Svjetski dan šuma, 21. mart je 1971. godine ustanovila Generalna skupština Evropske konfederacije za poljoprivredu, s ciljem da poveća svijest svjetske javnosti o značaju i ulozi šuma za čovjeka.
2. -sprečavaju klizišta i erozije
sedimentuju prašinu
-smanjuju buku
apsorbuju ugljen dioksid
-filtriraju vodu
filtriraju čvrste i radioaktivne
čestice
-ublažavaju klimatske
promjene.
imaju baktericidno dejstvo
3. Prosječna bukva daje na svaki sat 1,7 kilograma kiseonika, a
dnevno proizvede kiseonika dovoljno za 64 osobe. U toku godine
jedno drvo može da apsorbuje onoliko ugljen-dioksida koliko
proizvede prosječan automobil prelazeći put od 40.000
kilometara.
6. U poslednjih 20 godina u Crnoj Gori čovjek je izazvao čak 95%
šumskih požara!
7. Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene sa štetnim
posledicama, među kojima su prvenstveno promjene zemljišta i
klime, a s tim u vezi i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.
8. Počnimo sa pošumljavanjem! Ne bacajmo otpad u šume,
reciklirajmo, uzgajajmo nove sadnice. Zaustavimo nelegalnu
sječu i izvoz balvana!
9. Molitva šume:
Čovječe! Ja sam toplota
tvog ognjišta u hladnim
zimskim noćima,
prijateljski hlad po
ljetnjem suncu. Ja sam
šljeme tvoje kuće, daska
na tvojoj trpezi, postelja
na kojoj spavaš i drvo
od koga gradiš lađe. Ja
sam držalica tvoje
motike, vrata tvog
obora i drvo tvoje
kolijevke. Ja sam hljeb
dobrote i cvijeće
ljepote. Slušaj molitvu
moju: Ne uništavaj me!
21. mart je Svjetski dan šuma
Prosječna bukva daje na svaki sat 1,7 kilograma kiseonika, a dnevno proizvede kiseonika dovoljno za 64 osobe. U toku godine jedno drvo može da apsorbuje onoliko ugljen-dioksida koliko proizvede prosječan automobil prelazeći put od 40.000 kilometara.
Jedno drvo u sezoni daje onoliko kiseonika koliko deset ljudi udahne za godinu dana.
Šume uništava veliki broj požara, otpad, zagađeni vazduh i kisjele kiše.
U poslednjih 20 godina u Crnoj Gori čovjek je izazvao čak 95% šumskih požara!
Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene sa štetnim posledicama, među kojima su prvenstveno promjene zemljišta i klime, a s tim u vezi i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.
Počnimo sa pošumljavanjem! Ne bacajmo otpad u šume, reciklirajmo, uzgajajmo nove sadnice. Zaustavimo nelegalnu sječu i izvoz balvana!