za bavljenje znanosti i tehnologijom; oslanjaju se na prepoznavanje
od strane nastavnika
- Obrazovni sustav bi trebao rezultirati smanjenjem početnih razlika između
učenika – PISA rezultati/Eurostat – Hrvatska ima vrlo neujednačene uvjete
školovanja obzirom na regije
- Sadašnji sustav i medijsko prezentiranje pojedinačnih uspjeha potenciraju
strah djece i mladih prema bavljenju znanosti
potrebna je demistifikacija i potporni sustav