Advertisement
Advertisement

More Related Content

Advertisement
Advertisement

Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine

  1. Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine Damnjanović Ivana
  2. Šta je ekologija? • Ekologija je biološka disciplina koja proučava odnose između živih bića i spoljašnje sredine, kao i između živih bića međusobno • Ona se bavi biološkim problemima opstanka karakterističnim za sve organizme na Zemlji
  3. • Naziv ekologija potiče od grčkih reči oikos što znači dom i logos, što znači nauka • Nauka o “kući” tj. “domaćinstvu” živih bića
  4.  Naziv ekologija prvi je uveo nemački biolog Ernest Hekel 1866. godine  Međutim osnivačem ekologije kao biološke discipline može se smatrati čuveni engleski biolog Čarls Darvin, rodonačelnik nauke o organskoj evoluciji
  5. U svom poznatom delu „Poreklo vrsta” iz 1859. Godine, Darvin uključuje pojam borbe za opstanak, koji obuhvata splet uzajamnih odnosa između živih bića i između živih bića i okolne nežive sredine
  6. Kako je predmet izučavanja ekologije životna sredina, ekologija se može shvatiti i kao nauka o oblicima borbe za opstanak u najširem smislu
  7. • Savremena ekologija pri rešavanju problema kojima se bavi polazi od činjenice da je priroda organizovana stupnjevito – hijerarhijski • Zato se živi sistemi mogu izučavati na različitim nivoima organizacije i složenosti: biomolekuli – organele – ćelije – tkiva – organi – organski sistemi – jedinke – populacije – životne zajednice – ekosisitemi – biomi – biosfera
  8. Podela ekologije prema objektu istraživanja - Fitoekologija (ekologija biljaka) - Zooekologija (ekologija životinja) - Ekologija čoveka - Mikrobna ekologija (ekologija mikroorganizama) - Ekologija gljiva i - Socijalna ekologija (borba za zaštitu okoline neće biti efikasna dok društva ne uspeju rešiti svoje ekonomske, etničke, kulturne, rodne i druge sukobe)
  9. Životna sredina • Životna sredina je sve ono što čini okolinu ljudskog bića • Ona je ukupna kombinacija svega van ljudskog organizma uključujući vazduh, vodu i zemlju, kao i sva ostala biološka bića
  10. Podela ekologije u odnosu na prirodu životne sredine: • Ekologija kopnene životne sredine • Ekologija morske životne sredine • Ekologija slatkovodne životne sredine • Kosmička ekologija
  11. • Zaštita životne sredine je disciplina koja nastaje kao reakcija na iskorišćavanje Zemlje, jedine planete pogodne za život čoveka, do krajnjih granica njenih mogućnosti
  12. • Veliki broj naučnika upozorava da je opstanak planete doveden u pitanje zbog pogrešnog iskorišćavanja prirodnih resursa i narušavanja prirodne ravnoteže
  13. Koji su najbitniji motivi izučavanja problema zaštite životne sredine? • Većina čovekovih aktivnosti utiče na životnu sredinu i to, nažalost, najčešće na negativan način • Životna sredina nam obezbeđuje vazduh koji udišemo, vodu koju pijemo, hranu koju jedemo i zemlju na kojoj živimo • Životnu okolinu koristimo kao prirodni resurs energije, drveta i minerala • Narušavanje životne sredine dovodi do
  14. Životna sredina u krizi • Nagli porast interesovanja za problem zaštite životne sredine započeo je ranih 70-tih godina dvadesetog veka, u početku samo među naučnicima, a nešto kasnije i u javnosti uopšte
  15. • Od 1990. godine ključni problemi u oblasti zaštite životne sredine su efekat staklene bašte i globalno zagrevanje, pojave ozonskih rupa, kisele kiše i uništavanje tropskih šuma
  16. • Povećanje brojnosti ljudske populacije na planeti • Zagađen vazduh, voda, zemljište • Erozija zemljišta • Krčenje šuma
  17. Da li je ekološka kriza toliko ozbiljna? Globalnost problema: • U današnje vreme čovek ima sposobnost da menja životnu sredinu na globalnom nivou • Zagađenje koja se proizvode na jednom mestu vrlo brzo se prenose na široku oblast i postaju opšti problem!!!
  18. Opasne, zagađujuće materije ne poznaju granice!!! • Nuklearno zagađenje koje je emitovano prilikom nesrećeu Černobilu 1986. za manje od nedelju dana proširilo se na celu Evropu
  19. Dugoročnost • Efekti zagađenja ostaće kao problem i za buduće generacije • Toksični hemijski otpad i radioaktivni otpad iz nuklearnih elektrana neće se razgraditi ni za 1000 godina
  20. • Još uvek nismo sasvim sigurni u to kakva dejstva imaju koje zagađujuć ematerije ni kakve efekte će imati neka čovekova delovanja • Razvijanjem novih tehnologija, kao i nepažljivim korišćenjem postojećih, razvijamo i nove rizike
Advertisement