Skip to main content
GLJIVE
Damnjanović Ivana
Gljive
Gljive su najčudnija živa bića jer po
sastavu imaju i životinjskih i biljnih
karakteristika
Gljive su jednoćelijski ili višećelijski organizmi
Opisano je oko 100 000 vrsta
Kopneni organizmi; mali broj živi u vodi
Agorastos papatsanis
GDE ŽIVE GLJIVE ?
Dugo su svrstavane u carstvo biljaka
Poseduju ćelijski zid od hitina
Ne poseduju hlofofil
Nisu ni biljke ni životinje
Ishrana gljiva
Gljive su hetrotrofni organizmi
Mogu biti: saprotrofii ili paraziti
Za optimalno razvice gljiva pored određenih hranljivih
materija potrebna je povoljna temperatura i dovoljno vlage
Carstvo gljiva
Jednoćelijske
gljive
Kvasci Plesni
(određene vrste)
Višećelijske
gljive
Građa gljiva
Telo višećelijskih gljiva je izgrađeno od
jednoćelijskih, končastih ćelija-HIFA
Preplitanjem hifa nastaje telo gljive-
MICELIJUM
Razmnožavanje gljiva
Bespolno
Pupljenjem
Sporama
Polno sporama koje nastaju
kao rezultat polnog procesa
Spore klijaju kad padnu na vlažnu i hranjivu podlogu
Raznovrsnost gljiva
Buđi (plesni)Buđi (plesni)
-Višećelijske ili jednoćelijske
gljivice
- Na hlebu, voću...
- Antibiotik penicilin se dobija iz gljivice
(Penicilijum)
-Telo plesni je MICELIJUM
- Iz micelijuma se izdižu SPORANGIJE
(končići sa crnim lopticama)
- U sporangijama se nalaze SPORE koje
služe za bespolno razmnožavanje
Crna buđ
-jednoćelijski
micelijum
Saprofit
PečurkePečurke
-Micelijum je u zemlji
-Plodonosno telo: drška i šeširić
-Razmnožavanje: bespolno, sporama
Šeširić
Spore
Drška
Vrganj
Jestive pečurke
Lisičarka
Bukovača
Mlečnica
Šampinjoni
Otrovne pečurke
Ludara
Blagva Smrtonosna
muhara
Bljuvara Zelena pupavka
Panterovka
Hrastova sjajnica,
u Kini ling-ći gljiva besmrtnosti, u Japanu reiši
Sadrži:
Šećere
Proteine
Mikroelemente
Fe, P, Zn,Se
Šitaki gljiva

U Japanu i Kini
samonikla vrsta na
deblima hrasta, u svetu
najviše gajena gljiva
odmah iza šampinjona

Antitumorsko,
amtibakterijsko,
antivirusno delovanje
Judino ili šumsko uvo
Judino uvo se koristiti ali samo u malim količinama, 150 gr
svežih ili 15 gr suvih pečuraka nedeljno
Tartufi
Tartufi rastu 30 cm duboko u
zemlji u simbiozi sa mladim
delovima korenja drveća
Gljiva-
parazit na
kukuruzu
KvasciKvasci
- Jednoćelijske gljivice
- Razmnožavanje: bespolno (pupljenjem i
sporama)
- Pivski, vinski, pekarski kvasac
HVALA NA PAŽNJI :)