Crna Gora je mali emiter, što ne može značajno doprinijeti globalnom smanjenju, ali da je važno da se male države i svaki pojedinac odgovorno ponašaju i zalažu se za energetsku efikasnost i niskokarbonski razvoj. Regioni Mediterana i Jugoistočne Evrope, kojima Crna Gora pripada, među najosjetljivijim su regionima i u velikoj mjeri su pogođeni tim promjenama. Štete sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika tokom prethodne decenije u Crnoj Gori najvidnije su u pogledu štete na infrastrukturi, poljoprivrednom zemljištu i gazdinstvima, šumskim ekosistemima, obalnom pojasu, turizmu i privredi. Nacionalna strategija o klimatskim promjenama do 2030. godine će biti realizovana kroz razvoj industrijske tehnologije, povećanje udjela iz obnovljivih izvora energije, generalno povećanje energetske efikasnosti i modernizaciju energetskog sektora.

1. Bojović Tijana II-3
JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Nikšić

2. • Faktori koji utiču na klimu Crne Gore su:
-geografska širina;
-udaljenost od mora;
-reljef;
-nadmorska visina;
-jezera;
-zemljište;
-biljni pokrivač
• Na klimu Crne Gore utiču:
-velike vodene površine Jadranskog mora i
Skadarskog jezera
-planinsko zaleđe u blizini obale i planinama
Durmitor, Bjelasica i Prokletije

3. • U primorju i Zetsko-Bjelopavlićkoj ravnici
vlada sredozemna klima, sa toplim i suvim
ljetima i blagim i kišovitim zimama.
• Tokom zime sa kopna ka moru duva suva i
hladna bura, dok u jesen sa mora duva jug,
donoseći topao vazduh i velike padavine.
•Planina Orjen spada u najkišovitija mjesta u
Evropi.

4.  • Klimatske promjene su dugotrajne promjene
u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora,
mjereno decenijama ili milionima godina.

• Predstavljaju promjene u prosječnim
klimatskim elementima, raspodjeli klimatskih
događaja ili sve češćoj pojavi ekstremnih
vremenskih događaja.

5. • U poslednje vrijeme klimatske promjene se
obično odnose na promjene klime, posebno na
sve veći ljudski uticaj na klimatske promjene koji je
povezan s globalnim otopljavanjem.
• Meteorolozi su poslednjih decenija zapazili
brojne klimatske promjene, od povećane
temperature do povišenja nivoa mora.
• Klimatske promjene u Crnoj Gori su u posljednjih
nekoliko godina prouzrokovale učestalije
ekstremno visoke maksimalne i minimalne
temperature, češće i duže toplotne talase, veći
broj tropskih dana i tropskih noći…

6. • Iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore kažu
da se može očekivati porast temperature za 1,3
stepena Celzijusa a smanjenje padavina do 10
procenata tokom zime i proljeća. Može se
očekivati povećanje broja sušnih dana i toplotnih
talasa tako da oni budu sve češći, intezivniji
praćeni sušama i šumskim požarima. Takođe
treba napomenuti da će biti veći intenzitet
padavina u budućnosti što dovodi do poplava i
klizišta.

7. ANALIZA POSTOJEĆE SITUACIJE U CRNOJ GORI
• Trenutno, u Crnoj Gori se domaći strateški i pravni okvir
samo u određenoj mjeri bavi pitanjima klimatskih promjena.
Donešena je Nacionalna strategija u oblasti klimatskih
promjena do 2030. godine, no, ova oblast zahtijeva značajnije
integrisanje u sve sektorske politike, strategije i planove.
•Naime, politika u oblasti klimatskih promjena, uključujući
mjere za ublažavanje i prilagođavanje, je čvrsto međusektorski
povezana sa aktivnostima čitave državne uprave. Integracija
klimatske politike u relevantne sektorske politike tek treba da
se implementira u pravom smislu te riječi.

8. • Na osnovu GHG Inventara iz 2009. godine, dokument Procjena
tehnoloških potreba za ublažavanje klimatskih promjena i
prilagođavanje za Crnu Goru (TNA) definiše dvije grupe prioritetnih
sektora koji se mogu grupisati kao:
-pod-sektori prioritetni za ublažavanje (mitigaciju), odnosno
smanjenje emisija GHG (snabdijevanje energijom, potrošnja energije
u stambenom i uslužnom sektoru, proizvodnja aluminijuma i drumski
saobraćaj),
- pod-sektori prioritetni za adaptaciju, odnosno prilagođavanje
klimatskim promjenama (vodni resursi, javno zdravlje, poljoprivredno
zemljište, poljoprivredna proizvodnja, obalno područje i šume)
Lokalne samouprave bi prilikom izrade startegija adaptacije na
klimatske promjene trebalo posebnu pažnju posvetiti sektoru
saobraćaja, energetske efikasnosti, urbanog razvoja i zelene
infrastrukture, te upravljanju vodama i šumama i poljoprivredi.

9. • Glavni grad Crne Gore, Podgorica, je u prvoj polovini 2016. godine
donio Strategiju adaptacije na klimatske promjene.
U ovom dokumentu Podgorica je isplanirala nekoliko mjera za
mitigaciju (unapređenje javnog prevoza, unapređenje biciklističkog
saobraćaja i izgradnju više kružnih tokova) i veći broj strukturalnih i
nestrukturalnih mjera adaptacije na klimatske promjene.
• Od strukturalnih mjera adapatacije, kao visokoprioritetne mjere su
izdvojili: ozelenjavanje trgova sa pergolama, regulaciju bujičnih
tokova, u cilju zaštite od poplava, primjenu svijetlih boja fasada, u
cilju sprječavanja od pregrijavanja u istim, planske mjere u cilju
borbe sa poplavama u urbanom planiranju.
• Od nestrukturalnih mjera su predvidjeli: edukativne kampanje,
uspostavljanje lokalnog sistema upozoravanja na nepovoljne
vremenske prilike, sistem ranog upozoravanja na požare i
obavještavanje građana o kvalitetu vode za piće.

10. • Zahvaljujući prirodnim specifičnostima, Crna Gora ima
značajan potencijal za zeleni razvoj.
• Te prirodne pogodnosti potrebno je prepoznati kroz
jasnu viziju zelenog razvoja.
Vizija zelene budućnosti Crne Gore može biti ostvarena
jedino ako se premoste najveće barijere, kao što su
nedostatak odgovarajućih administrativnih, tehničkih i
finansijskih kapaciteta za zeleni razvoj, neuravnotežen
regionalni razvoj.
• Među mladima promovisati ekološke, progresivne i
liberalne ideje, koje će doprinijeti boljoj i održivoj
budućnosti svih nas.

11. • Literatura:
https://www.mina.news/crnagora/drustvo/crna-gora-ugrozena-
klimatskim-promjenama/
https://www.slobodnaevropa.org/a/klimatske-promjene-prijete-i-
crnoj-gori-/25395625.html
https://www.kolektiv.me/104736/klimatske-promjene-u-crnoj-gori-
zime-ce-biti-sve-ostrije-a-snijezne-oluje-sve-cesce
https://sh.wikipedia.org/wiki/Crna_Gora