1. ZDRAVSTVENA NJEGA STARIHZDRAVSTVENA NJEGA STARIH
OSOBA OŠTEĆENOGOSOBA OŠTEĆENOG
VIDAVIDA
SunčanaSunčana KovačićKovačićStudij sestrinstvaStudij sestrinstva
3. OŠTEĆENJA VIDAOŠTEĆENJA VIDA
djelomično (slabovidnostslabovidnost) potpuno (sljepoćasljepoća)
WHO kolovoz 2014.
285 milijuna
246 milijuna 39 milijuna
82% starijih od 50 g. 65% starijih od 50 g.
80% uzroka izlječivo i spriječivo
6. PROMJENE I POREMEĆAJI OKA
POVEZANI SA STARENJEM
promjene u strukturi oka poremećaji vidnih funkcija
7. ZDRAVSTVENA NJEGA STARIJIH OSOBA
OŠTEĆENA VIDA
Visok rizik za nastanka ozljeda
Visok rizik za pad
SM održavanja osobne higijene
SM hranjenja
SM obavljanja eliminacije
SM odijevanja
SM održavanja domaćinstva
Smanjena pokretljivost
Visok rizik za poremećaj prehrane
– manjkav unos hrane
Bespomoćnost
Neučinkovito održavanje zdravlja
Nesurađivanje
Neupućenost
Nisko samopoštovanje
Poremećaj osobnog identiteta
Poremećaj tjelesnog izgleda
Anksioznost
Poremećaj socijalne interakcije
Oštećena verbalna komunikacija
Visok rizik za usamljenost
Žalovanje
Promijenjeni obiteljski odnosi
Neadekvatna prilagodba
Neučinkovito sučeljavanje
Duševni distres
Poremećaj religioznosti
Beznadost
Strah
Moguće sestrinske dijagnozeMoguće sestrinske dijagnoze
8. INTERVENCIJE KOD STARIJIH OSOBA
OŠTEĆENA VIDA
Poticanje na samostalnostPoticanje na samostalnost
Sigurna okolinaSigurna okolina
Dovoljna koli ina svjetlačDovoljna koli ina svjetlač
Dovoljno vremenaDovoljno vremena
Emocionala potporaEmocionala potpora
EdukacijaEdukacija
Nošenje opti kih pomagalačNošenje opti kih pomagalač
Sve na svojem mjestu iSve na svojem mjestu i
mjesto za svemjesto za sve
Kada je pomo potrebna??ćKada je pomo potrebna??ć
Primjena o ne thčPrimjena o ne thč
9. KOMUNIKACIJA SA STAROM OSOBOM
OŠTEĆENA VIDA
Uspješna komunikacija = procjena senzorne sposobnosti,
psihosocijalne potrebe, emocionalno stanje, potreba za pomoć
predstaviti se razgovjetni govorpredstaviti se razgovjetni govor
gledati u licegledati u lice jasne i specifi ne rije ič čjasne i specifi ne rije ič č
neverbalna komunikacijaneverbalna komunikacija pitatipitati
Smetnje u komunikaciji = isprazne izjave, davanje savjeta, roditeljsko
ponašanje, odgovaranje na vlastita pitanja, pretjerane pohvale /
pogrde, obrambeni stav
11. PREVENCIJA OČNIH BOLESTI
Redovite oftalmološke kontrole 1 x godišnje
Nošenje sunčanih naočala sa 100% UV zaštitom
Nošenje šešira sa širokim obodom
Prestanak pušenja
Dobra regulacija GUK-a
Pravilna dnevna hidracija
Kvalitetan san
Prehrana
12. ZAKLJUČAK
Medicinska sestra kao punopravni i
nezaobilazni član zdravstvenog tima ima
veliku ulogu u očuvanju vida, prevenciji
bolesti i daljnih oštećenja, emocionalnoj i
psihološkoj potpori te edukaciji .
HVALA!!HVALA!!
Editor's Notes
Oko nalikuje blago spljoštenoj lopti koju čine odsječci dviju kugli različitih promjera i veličine. svaka promjena ili poremećaj u sturkturi ili funkciji oka utječe na vidnu funkciju u nekoj mjeri. Najznačajnije strukturalne promjene nastale procesom starenja koje značajno utječu na vidnu funkciju i njeno oštećenje su promjene nastale na rožnici, očnoj leći,mrežnici i žutoj pjegi te na glavi vidnog živca.
Oštećenje vida nastaju kao posljedica strukturalnog ili funkcionalnog oštećenja oka, starenja, infekcije, traume, poremećaja inervacije oka te sistemskih bolesti. Oštećenja vida mogu biti djelomična kada govorimo o slabovidnosti i potpuno oštećenje odnosno sljepoća. Prema podacima SZO iz kolovoza 2014. na svijetu je 285 milijuna ljudi oštećena vida od čega je 246 milijuna slabovidno, a 39 milijuna slijepo od čega je 82% slabovidnih i 65% slijepih starijih od 50 g života. S obzirom na sve veći porast broja starijeg stanovništva koja trenutno iznosi 20% procjenjuje se da će se broj znatno povećati. Smatra se da je 80% uzroka oštećenja vida spriječivo ili izlječivo.
Slabovidnost je gubitak određenog stupnja vidnih funkcija u jednom ili oba oka zbog smanjene vidne oštrine, smanjene mrežnične i ili kontrasne osjetljivosti ili zbog nedostatka dijela vidnog polja. U svijetu je 246 milijuna dok je u Hrvatskoj registrirano 18 tisuća slabovidnih osoba. Glavni uzroci slabovidnosti su u 43% slučajeva neispravljena refraktivna greška, zatim cataracta u 33% slučajeva i glaukom u 2%.
Danas se slijepima ne smatraju samo ljudi koji žive u potpunoj tami. 80% osoba ima neki mali postotak vida. Neki vide samo obrise dok neki mogu odrediti iz kojeg smjera dolazi izvor svjetla. Na svijetu je 39 milijuna dok je u Hrvatskoj registrirano 5.800 slijepih ljudi. U 51% slučajeva uzrok slijepoće je cataracta/siva mrena što je poražavajuća činjenica s obzirom da se danas operacija sive mrene vrši na principu dnevne kirurgije, bez anestezije i s brzim i potpunim oporavkom vida. Prema procjeni SZO sljepoća se u 20% slučajeva može prevenirati dok se u 60% slučajeva uspješno izlječiti.
Oko je prvo osjetilo koje zahvaćaju promjene povezane sa starenjem. Te iako su značajnije tjelesne promjene uzrokovane starenjem značanije vidljive između 40 i 50te godine života, prve promjene na oku i vdnim funkcijama moguće je primjetiti već u srednjim ili kasnim tridesetima. Najčešće i najznajčajnije strukturalne promjene uključuju gerontoxon ili arcus senilis, opaciteti, zamućenje prirodno prozirne očne leće, uvrtanje, izvrtanje vjeđa itd. Njaizraženiji poremećaj vidne funkcije je presbiopija kada rai nemogućnosti fokusiranja predmeta na blizinu ruke postaju sve kraće. Na poremećaj vide funkcije značajno utječe staračka mioza koja uzrokuje smanjuje mogućnost brze adptacije na svjetlo ili tamu. Mioza također uzrokuje rapršivanje zraka svjetlosti po mrežnici što se očituje pojavom haloa ili kolobara oko izvora svjetlosti i zablješčivanjem. Dolazi do smanjene kontrasne osjetljivosti te težeg raspoznavanja hladnih boja.
Zdravstvena njega kod starijioh osoba je multidisciplinarna s obzirom da starije osobe najčešće imaju više zdravstvenih problema. Prilikom izrade plana zdravstvene njege medicinska sestra treba imati u vidu da su fiziološke promjene i psihološki odgovor kako na starenje tako i na optećenje vida, individualni. Za izradu što kvalitetnijeg i realno izvedivog plana zdravstvene njege ključ je dobra i točna procjena razine oštećenja vida. Tijekom intevjua medicinska sestra mora promatrati psihofizičko stanje, ponašanje i izgled starije osobe te subjektivno procjeniti razinu oštećenja vida. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti potrebama i mogučnošću samostalnog izvršavanja svakodnevnih aktivnosti. Glavni cilj zdravstvene njege i rehabilitacije starijih osoba oštećena vida je prilagodba na samostalni život sa preostalim vidom.
Moguće sestrinske dijagnoze su brojne, no posebnu pozornost treba obratiti na povećani tizik za pad i nastanak oszljeda. Kako vid značajno doprinosi stabilnosti i ravnoteži, njegovo oštećenje dodadtno povećava rizik od padova te je kroz razne studije dokazano da starije osobe sa oštećenim vidom imaju duplo veći rizik od nastajanja istih. Ukoliko medicinska sestra zanemari i ili previdi oštećenje vida tokom izrade plana, rizik se dodatno povećava.
Skrb za starije osobe oštećena vida zahtjeva prilagodbu brojnih intervencija te ovisi o vremenu nastanka i trajanju oštećenja vida. Ukoliko je oštećenje već duže prisutno, pacijentu će pomoć biti potrebna samo dok se ne navikne na novu okolinu, no ukoliko je oštećenje vida novonastala situacija, zdravstvena njega i potrebno vrijeme se znatno povećava. Osim potrebne pomoći prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti, potrebna je i velika psihološka podrška i pomoć. Potrebno je osobe sa oštećenim vidom uključiti u donošenje odluke o potrebnim i načinima izvođenja intervencije. Takav individualni, a opet timski pristup psihološki pozitivno utječe ulijevajući samopouzdanje te pridonoi ranijem osamostaljenju. Neke od intervencija su.....
Da bi se moglo uspješno komunicirati sa starijom osobom potrebno je shvatiti njihovu jedinstvenost jer ni u jednom životnom razdoblju ne postoje veće razlike među ljudima nego u starosti. Za uspješnu komunikaciju potrebna je procjena opće razine funkcioniranja koja uključuje senzorne sposobnosti, psihosocijalne potrebe, emocionalno stanje te potrebu za pomoć. Za vrijeme razgovora potrebno je stajati ispred osobe. Potrebno je obraćati se razgovjetno i prirodnom intonacijom. Neverbalna komunikacija značajno utječe na uspješnu komunikaciju jer iako osoba oštećena vida možda ne vidi osmijeh na licu, može ga čuti. Iz tog razloga potrebno je sa osobom oštećena vida razgovarati kao i sa svakom drugom. Tokom razgovora koristiti jasne i specifične riječi, te je prije pružanja pomoći potrebno pitati da li je ona uistinu i potrebna.
Najčešće smetnje u komunikaciji- isprazne izjave, davanje savjeta, odgovaranje na vlastita pitanja, pretjerane pohvale / pogrde, obrambeni stav na pritužbu, roditeljsko ponašanje
Iako postoje smjernice i preporuke kako se pravilno vodi osoba oštećena vida, potrebno je prije navođenja ustvrditi koji način najbolje odgovara individui jer osobe koje nisu prošle obuku kako se kretati samostalno i uz vodiča, najčešće razviju svoj način. Ako je tako potrebno je bez osuđivanja i zamjerki takvoj osobi pokazati tehnike vođenja, možda ih neće usvojiti ali će joj sigurno pomoći u poboljšanju vlastitih. Prije fizičkog kontakta potrebno se osobi obratiti, te prvi kontakt ostvariti dodirivanjem vanjskih strana šake. Slabovidna osoba prima vodiča za rame ili najčešće neposrdeno iznad lakta bilo koje ruke. Vodič ne smije nikada primati i vuči slabovidnu osobu. Slabovidna osoba se uvijek nalazi jedan korak iza vodiča i malo pomaknuta u stranu. Važno je da taj prostor ne bude premaleni kako se ne bi međusobno spoticali, ali ni prevelik kako se ne bi izgubio fizički kontakt. Najvažnije je da se slabovidna odnosno slijepa osoba ne smiju nikada primati i povlačiti odnosno vuči za sobom.
Uloga medicinske sestre od značajne je važnosti u edukaciji o prevenciji daljnje progresije bolesti koja utječe na kvalitetu života. Često jednostavne i manje životne promjene mogu uvelike smanjiti rizik od gubitka vida.
Zbog sve izraženijeg udjela starog stanovništva i povećanja životne dobi očekuje se i porast broja starijih osoba sa oštećenim vidom. Rdi podizanja svjesti i kako bi se usmjerila pozornost na globalno pitanje prevencije oštećenja vida svake godine se drugog četvrtka u listopadu obilježava svjetski da vida
