Презентација за радионицу организовану у ОШ "Јован Поповић" Инђија на којој су деца радила заједнички са члановима Удружења за особе са сметњама у развоју "Мој свет" Инђија. Радионица је одржана на Светски дан менталног здравља, 10. октобар 2018. године.
Презентација за радионицу организовану у ОШ "Јован Поповић" Инђија на којој су деца радила заједнички са члановима Удружења за особе са сметњама у развоју "Мој свет" Инђија. Радионица је одржана на Светски дан менталног здравља, 10. октобар 2018. године.
Studija slučaja: Privatizacija u Srbiji - pet uspešnih i pet neuspešnih sluča...NALED Serbia
Studija "Privatizacija u Srbiji", koju je kreirala Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) uz podršku USAID Projekta za održivi lokalni razvoj (UASID SLDP), kroz primere pet uspešnih i pet neuspešnih privatizacija analizira razloge loših prodaja i posledice po lokalne budžete. Studija preporučuje opštinama da budu aktivnije u ovom procesu, kontinuirano unapređuju poslovno okruženje kako bi motivisali potencijalne kupce i pokreću stečajeve nad kompanijama koje ne nađu nove vlasnike jer je najveći interes da se resursi tih firmi ponovo stave u funkciju i tako obezbedi finansijska stabilnost i uslovi za otvaranje radnih mesta.
Preporuka studije je da bi rešavanje viška zaposlenih i vlasništva nad zemljištem trebalo da budu prioritetni zadaci Vlade Srbije ukoliko želi da uspešno okonča proces privatizacije.
Kako je ocenjeno u studiji, nerešeni imovinsko-pravni odnosi nad građevinskim zemljištem, višak zaposlenih i prezaduženost umanjili su atraktivnost firmi jer kvalitetni investitori nisu spremni da preuzmu rizik rešavanja tih problema. Došlo je do negativne selekcije kupaca što je za posledicu imalo visok procenat raskinutih privatizacija, koji u pojedinim opštinama premašuje i 50%.
NALED preporučuje da se počne od što hitnijeg donošenja odluke o sudbini konverzije prava korišćenja u pravo svojine nad zemljištem preduzeća, kao i da se obezbede veća sredstva u fondovima za rešavanje pitanja zaposlenih u preduzećima u restrukturiranju i stečaju (Tranzicioni fond i Fond solidarnosti). Nužno je i sprečavanje daljeg zaduživanja kompanija koje ulaze u prodaju.
Za uspeh privatizacije presudan je dolazak strateških investitora koji mogu da ulože u novu tehnologiju i modernizaciju preduzeća, ali kako oni pozitivno reaguju na podsticaje, za donošenje odluke o kupovini ključno je da lokalne samouprave obezbede kvalitetno poslovno okruženje pre svega kroz smanjivanje parafiskalnog opterećenja poslovanja.
Studija “Privatizacija u Srbiji” obrađuje slučajeve privatizacija u industriji proizvodnje papira, metalskoj, rudarskoj i farmaceutskoj industriji, kao i poljoprivredi. Kao primeri uspešnih prodaja uzeta su preduzeća Duropack, Rudnik, Goša Montaža, Zdravlje i DPP Banatski Despotovac dok su se na drugoj strani našle firme FOPA, Suva ruda, Zavarivač, Jugoremedija i DPP Mala Bosna.
Studija slučaja: Pet uspešnih i pet neuspešnih privatizacija u Srbiji NALED Serbia
Studija “Privatizacija u Srbiji” obrađuje slučajeve privatizacija u industriji proizvodnje papira, metalskoj, rudarskoj i farmaceutskoj industriji, kao i poljoprivredi. Kao primeri uspešnih prodaja uzeta su preduzeća Duropack, Rudnik, Goša Montaža, Zdravlje i DPP Banatski Despotovac dok su se na drugoj strani našle firme FOPA, Suva ruda, Zavarivač, Jugoremedija i DPP Mala Bosna. Studiju izradili NALED i USAID Projekat održivog lokalnog razvoja.
1. Studija slučaja
Metodom studije slučaja (eng. case study) dubinski se analizira neka pojava, proces,
institucija, osoba, grupa ili događaj. Za analizu se odabire predmet (slučaj) koji je bogat
informacijama i obilježjima koja se promatraju. Metoda je pogodna ako se želi odgovoriti na
pitanje „kako“ i „zašto“ su se određene okolnosti/činjenice/situacije/događaji dogodili.
Studija slučaja ne bi se trebala provoditi na pojedinačnom slučaju, već na više njih. Ipak,
samo jedan slučaj dostatan je za analizu u sljedećim situacijama:
a) obrađuje se jedan slučaj u longitudinalnom istraživanju (ponavljate istraživanje nakon
određenog vremena)
b) obrađuje se ključni slučaj u provjeravanju teorije
c) proučava se jedinstven ili ekstremni slučaj
d) proučava se slučaj koji je tipičan/reprezentativan za pojavu koja se proučava
e) slučaj koji se analizira predstavlja otkriće.
Ako barem jedan od ovih kriterija nije zadovoljen, potrebno je analizirati više slučajeva
sličnih obilježja. Pritom se svaki slučaj prvo analizira za sebe, a nakon toga se prikupljeni
podatci uspoređuju.
Metodom studije slučaja potrebno je analizirati:
- sam slučaj (njegova obilježja)
- povijesnu perspektivu slučaja (ako je to važno za sam slučaj)
- društveni kontekst u kojem se slučaj javio.
Analizu je potrebno potkrijepiti postojećim teorijama vezanim uz temu te podatcima
prikupljenim iz svih raspoloživih izvora podataka (dokumenata, arhivskih zapisa, intervjua,
promatranja, fizičkih dokaza…)
Na temelju analize svih prikupljenih podataka, izvodi se zaključak.
Tijek studije slučaja:
1. Određivanje predmeta istraživanja, cilja istraživanja i istraživačkog pitanja,
2. Prikupljanje literature i podataka (teorija + podatci o slučajevima koji se analiziraju),
3. Pisanje teorijskog dijela rada,
4. Pisanje analize slučaja/slučajeva (obilježja, povijesni kontekst, društveni kontekst),
5. Izvođenje zaključka na temelju analize.
Izvor: Tkalac Verčić, A., Sinčić Ćorić, D., Pološki Vokić, N., Priručnik za metodologiju
istraživačkog rada, M.E.P., Zagreb, 2010.