Sažet priručnik namenjen brzom poimanju principa rada medija i osnova odnosa sa javnošću. Primarno pisan za zaposlene u neprofitnom sektoru, koristan je svima koji profesionalno čuvaju i grade ugled svojih organizacija. Podleže licenci Creative Commons (može se čitati, distribuirati i javno postavljati, pod uslovom da se u celosti imenuje autor, ali se ne sme komercijalno koristiti, menjati, prilagođavati, prisvajati, niti ugrađivati u tuđe radove.)
Sažet priručnik namenjen brzom poimanju principa rada medija i osnova odnosa sa javnošću. Primarno pisan za zaposlene u neprofitnom sektoru, koristan je svima koji profesionalno čuvaju i grade ugled svojih organizacija. Podleže licenci Creative Commons (može se čitati, distribuirati i javno postavljati, pod uslovom da se u celosti imenuje autor, ali se ne sme komercijalno koristiti, menjati, prilagođavati, prisvajati, niti ugrađivati u tuđe radove.)
CSR is as old as the business itself. The forms and activities of CSR at the beginning of the 21st century featured sporadic philanthropic and PR activities with the aim to enhance company’s reputation in the community. The field gained increasing importance with the globalization of the business sector, in response to the growing expectations of various stakeholders affected by company operations. Doing good within the community in which one operates, following the outbreak of the global economic crisis in 2008 and accompanying corporate scandals, gave CSR a completely new dimension. Whether CSR is a desirable, expected or useful business strategy, which CSR forms and activities should business sector should focus on, and balancing between short-term sales and long-term sustainability goals, have all become current topics of discussion amongst prominent international and business organizations, business and academic circles. By studying CSR in Serbia, and the opportunities and limitations it presents, the thesis points to the evolution of CSR, which is evident in some companies, and more veiled in others. Corporate social responsibility evolved into an integral part of the executive decision-making process, method by which decision-makers’ actions and behaviour can influence key stakeholders in order to ensure long term market sustainability. The executed research has demonstrated a high level of CSR awareness amongst Serbian executives, but due to lack of expertise, there is a discrepancy between the desire to be responsible and ability to implement it strategically. For the Serbian executives, the image and brand value enhancement are the leading motives in CSR. Opposite, ethics and accountability in business are not strong drivers for Serbian consumers, which brings a paradox situation where companies are conducting CSR in order to be favoured by consumers, whilst consumers are treating responsible business practice as advertisement. The biggest discrepancy is found in the cost-benefit analysis of CSR, since CSR tends to be treated as an investment which brings intangible values, while bearing costs that are burdensome in current challenging business environment. The benefits and opportunities of CSR in marketing, enhanced ability to attract, motivate and retain quality workforce, create a culture of innovations, achieve cost-cutting and improved supplier relations are neglected. It is encouraging that the abovementioned is less prevailing amongst middle management representing the future business leaders, aware of the fact that in practice, CSR does not always require heavy investment but adapting to new ways of doing business. In order for Serbian enterprises, especially SMEs, to benefit from CSR strategies, CSR has to become an integral part of the management education process, either as a separate course, and/or part of coursework on corporate governance, business ethics, public relations, marketing and management.
Online komunikacija s posebnim fokusom na komunikaciju putem društvenih mreža kao platformi za povezivanje sa ciljnim grupama, komunikaciju sa akterima ili ciljnim grupama, informisanje ali i promociju instutucije ili kampanje.
Na seminaru za mlade buduce odbornike koji je organizovala Fridrih Ebert fondacija odrzao sam predavanje PR u politici. Pokusao sam da ih ovim predavanjem motivisem da pocnu da rade svoje licne predkampanje pripremajuci se za lokalne izbore kad god se oni desili
Istraživanje o koucingu u organizacijama u Srbiji 2015 - Miljan SpasićAtria Group SEE
Istraživanje je realizovano u sklopu završnog master rada na MBA studijama London School of Commerce, Metropolitan Univerziteta u Kardifu. Pripremljeno je i sprovodeno uz uvažavanje svih kriterijuma koji su postavljeni od strane ovog univerziteta.
Termin employer branding je prvi put korišćen 1990. godine.
Od tada do danas razvio se u praksi do te mere da je izrastao i u posebnu naučnu oblast HR-a.
Definicija brenda poslodavca:
„To je imidž vaše organizacije kao "sjajnog mesta za rad„ prema mišljenju vaših trenutno zaposlenih i ključnih aktera na spoljnom tržištu (aktivni i pasivni kandidati, klijenti, kupci i drugi key stakeholders).’’
Minchington, B (2010) Employer Brand Leadership – A Global Perspective, Collective Learning Australia.
CSR is as old as the business itself. The forms and activities of CSR at the beginning of the 21st century featured sporadic philanthropic and PR activities with the aim to enhance company’s reputation in the community. The field gained increasing importance with the globalization of the business sector, in response to the growing expectations of various stakeholders affected by company operations. Doing good within the community in which one operates, following the outbreak of the global economic crisis in 2008 and accompanying corporate scandals, gave CSR a completely new dimension. Whether CSR is a desirable, expected or useful business strategy, which CSR forms and activities should business sector should focus on, and balancing between short-term sales and long-term sustainability goals, have all become current topics of discussion amongst prominent international and business organizations, business and academic circles. By studying CSR in Serbia, and the opportunities and limitations it presents, the thesis points to the evolution of CSR, which is evident in some companies, and more veiled in others. Corporate social responsibility evolved into an integral part of the executive decision-making process, method by which decision-makers’ actions and behaviour can influence key stakeholders in order to ensure long term market sustainability. The executed research has demonstrated a high level of CSR awareness amongst Serbian executives, but due to lack of expertise, there is a discrepancy between the desire to be responsible and ability to implement it strategically. For the Serbian executives, the image and brand value enhancement are the leading motives in CSR. Opposite, ethics and accountability in business are not strong drivers for Serbian consumers, which brings a paradox situation where companies are conducting CSR in order to be favoured by consumers, whilst consumers are treating responsible business practice as advertisement. The biggest discrepancy is found in the cost-benefit analysis of CSR, since CSR tends to be treated as an investment which brings intangible values, while bearing costs that are burdensome in current challenging business environment. The benefits and opportunities of CSR in marketing, enhanced ability to attract, motivate and retain quality workforce, create a culture of innovations, achieve cost-cutting and improved supplier relations are neglected. It is encouraging that the abovementioned is less prevailing amongst middle management representing the future business leaders, aware of the fact that in practice, CSR does not always require heavy investment but adapting to new ways of doing business. In order for Serbian enterprises, especially SMEs, to benefit from CSR strategies, CSR has to become an integral part of the management education process, either as a separate course, and/or part of coursework on corporate governance, business ethics, public relations, marketing and management.
Online komunikacija s posebnim fokusom na komunikaciju putem društvenih mreža kao platformi za povezivanje sa ciljnim grupama, komunikaciju sa akterima ili ciljnim grupama, informisanje ali i promociju instutucije ili kampanje.
Na seminaru za mlade buduce odbornike koji je organizovala Fridrih Ebert fondacija odrzao sam predavanje PR u politici. Pokusao sam da ih ovim predavanjem motivisem da pocnu da rade svoje licne predkampanje pripremajuci se za lokalne izbore kad god se oni desili
Istraživanje o koucingu u organizacijama u Srbiji 2015 - Miljan SpasićAtria Group SEE
Istraživanje je realizovano u sklopu završnog master rada na MBA studijama London School of Commerce, Metropolitan Univerziteta u Kardifu. Pripremljeno je i sprovodeno uz uvažavanje svih kriterijuma koji su postavljeni od strane ovog univerziteta.
Termin employer branding je prvi put korišćen 1990. godine.
Od tada do danas razvio se u praksi do te mere da je izrastao i u posebnu naučnu oblast HR-a.
Definicija brenda poslodavca:
„To je imidž vaše organizacije kao "sjajnog mesta za rad„ prema mišljenju vaših trenutno zaposlenih i ključnih aktera na spoljnom tržištu (aktivni i pasivni kandidati, klijenti, kupci i drugi key stakeholders).’’
Minchington, B (2010) Employer Brand Leadership – A Global Perspective, Collective Learning Australia.
PRilika 2010- Danijela Lalic -Upotreba drustvenih mreza u internoj komunikaciji
1. Upotreba dru š tvenih mre ž a u internoj komunikaciji dr Danijela Lalić
2.
3. Z b r k a sa p o j m o v ima Interni odnosi s javno šću vs. interne komunikacije (Odnosi s internom javnošću?) Društveni/socijalni mediji Društvene/socijalne mreže Social network vs. social networking sites vs. social network sites PREDLOG: definisanje pojmovnika?
5. Najvažnije discipline u komunikacionom menadžmentu www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2009 / n max = 1,863 PR profesionalaca iz 34 evropske zemlje; Q 4: Koliko su važne sledeće oblasti delovanja u vašoj organizaciji ili konsultantskoj kući? Da li će one dobiti na većoj ili manjoj važnosti tokom naredne tri godine? (1 = nisu važne; 5 = veoma važne); važna disciplina = skala bodova 4-5. Strelica označava promene u rangiranju najvažnijih disciplina; opšte gledano, sve discipline su u porastu. Danas U 2012 1 Korporativna komunikacija 2 Marketing/ B r e nd i Komunikacija sa potrošačima 3 Krizna komunikacija 4 Interna komunikacija i Upravljanje promenama 5 Javni poslovi / Lobiranje 1 Korporativna komunikacija 2 Interna komunikacija i Upravljanje promenama 3 Marketing/Br e nd i Komunikacija sa potrošačima 4 CSR (KDO) i Održivost 5 Javni poslovi / Lo biranje
6. Očekivani razvoj disciplina i oblasti prakse Značajne discipline www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2009 / n max = 1,863 PR profesionalaca iz 34 evropske zemlje; Q 4: Koliko su važne sledeće oblasti delovanja u vašoj organizaciji ili konsultantskoj kući? Da li će one dobiti na većoj ili manjoj važnosti tokom naredne tri godine? (1 = nisu važne; 5 = veoma važne); važna disciplina = skala bodova 4-5. Za sve discipline se smatra da će biti važnije 2012; poređenje pokazuje razliku u odnosu na prosečan porast (23.6%). Značaj danas Značaj u 2012 Korporativna komunikacija Marketing/Brend i komunikacija sa potrošačima Krizna komunikacija Interna komunikacija i Upravljanje promenama Javni poslovi, Lobiranje Menadžment važnih dešavanja Odnos investitora, Finansijska komunikacija Korporativna društvena odgovornost i Održivost Međunarodna komunikacija Lična obuka, Trening komunikacionih veština
7. Dugoročni razvoj komunikacionih disciplina: Interna može da prevaziđe marketing/ tržišnu u 2012 www.communicationmonitor.eu / Zerfass i dr. 2009 / n max = 1,863 PR profesionalaca iz 34 evropske zemlje; Q 4; Zerfass i dr. 2008 / n = 1,524 PR profesionalaca iz 37 zemalja; Q 2; Zerfass i dr. 2007 / n = 1,087 iz 22 zemlje; Q 3 Korporativna komunikacija Interna komunikacija Krizna komunikacija Marketing/Brend i ptrošačka komunikacija Korporativna društvena odgovornost i Održivost
8. Glavni izazovi u internoj komunikaciji tokom narednih 12 meseci www.communicationmonitor.eu / Zerfass i dr. 2009 / n = 1,863 PR profesionalaca iz 34 evropske države; Q 12: Koji su glavni izazovi kada komunicirate sa zaposlenima u narednih 12 meseci? Molimo da izaberete ona tri koja su najvažnija sa vaše tačke gledišta (1 = Nije važno; 5 = veoma važno); u obzir je uzeta skala bodova 1-2 Suočavanje sa digitalnom evolucijom i društvenom mrežom Internacionalizacija interne komunikacije Ponovno uspostavljanje izgubljenog kredibiliteta u menadžmentu Izbegavanje reputacionog rizika kroz online širenje informacija 34.1% 19.5% 28.7% 28.4% Povezivanje interne komunikacije sa korporativnim strategijama 68.8% Baratanje preopterećenjem informacija 54.7% Podrška organizacionoj promeni i restruktuiranju 66.1%
9. Buduće značajne akcije za internu komunikaciju www.communicationmonitor.eu / Zerfass i dr. 2009 / n = 1,863 PR profesionalaca iz 34 evropske države; Q 13: Prilikom implementacije interne komunikacije, mislite li da će neki od narednih aspekata imati značaj u naredne tri godine (1 = nije važno; 5 = veoma važno); u obzir je uzeta skala bodova 1-2 Obučavanje menadžera da deluju kao komunikatori Širenje autentičnog sadržaja umesto doteranih izveštaja Korišćenje online zajednica za interni dijalog Odvajanje ozbiljnih činjenica od komentara Zamena teksta video materijalima Smanjivanje informacionih kanala
10. Industrijsko vs. informaciono društvo EKONOMSKI RAST Efikasnost u prozvodnji i profitu TEHNOLOŠKI RAZVOJ Akumulacija i generisanje novog znanja IZVOR PRODUKTIVNOSTI Castells, 1996
11. Va žni kanali i instrumenti www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2009 / n max = 1,863 PR Profesionalci iz 34 evropske države; Q 5: Koliko su važni sledeći metodi u komunikaciji sa interesnim grupama , individualcima i auditorijumom? Da li će se to promeniti u naredne tri godine? (1 = ne bitno; 5 = veoma bitno); bitan kanal = skala bodova 4-5. Strelice pokazuju promene u okviru rangiranja instrumenata.
12. Važnost društvenih medija www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2009 / n max = 1,863 PR Profesionalci iz 34 evropske države; Q 5; Zerfass i dr. 2008 / n = 1,524; Q 3; Zerfass i dr. 2007 / n = 1,087; ; Q 4 : Koliko su važni sledeći metodi u komunikaciji sa deoničarima , individualcima i auditorijumom? (1 = ne bitno; 5 = veoma bitno); bitan kanal = skala bodova 4-5. Značajni istrumenti u komunikaciji sa interesnim grupama , individualcima i auditorijumom 2009 2008 2007 Online komunikacija (website, e-mail, intr a net) Odnosi štampe i medija, online mediji Društveni mediji (blog, podcast, zajednice) se skoro udvostručila tokom poslednja 24 meseca, ali ostali online instrumenti su daleko ispred
13. Vrste društvenih medija http://www. draganvaragic.com 2008 Wikis Social bookmarking Social News Sites Opinion sites Blogs Microblogs Social networking Social networking aggregation Events Photo sharing Video sharing Livecasting Audio and Music Sharing Virtual worlds Online gaming Game sharing BuzzMetrics SocialRadar
14. Sa kim mi to imamo “posla” i kakve veze društvene mreže imaju s tim?
15. D ? N? W? E? generation??? Y - ( Goetz & Barger , Gangadharbatla , 2008 ) C - ( Kaplan-Leiserson 2005; Trendwatching 2005 , Towers, Smith, and Bruns 2005) G - http://trendwatching.com/trends/generationg/2009 F - Gary Hamel | Source: HCI | Published: September 23, 2010 , http://www.hci.org/lib/facebook-generation-vs-fortune-500# Y G C F
16.
17.
18. Kako? Zainteresovati, anga žovati, omogućiti i podsticati vrednosti stvorene od strane zaposlenih. Uveriti zaposlene da su deo kompanije. Menadžeri moraju naučiti da budu “ social media and technological savvy ”! Zaposleni nisu samo HR problem!
19.
20.
21. I teorija ka že... Za postizanje izvrsnosti internih odnosa, organizacije moraju slediti sledećih 13 ciljeva (izdvojena su samo dva) : Poboljšati tokove informacija (ko, šta, kada, kome, kako i s čim ) Definisati kriterijume za merenje zadovoljstva zaposlenih Za efikasnu internu komunikaciju neophodno je 7 elemenata (izdvojen je samo jedan) : U pravljanje kanalima komunikacije Gruban, Verčič i Zavrl (1998) Quirke (2000)
22. Kako izmeriti zadovoljstvo komunikacijom i da li društvene mreže utiču na zadovoljstvo? OCS Organizational Communication Scale CSQ Communication Satisfaction Questionnaire ICA International Communication Association Survey Questionnaire OCD Organizational Communication Development Audit UPZIK Upitnik za proveru zadovoljstva internom komunikacijom Zadovoljstvo komunikacijom u organizacijama i participacija u društvenim mrežama Roberts & O ’ Reilly , 1974 International Communication Association , 1971-1976 Greenbaum, 1988 (autor upitnika: Osmo Wiio , 1988 Downs & Hazen , 1977 Tkalac Vercic i dr., 2007 Lalic, 2009
23. Zadovoljstvo komunikacijom i participacija 1. Zadovoljstvo korporativnom informisanošću i povratnim informacijama 2. Zadovoljstvo kvalitetom medija komunikacije i komunikacijskom klimom 3. Zadovoljstvo komunikacijom s nadređenima 4. Zadovoljstvo horizontalnom komunikacijom i neformalnom komunikacijom 5. Zadovoljstvo komunikacijom na sastancima 1. Stvaranje i održavanje odnosa 2. Razvoj organizacione klime Zadovoljstvo komunikacijom Participacija u društvenim mrežama
25. Komunikacija u organizacijama Dva pristupa definisanja interne komunikacije: Organizacija je samo mesto gde se odvija komunikacija Komunikacija je centralni proces u organizaciji (Deetz, 2001)
26. možemo direktno da utičemo i budemo nosioci ostvarenja ne utičemo direktno već uspostavljanjem plodne klime za razvoj zajedništva i komunikacije Komunikacija koja za cilj ima pružanje informacija Komunikacije koja za cilj ima stvaranje duha zajedništva
27. Zabrana upotrebe društvenih mreža na radnom mestu ? Ako nije dobro definisano efikasno poslovanje kroz poslovn e procedur e koje za rezultat ima merljivost rada i efekata po radnom mestu . DA Z abranom se ne posti ž e bolje poslovanje , potrebno je pratiti zaposlene kako raspola žu radnim vremenom i primenjivati metode za merenje u činka zaposlenih . NE U posebnim instutucijama kao što su vojska i banke (i tu ima izuzetaka). Organizacije mogu samo da imaju korist od participacije u d ru š veni m mre ž a ma ako ih prepoznaju kao mediji i resurs koji mogu staviti u funkciju unapre đ enja svog poslovanja
28. Klima komunikacije u društvenim mrežama ≠ organizaciona komunikaciona klima O beležja određene društvene mreže, postaju obeležja komunikacije zaposlenih Svrha postojanja organizacije ≠ svrha postojanja društvene mreže
29. zajednica nije stupila u tehnološki osvojeni prostor bez osećaja za dobro i loše i bez iskustva prehodnog življenja društvene mreže se protežu duž cele površine komunikacionog prostora učvršćujući njegovo postojanje evolucija , a ne revolucija, komunikacioni prostor kojim se teško može upravljati u smislu postizanja projektovanih uticaja i efekata, ali se on može pospešiti delovanjem određenih sistema.
30. P ratiti ponašanje zaposlenih na društvenim mrežama Pozitivan ili negativan uticaj participacije zaposlenih zavisi isključivo od tipa organizacije. Svako nametanje korišćenja bilo kog od alata društvenih zajednica, neformalnu komunikaciju bi spustilo na nivo nekreativne formalne komunikacije. ( prisustvom i komunikacijama zaposlenih na društvenim mrežama ne može se upravljati )
31. Isključiva upotreba tehnologije ne doprinosi stvaranju dobrih odnosa i zadovoljstva komunikacijom. Kanali pomoću kojih se komunicira doprinose zadovoljstvu, integraciji i socijalizaciji zaposlenih Interna komunikacija nije taktičko, već strateško oruđe Organizacije danas mogu opstati samo ako su „učeće“ Društveni mrežni servisi su organizovani oko ljudi, a ne interesa Nove generacije, nove tehnologije i “novi” odnosi između zaposlenih Zaklju čci
32.
33. Kontakt: Doc. dr Danijela Lalić Departman za industrijsko inženjerstvo i menadžment Fakultet tehni č kih nauka Univerzitet u Novom Sadu d anijelalalic @uns.ac.rs [email_address] skype: danijela.lalic twitter: danijelalalic tel: 021 / 4852113
Editor's Notes
Generation Y have been variously labeled as Millennials, the Techo-literate Nexters, latch key kids, Echo Boomers, and the Options Generation. Generation C focus on Communication, Collaboration, Connexion, Creativity Generacija G (Generosity)...
Ref. Machine Theory - Frederick Taylor, Henry Fayol i Max Weber (1911), Human Relations Theory - Elton Mayo (1933), Human Resources Theory - Miles ( 1965 ) System Theory - Almaney-u (1974) i Weick (1979) PR excellence theory - (Grunig & Hunt, 1984; Grunig, Grunig & Dozier, 2002) Hay i Metod 360 http://www.develor.rs/develorrs/develorrs.head.page?nodeid=84 Podela javnosti - Grunig i Hunt (1984) Modeli u odnosima s javnošću - Grunig i Grunig (Grunig, 1992: 285-325) Dover (Grunig & Hunt, 1984: 241 ) Stilovi interne komunikacije - Smythe i grupa autora (Harrison, 1995: 107)