Seminarski rad: Uticaj buke u radnoj i životnoj sredini na zdravlje čovjeka, Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu

1. Uticaj buke u radnoj i životnoj
sredini na zdravlje čovjeka
Ćatić Adna, Gadžo Rusmir, Mahmutović Adnan
Sarajevo, mart 2017.
Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu

2. Sadržaj
- Građa auditivnog aparata i percepcija zvuka
- Fizikalne karakteristike zvuka i slušni opseg
- Buka: Definicija, izvori, osjetljivost
- Buka: Izravne i neizravne posljedice po zdravlje
- Buka: Kontrola, prevencija i zaštite od buke
- Zakon o zaštiti od buke Kantona Sarajevo
- Evropske direktive i regulative o zaštiti od buke
AdnanAdnaRusmir

3. Čovjekov auditivni aparat
- Složeni čulno-kortikalni sistem
- Konduktivna i receptorna zona
- Prenos i adaptacija mehaničkih
valova iz vanjštine (sluh, vibracije,
ravnoteža)
- Auris externa – konduktivna zona
- Auris media – adaptivna zona
- Auris interna – receptorska zona
- Putem NVIII podražaj/signal se
prenosi do moždanog stabla i
auditivnog korteksa
Rusmir

4. Percepcija zvuka
- Interpretacija mehanosenzacije
ograničenog frekventnog opsega u
smislenu spoznajnu cjelinu
- Podražaj počinje iz pužnice
(cochlea), preko moždanog stabla i
završava u auditivnom korteksu
(slušna kora) u temporalnom režnju
i dijelu insulae
- Primarni i sekundarni (asocijativni)
centri u kori velikoga mozga
Rusmir

5. Percepcija zvuka
• Kora najprije interpretira osnovne
zvučne paramentre (poput
frekvencije), a zatim im daje gnostičku
(spoznajnu) dimenziju
• Wernickeovo područje: razumijevanje
govora (iza prim. slušne kore)
• Zvuk iz vanjske sredine može se
pozitivno i negativno odraziti na
somatsko i psihičko blagostanje
čovjeka
Rusmir
Tonotopske mape u primarnoj slušnoj kori

6. Fizikalne karakteristike zvuka. Slušni opseg
- Zvuk je mehanički (longitudinalni) talas, određen
amplitudom i frekvencijom
- Širenje talasa zavisi od medija: brže se provodi
kroz solidnu sredinu
(u vakuumu nema zvuka!)
- Brzina zvuka u zraku, na 20°C = 343 m/s (brzina
raste s porastom temperature!)
- Opseg u kojem ljudsko uho registruje zvuk
kreće se od 16Hz do 20KHz
- Zvuk frekvencije niže od 16 Hz naziva se
infrazvukom, zvuk frekvencije više od 20 kHz
ultrazvukom
- Glasnoća je subjektivna veličina kojom se opisuje
fiziološki osjet zvuka
- fon VS son VS decibell !!!
Rusmir

7. BUKA: Definicija, izvori, osjetljivost
- Buka je svaka zvučna senzacija u životnom ili radnom
okruženju, koja kod izložene osobe izaziva osjećaj nelagode i
potencijalno ugrožava njegov sluh i opšte zdravlje – ili - Buka
je svaki neželjeni zvuk koji višestruko ugrožava ljudsko
zdravlje i sluh !
- Koliko god neprihvatljivo zvučalo: buka je jedan od najvećih
“zagađivača okoline”
- Više od 10% Evropljana izloženo je nivoima buke koji prelaze
preporučene ISO vrijednosti
- Industrijalizacija, pojačan promet i moderni trendovi
predstavljaju sve češće izvore potencijalne opasnosti po sluh i
zdravlje
Rusmir

8. BUKA: Izvori
- Izvori buke u vanjskom prostoru:
- saobraćaj (80%) – kopneni, morski, avio;
industrija; građevinski i javni radovi,
masovne sportske i zabavne manifestacije,
ratna dejstva i vanredne situacije (udar
groma, stalno oglašavanje životinja...),
prirodni fenomeni (riječni tokovi, vodopadi,
vjetar)
- Izvori buke u životnom prostoru:
- kućanski aparati, servisni uređaji,
multimedijalni sistemi i stalno izlaganje
glasnoj muzici
Rusmir

9. BUKA: Izvori
Rusmir

10. BUKA: Osjetljivost
- Osjetljivost na buku zavisi o karakteristikama ovog iritansa (jakost, učestalost,
sadržaj), očuvanosti organa sluha kod slušaoca, životnoj dobi, individualnoj
toleranciji, dužini izloženosti…
- Prva faza oštećenja: frekvencije oko 4kHz, uho se još ponaša kao zdravo,
perzistentna izloženost pogoršava stanje
- Druga faza oštećenja: faza trajne nagluhosti (point of no return), gdje se više ne
može postići potpuni oporavak sluha
- Trajni gubitak sluha: nastaje postupno I progresivno, zbog degeneracije stalno
“traumatiziranih” slušnih stanica (hairy cells)
- Ljudi se razlikuju u osjetljivosti na buku !
Rusmir

11. BUKA

12. Moderni trendovi i oštećenje sluha

13. Djelovanje buke na zdravlje i radnu sposobnost
Adna
• Buka je svaki neželjeni zvuk koji višestruko
ugrožava ljudsko zdravlje i sluh. Radi se o
svakom zvuku koji prekoračuje najviše
dopuštene razine s obzirom na vrijeme i
mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i
borave (Zakon o zaštiti od buke).
• Buka kojoj su ljudi svakodnevno izloženi,
okolinska, buka boravišnih prostora i radnih
prostora, jedan je od najvećih problema
ljudskog okoliša, posebno u gradskim
područjima.

14. Primjeri vrste zvuka i razine jakosti zvuka izražene u
decibelima
Adna
• Prag čujnosti 0-25 dB
• Govor 40 dB
• TV 55 dB
• Prometna ulica 70 dB
• Električna pila 100 dB
• Glasna muzika 110 dB
• Prag bola 130-140 dB
• Polijetanje i slijetanje aviona 140 dB

15. Posljedice buke na zdravlje
Adna
• Ljudi se razlikuju u osjetljivosti na buku.
• Postoje osobe kod kojih nagluhost nastaje brzo, a u drugih i nakon niza
godina izloženosti prekomjernoj buci sluh bude razmjerno malo oštećen.
• Uticaj buke na sluh je štetniji što je ona jača, isprekidanija, a dugoročna
izloženost intenzivnoj buci, dovodi do smanjenja slušne osjetljivosti osobe
odnosno lagane nagluhosti ili čak potpune gluhoće.
• Do gubitka sluha, zbog izloženosti buci, najčešće dolazi postupno i
progresivno, a uzrokuje ga degeneracija slušnih stanica.
• Prema Međunarodnoj organizaciji za standarde (ISO) opasni su intenziteti
buke iznad 90 dB.
Utjecaj buke na zdravlje može biti izravan i imati za posljedicu oštećenje organa
za sluh i ravnotežu, a može biti neizravan i imati utjecaja na živčani, krvožilni,
probavni i endokrini sustav.

16. Izravne posljedice buke na zdravlje
Adna
• Nagluhost
• Gluhoća
• Šumovi u uhu
• Razni poremećaji vezani za razumijevanje govora i
probleme u komunikaciji
• Smetnje ravnoteže, nesigurnost u hodu, zanošenje

17. Neizravne posljedice buke na zdravlje
Adna
• NEUROVEGETATIVNE REAKCIJE:
• hipertenzija
• endokrinološki poremećaji
i drugi poremećaji metabolizma
• Umor
• Psihičke reakcije (razdražljivost)
• Smanjenje radne sposobnosti

18. Uticaj buke na san
Adna
- Buka jako utiče na ciklus spavanja te dovodi do
objektivnog poremećaja-skraćenja REM faze nakon
izlaganja buci.
- Stariji su ljudi osjetljiviji, dok djeci najmanje smeta
buka za vrijeme spavanja.
- Izloženost buci za vrijeme spavanja povećava
krvni tlak, puls te povećava broj pokreta tijela u snu.

19. Uticaj buke na svakodnevne aktivnosti i ponašanje
Adna
Buka izaziva poremećaj svakidašnjih aktivnosti, a naročito u izvođenju složenih
mentalnih aktivnosti.
Inducira osjećaj bespomoćnosti, sličan onome kod depresivnih pacijenata.
Dovodi do povećanja svakidašnjih grešaka kod uobičajenih dnevnih radnji.
Buka dovodi i do poremećaja u ponašanju zbog otežane komunikacije, povećava
agresiju i uzrokuje neželjene promjene ponašanja što može dovesti do društvene
izolacije.
Utječe na sposobnost procjenjivanja i integriranja informacija te stvaranja
nerealnih procjena.

20. Uticaj buke na KVS i endokrini sistem
Adna
Buka utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, dolazi do
promjena krvnog tlaka, frekvencije pulsa i disanja, povećava
se razina serumskog holesterola, povećava se lučenje
adrenalnih hormona te stvara povišen rizik za infarkt
miokarda.
Prag iznad kojeg se javlja viši rizik za infarkt iznosi 60 dB.
Endokrini odgovor na buku dovodi do porasta adrenalina i
noradrenalina, kortizola i gonadotropina.

21. Uticaj buke na kognitivne sposobnosti
Adna
Utjecaj hronične izloženosti buci na kognitivne
sposobnosti očituje se u smanjenoj pažnji,
poteškoćama koncentracije, slabije razumljivosti
govora, smanjenoj motivaciji, slabijem pamćenju
kompleksnih podataka te slabijem rezultatu u školi.
Izloženost buci može uzrokovati psihičke promjene
te povećati broj hospitalizacija i korištenja
zdravstvenih usluga. Psihički problemi dodatno
povećavaju osjetljivost na buku. Agresivno
ponašanje javlja se tek kod buke iznad 80 dB

22. Kontrola razine buke
Adna
Kontrola buke na radnom mjestu, u stambenim područjima i zonama rekreacije te zaštita od
buke.
Od mjera zaštite od buke treba istaknuti tzv. karte buke (prikazi postojećih i predviđenih razina
emisija buke na svim mjestima unutar promatranog područja).
Dopuštena razina buke u uredima, stambenim područjima i zonama rekreacije kreće se između
50 i 55 dB.
Zabrinjavajuće je izlaganje mladih ljudi prekomjernoj muzici putem slušalica elektroakustičkih
uređaja (npr. MP3 player). Istraživanja pokazuju da je tri četvrtine mladih koji redovno slušaju
previše glasnu muziku u opasnosti od trajnog oštećenja sluha, oko 15% ih već ima oštećen sluh.
Na koncertima i u diskotekama buka doseže i do 120 dB, a maksimalno je dopušteno izlaganje
takvoj buci pola sata u sedam dana.

23. Prevencija i mjere zaštite od buke
Adna
Prevencija oštećenja sluha radno aktivnog stanovništva
uključuje redovne ORL preglede i audiometrijska ispitivanja
kojima se otkrivaju osobe s početnim oštećenjima sluha te
sprečavaju daljnja oštećenja sluha.
Mjere zaštite sluha ponajprije se odnose na smanjenje buke i
skraćenju vremena izlaganja buci te upotrebi zaštitnih
sredstava.
Bitna su mjerenja razine buke u radnom prostoru koji može
biti otvorenog i zatvorenog tipa.

24. Zaključak
Adna
Sve više pacijenata koji su izloženi dugotrajnoj buci na
radnom mjestu, ali i u prostorima stanovanja i boravka imaju
jake šumove i oštećenja sluha koja su uglavnom ireverzibilna
i ne mogu se liječiti te je stoga jako bitno takva oštećenja
otkriti u početnoj fazi i naglasiti nošenje zaštitnih sredstava
kako ne bi došlo do daljnjih pogoršanja i ozbiljnih
zdravstvenih tegoba.
Potrebne su redovne kontrole razine buke po danu i po
noći, u radnom i stambenom prostoru, kako ne bi došlo do
posljedica koje ugrožavaju zdravlje i radnu sposobnost.

25. Zakon o zaštiti od buke
Kantona Sarajevo
 Ovim Zakonom utvrđuju se dozvoljeni nivoi buke, mjere
zaštite od buke i način mjerenja buke; granični nivoi buke
usklađeni sa namjenom prostora i vremenom dana, tako da
ne ugrožavaju život i rad ljudi, a posebno njihovo zdravlje;
nadzor nad provođenjem ovog zakona, kao i druga pitanja od
značaja za zaštitu od buke
Adnan

26. Zaštita od buke ostvaruje se:
a) sprečavanjem nastajanja buke,
b) kontrolom namjene prostora i prostornim rasporedom
stvarnih i potencijalnih izvora buke u odnosu na prostore
osjetljive na buku,
c) smanjenjem broja izvora buke,
d) boljom zvučnom izolacijom,
e) praćenjem i kontrolom nivoa buke,
f) zabranom rada za sve namjene, odnosno izvore buke, koji
izazivaju buku iznad graničnih nivoa,
g) otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopušteni nivo,
h) ograničavanjem rada izvora buke tokom noći.
Adnan

27. Buka od akustičnih uređaja
u zatvorenom prostoru
 Korištenje akustičnih uređaja u zatvorenim prostorima
dozvoljeno je pod uslovima da nivo buke ne prelazi Leq 80
dB(A)
 Izuzetno, u diskotekama, nivo buke od korištenja akustičnih
uređaja ne smije preći Leq 90 dB(A) u trajanju max 4 sata
dnevno.
 Izuzetno, akustični uređaji u ugostiteljskim objektima koji se
nalaze u stambeno- poslovnim zgradama kolektivnog
stanovanja, mogu se koristiti samo ako imaju elektronski
regulator (ograničivač nivoa zvuka).
Adnan

28. Buka od akustičnih uređaja
u otvorenom prostoru
 Radi zadovoljavanja potreba za održavanjem javnih skupova
i organizovanja razonode, zabavnih i sportskih priredbi i
drugih aktivnosti na otvorenom prostoru za stanovništvo i
goste, kada postoji mogućnost prekoračenja dozvoljenih
nivoa buke, nadležna općina će svojom odlukom odrediti
ulice, dijelove ulica i naselja, trgove i druge lokacije
namijenjene u tu svrhu.
Adnan

29. Ovlaštenje za mjerenje buke
 Mjerenje buke vrši pravno ili fizičko lice koje je ovlašteno za
obavljanje te djelatnosti, a ima u stalnom radnom odnosu
specijalistu za mjerenje buke i opremu koja odgovara
preporukama IEC 651 i 804 Type 1., i EN 60804 mjerač zvuka
sa integrisanjem i usrednjavanjem.
Adnan

30. Mjerenje buke na otvorenom prostoru
 Mjerenje nivoa buke na otvorenom prostoru vrši se tako
da se mikrofon postavi 1,2 m do 2 m iznad tla.
 Kod posebnih mjernih zadaća ili posebnih uslova na terenu
(npr. zasjenjenje zidom, nagib terena, veliko prigušenje na
tlu i sl.), mikrofon se može postaviti na visinu od 4 m
iznad tla.
 Kod mjerenja buke u blizini zgrade, mikrofon se postavlja
na udaljenost najmanje 3 m.
 Kod mjerenja buke na fasadi zgrade, mikrofon se postavlja
0,5m izvan zgrade, približno na sredini otvorenog prozora
Adnan

31. Mjerenje buke u zatvorenom prostoru
 Mjerenje nivoa buke u prostorijama vrši se tako da mjerna
tačka bude udaljena 1m od zidova ili drugih reflektirajućih
površina, a mikrofon se postavlja na visinu 1,2m do 1,5m
iznad poda.
 Kod mjerenja buke u prostorijama sa zatvorenim prozorima i
vratima mikrofon se postavlja, po mogućnostima, u sredinu
prostorije.
 Mjerenje strukturnog zvuka (izvor u zgradi) ili kod vanjske
niskofrekvencijske buke, vrši se pri zatvorenim prozorima, u
sredini prostorije.
Adnan

32. Vrednovanje nivoa buke
 Karakteristična veličina koja se mjeri i na osnovu koje se vrši
ocjena prema odredbama ovog zakona je ekvivalentni nivo
buke u dB (A) (LAeq,T) i nivo buke L koji se pojavljuje 1%
vremena mjerenja u dB(A).
Adnan

33. Evropske direktive i regulative
o zaštiti od buke
 Zakonodavstvo Europske unije o zaštiti od buke možemo podijeliti na
ono koje regulira razine buke koja dolazi iz određenih izvora (automobili,
željeznička vozila, itd.) i ono koje se tiče nivoa buke u okolišu, tj.
izloženosti stanovništva buci.
 – Bukom motornih vozila bavi se Direktiva 70/157, s posljednjim
izmjenama iz 1992.godine (Direktiva 92/97/ EEC). Europska komisija je
2011. godine predstavila prijedlogdaljnjih izmjena.
 – Standardima buke vezanim uz gume na motornim vozilima bave se
Regulativa661/2009 i 1222/2009
 – Bukom željezničkih vozila bave se direktive 96/48/EC (za vlakove velike
brzine) i2001/16/EC (za konvencionalne vlakove)
Adnan

34. Zakonodavstvo EU koje se
odnosi na buku u okolišu
 Europski parlament je 2002. godine usvojio Direktivu 2002/49/EC koja se
tiče procjene i upravljanja buke u okolišu (Environmental Noise Directive -
skraćeno END).Za razliku od prije spomenutih direktiva, ova ne propisuje
razine bučnosti pojedinih vozila, nego stavlja fokus na buku kako se javlja
u okolišu. Ova direktiva stavlja poseban fokus na buku kojoj je izloženo
stanovništvo, naročito u urbaniziranim područjima i to na mjestima koja
bi trebala biti tiha (dakle, ne odnosi se na buku kojoj smo izloženi na
javnom mjestu, u prijevoznim sredstvima, itd... što je pokriveno drugim
propisima).
 Ova direktiva se ne odnosi niti na buku koja nastaje u kućanstvu ili buku
koju stvaraju susjedi.
Adnan