Biomi Životne oblasti

1. Olivera Lučić,
Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola

2. Biotički sistemi biosfere
Jedinka
Biocenoza

5. BIOMI
• Područja na planeti Zemlji primarno distribuirana
na osnovu klimatskih faktora
• Razlikujemo: akvatičke (vodene) i kopnene biome
• Faktori koji utiču na klimu:
-geografska širina
-nadmorska visina
• Povećanjem nadmorske visine za 100 m = 100 km
putovanju ka sjeveru

7. KOPNENI BIOMI

8. KOPNENI BIOMI
Tropske kišne šume Tropske savane Pustinje
Lišćarsko -listopadne
šume
Čarapal
Stepe Tundra Tajga

9. TROPSKE KIŠNE ŠUME (PRAŠUME, DŽUNGLE)
• Zauzimaju ekvatorijalni pojas Zemlje
• Predstavljaju najstariji tip vegetacije
• Razvijaju se u području Amazona, centralne Amerike,
centralne Afrike, Madagaskara, Indopacifika......
• Količina padavina više od 2000 mm godišnje
• Temperature između 20º C i 25º C tokom cijele godine
• Prisutno oko 50% svih živih vrsta

10. U tropskoj kišnoj šumi:
•6.00 sati sunce vrlo brzo izlazi - šuma je u magli (20°C)
• Do 10.00 sati puno vode isparava (20°C-25°C)
• Oko 13.30 sati nastaju veliki oblaci (28°C)
• Između 14-17.00 sati snažne oluje/pljuskovi u kišnom razdoblju (između 30°C i 31°C)
• Nakon 17.00 sati sunce ponovo sija (28°C)
• 18.00 sati sunce brzo zalazi (26°C)
• Nakon 18.00 sati mrak je (noću su temperature između 20°C i 23°C)

11. Rasprostranjenje prašuma
-Sjeverno i južno od ekvatora u Americi,
Africi, Aziji i Australiji.
-Američke tropske kišne šume nalaze se u
Južnoj Americi u slivu rijeka Amazon i
Orinoko, zapadno od Anda između
Kolumbije i Ekvadora i duž obale Atlanskog
okeana u Brazilu.
-U Centralnoj Americi prisutne su od
Paname do Meksika, kao i na Antilskim
ostrvima.
-Afričke tropske kišne šume obuhataju
najjužniji dio Zapadne Afrike, na istoku duž
sliva rijeke Kongo. Javljaju se i u istočnom
dijelu Madagaskara
-Indo-malajske tropske kišne šume
zahvataju djelove Jugoistočne Azije, ostrva
između Azije i Australije

12. Amazonska prašuma
•Najveća prašuma, površine 6 000 000 km², od Anda do Atlantskog okeana
•Tlo siromašno nutrijentima koji se većinom nalaze u vegetaciji
•Izražena spratovnost
•Odlikuje se visokim stepenom biodiverziteta
•Veliki broj endemičnih vrsta
•Na jednom hektaru oko 300 drvenastih vrsta
11.11.2011. u 11:11 sati
Čuda prirode

13. Drvo putnik Ravanela madagascarensis
Ružičasti zimzelen Catharanthus roseus
Reflezija Refflesija arnoldii Acai Euterpe oleraceaStrasni cvijet Passiflora granadilla
Pamuk stablo Kapok Tree
Jaguar Panthera onca
Orangutan Pongo pygmaeus
Bonobo Pan paniscus
Gorila Gorila gorila Smeđi medvjed Ursus arctos
Binturong Arctictis binturong
Kinkajou Potos flavus Lemuri Eulemur rufus Afrički slon Loxodonta africana
B I O D I V E R Z I T E T

14. Degradacija prašuma
• Izražena posljednjih godina, antropogeni uticaj
• Uzroci:
-stvaranje obradivih površina (krčenjem, paljenjem)
-stvaranje prostora za izgradnju kompleksa za stanovanje
-eksploatacija šumskih resursa (drvne mase, faune)......
• U periodu 1960.-1990. 1/5 tropskih prašuma uništena
• Ukoliko se nastavi degradacija, 2030. će prašume nestati

15. Značaj prašuma
• Biološka raznolikost
• Apsorpcija (upijanje) CO2, produkcija(proizvodnja) O2,
• Regulacija temperature
• Produkcija nutrijenata: azota i fosfora
• Sprečavanje erozija
• Potencijalni lijekovi za različite bolesti savremenog doba
• Usporava proces globalnog zagrijavanja planete Zemlje

16. TROPSKE SAVANE
• Razvijaju se u istočnoj i centralnoj Africi (savane),
• južnoj Africi-velt,
• južnoj Americi (Brazil, Kolumbija, Venecuela)-ljanosi ,
• sjevernoj Americi (prerije),
• Sjevernoj Australiji (pampasi),
• stepe u Aziji i Evropi
Klima tropska, suva i vlažna
• Srednje godišnje temperature oko ili iznad 18ºC
• Godišnje padavine se kreću između 50 cm i 127 cm
• U toku suve sezone oko 10 cm padavina mjesečno
• Mala osunčanost u peridu od 5 mjeseci
• Tip tla varira od geološke podloge i edafskih uslova
• Višegodišnje vrsta trava visine do 180cm
• Razlikujemo: savane sa drvećem, park savane, savane sa šibovima,
travnate savane

18. Nacionalni park Serengeti u Tanzaniji-najpoznatija savana
• Zubača-najznačajnija trava
• Akacije-stabla visine do 20 m
• Baobab-živi nekoliko hiljada godina
visine oko 25 m
Zubača Cynodon dactylon
Acacija Umbrella Thorn Acacia
Baobab Adansonia digitata,

19. Nacionalni park Serengeti u Tanzaniji-najpoznatija savana
• Zubača-najznačajnija trava
• Akacije-stabla visine do 20 m
• Baobab-živi nekoliko hiljada godina
visine oko 25 m
Zubača Cynodon dactylon
Acacija Umbrella Thorn Acacia
Baobab Adansonia digitata,

20. Prerije Sjeverne Amerike nekad su imale krda
bizona.
Divlji konji su nekad galopirali preko nizija
Mongolije, a velika krda stepskih antilopa
dominirala su centralnom Azijom, ali konja više nema
u divljini, a antilopama se bliži kraj.
Slično tome, jelen je nekad bio čest stanovnik
južnoameričkih pampasa.
Životinje koje riju, poput prerijskih pasa, progone
rančeri.
U Africi je safari turizam doprinio održanju
životinja travnatih oblasti. Ovdje žive slonovi,
nosorozi, lavovi i leopardi, kao i antilope i drugi
papkari. Australijska savana nije naseljena
papkarima nego zavičajnim životinjama koje pasu,
kao što su kenguri.

21. Lav Panthera leon Žirafa Giraffa camelopardalis
Zebra Cute zebrasImpala Aepyceros melampus
Gazela Gazele thompsona
Gerenuk Litocranius walleri Crveni kengur Macropus rufus
F A U N A S A V A N E

22. PUSTINJE
• Pokrivaju 1/5 površine kopna na Zemlji
• Male količine padavina, manje od 25 cm kiše godišnje
• Temperatura između 20ºC i 25ºC
• Postoje područja sa ekstremno visokim temperaturama oko 30ºC
i ekstremno niskim temeraturama oko -15ºC
• Biljni svijet adaptiran uslovima staništa:
-debeli kožasti listovi sa iglicama, duboko korijenje, stome dublje u
pokožici.....
• Životinjski svijet većinom aktivan noću

23. Sahara-najveća pustinja na svijetu Namib-najstarija pustinja na svijetu
Sonora-najveća pustinja u sjevernoj Americi Atakama-najaridnija pustinja na svijetu u
Čileu, prostire se preko Anda

24. B I O D I V E R Z I T E T
Velvičija Welwitschia mirabilis Okotilo Fouquireia speledns Kaktus bure Ferocactus wislizenii
Šakal Canis mesomelas Varan Varanus griseus Arapski oriks Oryx leucoryx

25. MEDITERANSKI BIOM (makija, gariga, čaparal)
• Nalazi se između 32º i 40º geografske širine na zapadnim
obalama kontinenata
• Odlikuje se dugim vrućim i suvim ljetima i blagim, kišovitim
zimama
• Količina padavina između 350 mm i 750mm, obično zimi
• Ljeta nepredvidima, postoje sušna razdoblja
• Srednje godišnje temperature između 16ºC i 18ºC
• Česti požari, dovode do porasta nutrijenata u tlu
• Razvoj pionirskih vrsta

26. Maslina Olea europaea
Planika Arbutus unedo Čempres Cupressus sempervirens Mirta Myrtus communis
Lasica Mustela nivalisDivokoza Rupicapra rupicapra Veliki cvrčak Cicada plebeiaObični cvrčak Lyristes plebejus
B I O D I V E R Z I T E T

27. TRAVNATE OBLASTI
• Grade zonu između bioma lišćarsko-listopadnih
šuma i tajge
• Na osnovu godišnjih padavina mogu se podijeliti u
tri grupe:
-visoke trave, miješane trave, niske trave
Vegetacijska sezona uslovljena temperaturom, iznad
10ºC
Prerije
Sjeverna Amerika
Pampasi
Južna Amerika

28. LIŠĆARSKE-LISTOPADNE ŠUME
• Zauzimaju velike djelove kontinenata na Sjevernoj
hemisferi: sjeveroistočna Azija, centralna i zapadna
Evropa, istočni dio sjeverne Amerike
• Klima umjerena, temperature se kreću između
-30ºC i + 30ºC
• Prosjek padavina od 75 cm do150 cm
• Vegetacijska sezona traje oko šest mjeseci

29. Hrast lužnjak Quercus robur
Javor-klen Acer pseudoplatanus
Bukva Fagus sylvaticaKesten Castanea sativa
Lipa Tilia cordata Brijest Ulmus laevis Lišajevi
B I O D I V E R Z I T E T

30. Bjelorepi jelen Odocoileus virginianus
Jeleni Cervidae
Crvena vjeverica Squirrel
Divlji kunić Leporidae
Vuk Canis lupus Rakun Procyon lotor
Planinski lav Felis concolor
Ris Lynx lynx

31. TAJGA –BOREALNA ŠUMA
• Tajga-ruska riječ za borelanu šumu
• Pokriva oblasti koje su nekad bile pod ledom
• Duge oštre zime (temperature do 6 mjeseci sa srednjom
temperaturom ispod 0º)
• Kratka ljeta (50 do 100 dana bez mraza)
• Područja u Rusiji sa velikim oscilacijama temperature -35ºC do
+35ºC
• Srednje godišnje padavine su između 40-50 cm
• Javlja se u vidu kontinuiranog pojasa koji se pruža preko Sjeverne
Amerike i Evroazije, između 50º i 60º sjeverne geografske širine

32. Bijeli bor Pinus silvestris
B I O D I V E R Z I T E T
Jela
Jela Abies alba Smreka Picea abies Ariš Larix decidua
Ris Felis lynx Gorska kuna Gulo gulo Kuna zlatica Martes martes Leming Lemmus lemmus

33. TUNDRA
• Najmlađi biom, nastao prije 10 000 godina
• Obuhvata ogromna područja između 55º i 70º sjeverne geografske
širine
• Zauzima oko 20% površina kopna
• Prosječne zimske temperature iznose -34ºC
• Ljetne temperature u prosjeku ispod 10ºC
• Količina padavina mala, između 15-25 mm
• Tlo vlažno zbog niske evaporacije
• Zime duge
(šest do deset mjeseci, srednje mjesečne temperature ispod 0ºC)
• Sniježne padavine pogoduju očuvanju biljnog pokrova

34. Crnjuša Erica carnea
B I O D I V E R Z I T E T
Lišajevi
Polarna vrba Salix polaris
Alpska kokoš Lagopus mutus Mošusno goveće Ovibus moschatus Karibu Tieteellinen luokittelu Polarni zec Lepus arcticus
Polarni medvjed Ursus maritimus

36. Šta podrazumijevamo pod morem?
• vodena masa od 1368 mil. km3
• prostire se na 360 mil. km2 Zemljine kugle
(70,8%)

40. Okeani pokrivaju skoro ¾ Zemljine
površine i čine najveći i najsloženiji biom.
U njima žive najveće i najmanje životinje,
od sitnih zooplanktona do moćnog
plavog kita. Između ove dvije krajnosti u
okeanima se nalazi nevjerovatno bogatstvo
života.
Okeani se sastoje
od bezbroj staništa,
uključujući sve od
šarenih koralnih
grebena do
tajanstvenih
hidrotermalnih
otvora u morskim
dubinama. Dubina
okeana ima
značajan
uticaj na uslove.
Dubina može da
varira od samo
nekoliko
centimetara duž
obale do 11 km, što
je najdublja
okeanska tačka u
Marijanskoj brazdi
u blizini pacifickog
ostrva Gvam.

41. Okeansko dno

45. Životinjski svijet jezera
Uzimamo primjer Skadarskog
jezera:
50 vrsta ribe (između ostalih,
šarani i jegulje), vidre,
vodozemaci i gmizavaci: žabe,
zmije i gušteri...
U planinskim obalnim
područjima postoje različite
životinjske vrste: od
daždevnjaka do divljih svinja,
lisica i vukova.
Insekti - brojni mediteranski
endemiti (zaštićene vrste):
šumski mrav -Formica rufa,
lastin repak - Papilio
machaon, sredozemni
lastin repak - Papilio
alexanor i jedarce - Papilio
podalirius, jelenak - Lucanus
corvus i nosorožac -
Oryctos nasicornis.
Faunističi raritet predstavlja
prisustvo džinovske vodene
stjenice - Belostoma
nilotica.

48. Živi svijet tekućih kopnenih voda
- ribe, rakovi i puževi te vrste
vodenih biljaka. Brojni
beskičmenjaci, npr. larve insekata,
veći dio života provedu u rijeci i
njenim postranim dijelovima,
U zoni pastrmke žive i peš, pijor.
Česte su i alge kremenjašice i
mahovine. Zona lipljena je
prelazna zona prema srednjem
toku, a imamo : mrenu, klen i
podust, krkuša. Uz mrenu dolaze
još i klen, podust, jez, bolen,
klenić, mladica… Donji tok rijeke
obuhvata zonu djeverike, bodorka,
šaran, linjka, smuđa, soma,
štuku, … Primjer ribe koju
nalazimo ovdje je jegulja.
Rijeke imaju i vertikalnu podjelu –
od dna do površine.

49. Ponavljamo. Uočite biome na planeti i pokažite
na karti.

53. P I T A NJ A?

54. H V A L A N A PAŽNJI ! ! !