SlideShare a Scribd company logo
1 of 13
Tropske kišne šume
Katarina Čamber, prof.
 Nalaze se u području oko ekvatora
 Klima: topla i vlažna (25°C)
 Karakteriziraju ih visoka vlažnost i velika količina oborina
 Domorodačka plemena
 Najveći problem: deforestacija
Slojevitost tropskih kišnih šuma
1.kat-površina tla
 Ovo područje je većinom pod sjenom. Vrlo malo sunčevih zraka dopire
do ovog dijela.
 Zbog nedostatka sunca koje dopire do tla tvari se vrlo brzo razgrađuju.
 List kojem bi trebala 1 godina da se razgradi u normalnim uvjetima
ovdje će nestati za 6 tjedana
 Ovdje žive veliki mravojedi.
2.kat-grmolika vegetacija
 Mala količina svjetlosti dopire do ovog sloja pa biljke najčešće imaju
velike tamno zelene listove kako bi mogle uhvatiti što više sunca.
 U ovom sloju biljke rastu do 17m.
 Vlažnost je konstantno visoka zbog slabog protoka zraka
 Ovdje žive životinje kao npr. jaguar, crvenooka žaba, leopard, razni
kukci…
3.kat-sloj niskog drveća
 Ovaj sloj tvori krov nad ostalim slojevima.
 Stabla su do 30m visine.
 Krošnje imaju glatko ovalno lišće te stvaraju labirint lišća i grana.
 Ovaj sloj obiluje hranom pa se tu nastanio velik broj životinja.
4.kat-sloj visokog drveća
 U ovom sloju se nalaze stabla i viša od40m.
 Većina stabala ima male šiljaste listove. Ovaj sloj prima najviše
svjetlosti
 Ovdje su se nastanile životinje poput majmuna, različitih ptica te
šišmiša.
Flora i fauna
 Ne postoji razdoblje vegetacijskog mirovanja
 Imaju najveću bioraznolikost na Zemlji
 Deforestacija
Amazonska prašuma
 Najveća svjetska prašuma
 Ime dobila po rijeci
Amazoni
 Proteze se kroz 9 država
 Najveći proizvođač kisika
(pluća Zemlje)
Sinharaja
• tropska kišna šuma na
jugozapadu Šri Lanke
• Ima više od 60%
endemskog i rijetkog
drveća. Ima najviše
jedinstvenih vrsta
ptica. Poznata je po
prirodnim potocima,
izvorima, rijekama,
vodopadima.
Daintree
• Nalazi se u
Queenslandu u
Australiji.
• Sadrži 30% žaba,
torbara i reptila. Čak
65% leptira i 18 %
ptica su pronađene
upravo ovdje kao i12
000 insekata.

More Related Content

What's hot

Četinarske šume
Četinarske šumeČetinarske šume
Četinarske šumeMsNanana13
 
Biomi, Životne oblasti na planeti
Biomi, Životne oblasti na planetiBiomi, Životne oblasti na planeti
Biomi, Životne oblasti na planetiOlivera Lučić
 
Шума - природно станиште
Шума - природно стаништеШума - природно станиште
Шума - природно стаништеNevena Tosic
 
Vreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementiVreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementiJovana Veselinović
 
Staništa i životne zajednice
Staništa i životne zajedniceStaništa i životne zajednice
Staništa i životne zajedniceNataša Jovanov
 
Borba za opstanak. Prirodna selekcija
Borba za opstanak. Prirodna selekcijaBorba za opstanak. Prirodna selekcija
Borba za opstanak. Prirodna selekcijaEna Horvat
 
Klima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš Gagić
Klima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš GagićKlima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš Gagić
Klima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš GagićEdukacija Obrazovni portal
 
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucijeltixomir
 
Karakteristike tekućih kopnenih voda
Karakteristike tekućih kopnenih vodaKarakteristike tekućih kopnenih voda
Karakteristike tekućih kopnenih vodaIvana Damnjanović
 
Sistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanjeSistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanjeIvana Damnjanović
 
Биосфера - Јездовић Филип
Биосфера - Јездовић ФилипБиосфера - Јездовић Филип
Биосфера - Јездовић ФилипVioleta Djuric
 

What's hot (20)

Šumski ekosistem
Šumski ekosistemŠumski ekosistem
Šumski ekosistem
 
Listopadne šume
Listopadne šumeListopadne šume
Listopadne šume
 
Četinarske šume
Četinarske šumeČetinarske šume
Četinarske šume
 
Biomi, Životne oblasti na planeti
Biomi, Životne oblasti na planetiBiomi, Životne oblasti na planeti
Biomi, Životne oblasti na planeti
 
Južni obod panonskog basena Tanja Gagić
Južni obod panonskog basena Tanja GagićJužni obod panonskog basena Tanja Gagić
Južni obod panonskog basena Tanja Gagić
 
Pustinje
PustinjePustinje
Pustinje
 
Шума - природно станиште
Шума - природно стаништеШума - природно станиште
Шума - природно станиште
 
Sistem organa za disanje
Sistem organa za disanjeSistem organa za disanje
Sistem organa za disanje
 
Značaj i zaštita šuma
Značaj i zaštita šumaZnačaj i zaštita šuma
Značaj i zaštita šuma
 
Afrika
AfrikaAfrika
Afrika
 
Vreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementiVreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementi
 
Staništa i životne zajednice
Staništa i životne zajedniceStaništa i životne zajednice
Staništa i životne zajednice
 
Borba za opstanak. Prirodna selekcija
Borba za opstanak. Prirodna selekcijaBorba za opstanak. Prirodna selekcija
Borba za opstanak. Prirodna selekcija
 
Klima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš Gagić
Klima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš GagićKlima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš Gagić
Klima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš Gagić
 
Četinarske zimzelene šume
Četinarske zimzelene šumeČetinarske zimzelene šume
Četinarske zimzelene šume
 
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
 
Karakteristike tekućih kopnenih voda
Karakteristike tekućih kopnenih vodaKarakteristike tekućih kopnenih voda
Karakteristike tekućih kopnenih voda
 
Šume - Milanka Lalić
Šume - Milanka LalićŠume - Milanka Lalić
Šume - Milanka Lalić
 
Sistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanjeSistem organa za razmnožavanje
Sistem organa za razmnožavanje
 
Биосфера - Јездовић Филип
Биосфера - Јездовић ФилипБиосфера - Јездовић Филип
Биосфера - Јездовић Филип
 

More from Katarina Čamber (20)

Uloga bioloških membrana u stanicama. ppt
Uloga bioloških membrana u stanicama. pptUloga bioloških membrana u stanicama. ppt
Uloga bioloških membrana u stanicama. ppt
 
VODOZEMCI (AMPHIBIA).pptx
VODOZEMCI (AMPHIBIA).pptxVODOZEMCI (AMPHIBIA).pptx
VODOZEMCI (AMPHIBIA).pptx
 
ribe.ppt
ribe.pptribe.ppt
ribe.ppt
 
ptice.pptx
ptice.pptxptice.pptx
ptice.pptx
 
GMAZOVI.pptx
GMAZOVI.pptxGMAZOVI.pptx
GMAZOVI.pptx
 
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptxIZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
 
stanica.ppt
stanica.pptstanica.ppt
stanica.ppt
 
kraljeznjaci.ppt
kraljeznjaci.pptkraljeznjaci.ppt
kraljeznjaci.ppt
 
RAZDIOBA ŽIVOG SVIJETA.pptx
RAZDIOBA ŽIVOG SVIJETA.pptxRAZDIOBA ŽIVOG SVIJETA.pptx
RAZDIOBA ŽIVOG SVIJETA.pptx
 
Tropske kišne šume
Tropske kišne šumeTropske kišne šume
Tropske kišne šume
 
Srčane mane i bolesti srca
Srčane mane i bolesti srcaSrčane mane i bolesti srca
Srčane mane i bolesti srca
 
Nacionalni park Sutjeska
Nacionalni park SutjeskaNacionalni park Sutjeska
Nacionalni park Sutjeska
 
Pustinje
PustinjePustinje
Pustinje
 
POLARNA PODRUČJA
POLARNA PODRUČJAPOLARNA PODRUČJA
POLARNA PODRUČJA
 
SREDNJA ŠKOLA PERE ZEČEVIĆA ODŽAK.pptx
SREDNJA ŠKOLA PERE ZEČEVIĆA ODŽAK.pptxSREDNJA ŠKOLA PERE ZEČEVIĆA ODŽAK.pptx
SREDNJA ŠKOLA PERE ZEČEVIĆA ODŽAK.pptx
 
Mediteranske vazdazelene šume
Mediteranske vazdazelene šumeMediteranske vazdazelene šume
Mediteranske vazdazelene šume
 
Stepe
StepeStepe
Stepe
 
Tundre
Tundre Tundre
Tundre
 
Polarna područja
Polarna područjaPolarna područja
Polarna područja
 
Majmuni
MajmuniMajmuni
Majmuni
 

Tropske kišne šume

  • 2.  Nalaze se u području oko ekvatora  Klima: topla i vlažna (25°C)  Karakteriziraju ih visoka vlažnost i velika količina oborina  Domorodačka plemena  Najveći problem: deforestacija
  • 4. 1.kat-površina tla  Ovo područje je većinom pod sjenom. Vrlo malo sunčevih zraka dopire do ovog dijela.  Zbog nedostatka sunca koje dopire do tla tvari se vrlo brzo razgrađuju.  List kojem bi trebala 1 godina da se razgradi u normalnim uvjetima ovdje će nestati za 6 tjedana  Ovdje žive veliki mravojedi.
  • 5. 2.kat-grmolika vegetacija  Mala količina svjetlosti dopire do ovog sloja pa biljke najčešće imaju velike tamno zelene listove kako bi mogle uhvatiti što više sunca.  U ovom sloju biljke rastu do 17m.  Vlažnost je konstantno visoka zbog slabog protoka zraka  Ovdje žive životinje kao npr. jaguar, crvenooka žaba, leopard, razni kukci…
  • 6. 3.kat-sloj niskog drveća  Ovaj sloj tvori krov nad ostalim slojevima.  Stabla su do 30m visine.  Krošnje imaju glatko ovalno lišće te stvaraju labirint lišća i grana.  Ovaj sloj obiluje hranom pa se tu nastanio velik broj životinja.
  • 7. 4.kat-sloj visokog drveća  U ovom sloju se nalaze stabla i viša od40m.  Većina stabala ima male šiljaste listove. Ovaj sloj prima najviše svjetlosti  Ovdje su se nastanile životinje poput majmuna, različitih ptica te šišmiša.
  • 8. Flora i fauna  Ne postoji razdoblje vegetacijskog mirovanja  Imaju najveću bioraznolikost na Zemlji  Deforestacija
  • 9.
  • 10.
  • 11. Amazonska prašuma  Najveća svjetska prašuma  Ime dobila po rijeci Amazoni  Proteze se kroz 9 država  Najveći proizvođač kisika (pluća Zemlje)
  • 12. Sinharaja • tropska kišna šuma na jugozapadu Šri Lanke • Ima više od 60% endemskog i rijetkog drveća. Ima najviše jedinstvenih vrsta ptica. Poznata je po prirodnim potocima, izvorima, rijekama, vodopadima.
  • 13. Daintree • Nalazi se u Queenslandu u Australiji. • Sadrži 30% žaba, torbara i reptila. Čak 65% leptira i 18 % ptica su pronađene upravo ovdje kao i12 000 insekata.