1. OKO
Anatomija i fizika oka
www.belimantil.info Hlebec Boris

2. Općenito
 Oko je organ koji nam omogućuje prijem vizualnih informacija
 To je sferni parni organ smješten unutar lubanje u očnim šupljinama
 Zadaća mu je prikupljati svijetlost te pretvarati upadnu svijetlost u
bioelektrične impulse koje mozak moţe interpretirati kao vizualne
informacije.
 Sloţene je graĎe
www.belimantil.info

3. Pomoćni dijelovi oka
www.belimantil.info

4. OČNE ŠUPLJINE
 Štite oči od mehaničke ozljede, tvoreći koštanu šupljinu u kojoj je oko
smješteno
 Oblika su četverostrane piramide, čiji je vrh okrenut unutrašnjosti lubanje
 Šupljine imaju odreĎene pukotine kroz koje prolaze očni ţivci i ţile
 Optički foramen otvor je kroz koju prolazi očna arterija i optički ţivac
 U zdravom oku, šupljina je obloţena urednom količinom masnog tkiva
www.belimantil.info

5. www.belimantil.info

6. Očni kapci
 Od vitalne je vaţnosti da oko bude vlaţno
 Razmazuju izlučevine lakrimalnog aparata po prednjoj površini oka
 Tokom sna, kapci su zatvoreni kako bi se spriječilo isparavanje
 Štite oko od ozljeda pomoću refleksa treptanja i trepavica smještenih na
vrhu
www.belimantil.info

7. Conjuctiva
 Conjuctiva je mukozna membrana koja oblaţe unutarnju stranu kapaka
(palpebral conjuctiva), te površinu očne jabučice (bulbral conjuctiva).
 Pomaţe u prijanjanju kapaka za jabučicu
www.belimantil.info

8. Ţljezdani aparat
 U svakom oku po jedna je lakrimalna (suzna) ţljezda
 Oblika su badema, i proteţu se do vanjskog kuta oka
 Sastavljeni su od dva dijela: jedan je plitko udubljen u dio očne šupljine, a
drugi dio se pruţa prema gornjem dijelu gornjeg kapka
 Izvodnih je vodova od 3 do 12 te se otvaraju u šuplju elastičnu strukturu
“fornix conjuctiva superior” koja sluţi kao “vreća za suze”
 Suze se ispuštaju, teku preko oka i do točke u rubu oka (puncta lacrimalia)
gdje ulaze u nazolakrimalne vreće, te kroz daljne vodove u nos
 Suze se mješaju s produktima nekih pomoćnih ţljezdi koje luče uljaste
dodatke poradi spriječavanja isparavanja suza.
www.belimantil.info

9. www.belimantil.info

10. Ostale pomoćne strukure
 Mišići kapaka i oka
 Koža
 Fibralni (nitasti) sloj
www.belimantil.info

11. Generalne karakteristike oka
www.belimantil.info

12. Oblik i graĎa
 Oko nije jednostavna sfera već se moţe promatrati kao spoj manjeg djela male
izuzetno zakrivljene sfere sa velikim djelom veće, ne toliko jako zakrivljene sfere.
 Rožnica (cornea) – Manji sferni dio, zauzima pribliţno 1/6 ukupnog volumena i
ima radijus od 8 mm. Prozirna je. U biti je to sferni dioptar, debljine oko 0,5 mm
 Bjeloočnica (sclera) – veći neprozirni sferni dio
- ima radijus veličine 12 mm
 Ta se dva djela spajaju u prstenu zvanom Limbus
 Šarenica (iris) – smještena iza roţnice, odreĎuje boju oka
- takoĎer regulira količinu upadne svijetlosti (mijenja
polumjer zjenice – od 2 do 8 mm)
- pomaţe i pri fokusiranju (suzuje zjenicu u korist povećanja
oštrine slike) pri gledanju blizih predmeta
 Zjenica (pupilla) – smještena u središtu šarenice
- to je mjesto ulaska svijetlosti u unutrašnjost oka
- tamna točka
www.belimantil.info

13. “ZLO” OKO
www.belimantil.info

14. ODE...
www.belimantil.info

15. Normalno oko
www.belimantil.info

16. Slojevi oka
 Oko je graĎeno od 3 sloja
 Vanjski slojevi - roţnica i bjeloočnica
 Srednji sloj – glavni krvoopskrbni sloj
- sastoji se od cilijarnog tijela, šarenice i ţila
 Unutarnji sloj – Mrežnica (retina) - dio oka osjetljiv na svjetlo
- u oku je upravo ona “zastor”, radijusa
oko 40 mm, na kojem konvergentni
sistem stvara realnu i obrnutu sliku
www.belimantil.info

17. www.belimantil.info

18. www.belimantil.info

19. Fotoreceptori
 Fotoreceptori (pribliţno 125 000 000) su meĎusobno nejednoliko
pomiješani preko gotovo cijele mreţnice.
 Štapići (promjera 0,002 mm) jako su osjetljivi na svjetlost, pa je za osjet
potrebno samo nekoliko fotona. Pomoću njih gledamo po noći.
- Ne razlikuju boje (po noći sve izgleda sivo).
 Čunjići (6 - 7 milijuna, promjera 0,006 mm svaki) rade pod jakim
svjetlom i pomoću njih razlikujemo boje.
Svaki ima svoj odvodni ţivac i djeluje kao najmanja samostalna vidna
stanica.
- Gotovo su neosjetljivi kod slabog intenziteta svjetlosti.
 Vezivnim tkivom štapići i čunjići povezani su sa bipolarnim stanicama
koje su opet povezane sa ganglionarnim stanicama koje daju vlakna vidnog
ţivca.
www.belimantil.info

20. www.belimantil.info

21. Slijepa pjega
 Slijepa pjega je područje gdje optički ţivac izlazi iz očne šupljine
 Nazvana je “slijepom” jer na tom području nema ni štapića ni čunjića, pa je
ona sasvim neosjetljiva na svijetlost
 Efekt nestanka zvijezda objašnjiv slijepom pjegom – probajte! (lijepo je
ponekad leţati i gledati zvijezde, jako opušta)
 A moţemo isprobati i odmah – na manje opuštajući način
www.belimantil.info

22. www.belimantil.info

23. Ţuta pjega
 Mala udubina (promjera 2,5 - 3 mm) smještena odmah iznad centra
mrežnice. Tu se nalazi gotovo dvostruko više čunjića nego štapića.
 U centru je maleni dio (promjera 0,3 mm) u kojem uopće nema
štapića i zove se fovea centralis.
 Tu su čunjići tanji i jako gusto pakirani, te je to područje koje daje
najjasniju sliku sa najviše detalja.
- Zato se oko stalno pomiče tako da svjetlost, koja dolazi sa dijela
predmeta koji nas najviše zanima, padne upravo u to područje.
www.belimantil.info

24. www.belimantil.info

25. Nastajanje slike
 Optički sustav oka je takav da stvara umanjenu obrnutu sliku vidnog polja
na mreţnici.
 Čitav se sustav ponaša kao konveksna leća, ali je u biti mnogo
kompleksniji
- refrakcija se vrši na četiri odvojene površine: na prednjoj te straţnjoj
površini roţnice i leće
 Svaka od tih površina pribliţno je sferna, a na svakom dioptru svijetlost se
lomi prema okomici
 postoje dakle 4 površine na kojima dolazi do loma prema okomici
upućujući zrake konvergentno s jedne na drugu površinu
www.belimantil.info

26. A KAKO SE TO OSTVARUJE?
www.belimantil.info

27.  Kod oka, indeks loma sredstva iz kojeg svijetlost stiţe uvijek je manji od
onog u koje ulazi
1) relativni indeks loma pri prelasku iz zraka u roţnicu n2/n1=1,3376
(nzraka=1, nroţnica = 1,3376)
2) pri prelasku iz očne vodice i staklovine (koje imaju pribliţno isti indeks
loma pa nema znatnije refrakcije) u leću: nstaklovina=1,386 nleća=1,406.
-I tako je ostvarena konvergencija zraka. Ovaj je konvergentni sustav kod
zdravog oka fino podešen, na način da se slika stvara (tj. da se zrake sjeku)
točno na zastoru – mreţnici, pod uvjetom da su upadne zrake paralelne,
što znači da je predmet koji gledamo u daljini.
-Ako je predmet koji gledamo nije dovoljno udaljen, zrake nisu paralelne i
oko se treba prilagoditi za gledanje bliskog predmeta – kaţemo da se oko
AKOMODIRA
www.belimantil.info

28. Akomodacija
 sposobnost očne leće da mijenja svoju jakost (poveća konvergenciju)
kako bi od blizih predmeta nastala jasna slika na mrežnici.
 U akomodacijskom miru, kad je predmet u dalekoj točki, cilijarni
mišići su opušteni pa je leća skoro ravna, što znači da joj se povećao
radijus zakrivljenosti, a s time i žarišna daljina. Leća tada ima
najmanju jakost, j = 59 dpt.
 Kad se predmet približava oku, cilijarni mišići se napinju, pa popušta
vanjska sila na leću i ona se zbog vlastite elasičnosti ispupči. Tada joj
se smanji radijus zakrivljenosti, a s time i žarišna daljina, što znači da
joj je jakost porasla.
 Oko je u akomodacijskom maksimumu onda kad se predmet nalazi u
blizoj točki i tad je jakost leće najveća, j = 71 dpt.
 Na daljini jasnog vida oko akomodira bez napora i tada je jakost leće
približno 64 dpt.
www.belimantil.info

29. a) Za Daleku Točku
Oko je najmanje konvergencije te stvara sliku na mreţnici bez naprezanja.
www.belimantil.info

30. b) Za Blisku Točku
Oko je napregnuto, i to jače što je predmet bliţe, povećavajući na taj način
svoju konvergenciju.
www.belimantil.info