PowerPoint prezentacija "Elektronska pošta" za VIII razred osnovne škole, predmet "Tehničko i informatičko obrazovanje" (Mihailo Urošević, Andrija Milošević i Dragan Milutinović).
PowerPoint prezentacija "Elektronska pošta" za VIII razred osnovne škole, predmet "Tehničko i informatičko obrazovanje" (Mihailo Urošević, Andrija Milošević i Dragan Milutinović).
PREZENTACIJA ''HMC'' I ''ASSIST'' STIPENDIJA
ZA PRVI I DRUGI RAZRED GIMNAZIJA
,,STEVAN SREMAC'' I ,,BORA STANKOVIĆ''
Obaveštavamo sve zainteresovane učenike prvog i drugog razreda srednjih škola I njihove roditelje, da će se u Nišu, u petak 23.10.2015. godine, održati prezentacija učeničkih stipendija koje dodeljuje "Headmasters & Headmistresses Conference" - HMC (Velika Britanija), I ''American Secondary Schools for International Students''- (ASSIST)
Prezentacija učeničkih stipendija održaće se u terminu od 13:15h do 14:00h, u svečanoj sali Gimnazije,,Stevan Sremac" i Gimnazije ,,Bora Stanković"-ul.Vožda Karađorđa br.27.
Detaljne informacije o konkursu za dodelu stipendija i nastavku školovanja u Velikoj Britaniji i SAD, možete dobiti na prezentaciji od gospodje Aleksandre Marković-Koordinatora projekta ''HMC'' I ''ASSIST'' za Srbiju, dobitnika HMC stipendije Stošić Lazara -''Dollar Academy''-Great Britain(2014-2016) i od gospodina Saše Stankovića,koji će preneti iskustva dobitnica ASSIST stipendija Petre Stanković -''Western Reserve Academy''-Ohio(2015-2016) i Isidore Tasić -''St. Andrew's School''-Rhode Island(2015-2016)
OSTVARITE SAN I OSVOJITE STIPENDIJU
Nastanak interneta - Mijat Pavličić - Dragan IlićNašaŠkola.Net
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
engleski jezik i računarstvo i informatika,
mart 2011. godine,
Nastanak interneta,
Računarstvo i informatika,
Mijat Pavličić, IV-4
Dragan Ilić,
Prva niška gimnazija "Stevan Sremac"
2. Nastavne teme
Definicija
Istorija
Adrese
Protokoli
Pristup Internetu
Internet servisi
Internet pretraživači
Intranet
3. Definicija
Internet je globalna računarska mreža na
kojoj je priključen ogroman broj
računara.
Smatra se da preko milijardu korisnika
koristi Internet i svakim danom se taj
broj povećava.
4. Istorija Interneta
Razvoj Interneta počeo je u SAD
1969. godine.
Ideja: Pravljenje mreže računara za
komunikaciju raznih institucija u kojima
su se radili brojni projekti za potrebe
američke vojske.
Čvorovi mreže su bili ravnopravni
(peer-to-peer).
5. Istorija Interneta - ARPANET
Razvojem ove mreže rukovodila je
Advanced Research Project Agency, a
mreža je dobila naziv ARPANET.
1975. godine mrežu je u potpunosti
preuzelo Ministarstvo odbrane SAD
pretvorivši je u Defense Data Network.
6. Istorija Interneta ‘70-ih i ‘80-ih
1977. godine IBM je osnovao BITNET
(SAD), a kasnije i EARN (ostatak
sveta).
1980. godine Nacionalna fondacija za
nauku (NSF) osniva mrežu nazvanu
The Internet, koja se kasnije povezuje
sa ARPANET/DDN i nastaje NSFNET.
JANET (Velika Britanija), NORDUnet
(Skandinavija), FUNET (Finska).
7. Istorija Interneta ’90-ih
1990. godine NSF organizuje projekat
umrežavanja organizacija i mreža. Tako
nastaje Internet u današnjem obliku
(kao “mreža svih mreža”).
1995. godine NSF smanjuje upravljanje
glavnim računarskim mrežama i njihovo
funkcionisanje prepušta provajderima.
Danas: Internet nema vlasnika.
8. Internet adrese i protokoli
Da bi se obezbedila pravilna
komunikacija između svih računara
povezanih na Internetu, treba da važi:
Svaki računar mora imati jedinstvenu
adresu u mreži,
Računari za međusobnu komunikaciju
moraju koristiti jedinstven “jezik” tj.
protokol.
9. Adrese
Jedinstvena adresa koju ima svaki
uređaj priključen na Internet naziva se
IP adresom ( Internet Protocol address ).
IP adresa je 32-bitna, pa teorijski mogu
postojati 232
različitih uređaja priključenih
na Internetu.
10. Adresiranje – IP adresa
IP adresa se zapisuje u formi četiri
bajta međusobno razdvojenih tačkama.
Primer: Adresa
11111111 11111111 11111111 00000101
se skraćeno zapisuje 255.255.255.5 .
Uređaji koji imaju više mrežnih
priključaka na Internet, spajaju razne
mreže i prebacuju poruke sa jedne
mreže na drugu nazivaju se ruteri.
11. Adresiranje – Simboličke adrese
Da bi se korisnicima računara olakšala
komunikacija uvedene su simboličke
adrese.
Simbolička adresa sastoji se od niza
imena razdvojenim tačkama, na primer,
pmf.ni.ac.rs .
Simbolička adresa ima hijerarhijsku
strukturu sačinjenu od domena i
poddomena.
12. Simboličke adrese – domeni i
poddomeni
Pod domenom se podrazumeva grupa
mreža i računara na Internetu pod
jedinstvenom administrativnom kontrolom
i održavanjem.
Poddomen najčešće predstavlja
organizacionu podcelinu nekog domena.
Primer: Objasniti simboličku adresu
pmf.ni.ac.rs i odrediti domene i
poddomene.
13. Simboličke adrese - domeni
Pored teritorijalne podele (identifikator
zemlje ), osnovni domen može biti i :
.aero – vazdušni prevoz
.biz – poslovne firme
.com – poslovne organizacije
.coop – kooperacije
.edu – obrazovne institucije
.gov – vladine organizacije
.info – pružaoci informacija
14. .mil – vojska
.museum – muzeji
.name – pojedinci
.net – mreže računara
.org – neprofitne organizacije i fondacije
.pro – profesionalci
15. Simboličke adrese za
elektonske pošte
S obzirom na to da svaki računar može
imati više korisnika, u komunikacijama
se pored adrese računara mora navesti
i ime korisnika. Ovo ime se od adrese
računara odvaja znakom @ (at sign).
Primer: pera@pmf.edu.rs pripada korisniku
čije je korisničko ime pera na
računaru Prirodno-matematičkog
fakulteta u Nišu.
16. Protokoli
Skup komunikacionih protokola na
kojima se bazira Internet naziva se
TCP/IP, po dva osnovna protokola:
IP (Internet Protocol) i
TCP (Transmission Control Protocol)
17. Protokoli - IP
Osnovna funkcija IP-a je da pakete sa
informacijama rutira od izvorišta do
odredišta na osnovu IP adrese.
IP često prenosi više paketa koji
pripadaju jednoj istoj poruci zbog
ograničenosti paketa.
IP ne garantuje isporuku svih paketa
bez greške, kao ni tačan redosled
paketa na odredištu.
18. Protokoli - TCP
Osnovna funkcija TCP-a je da
obezbedi tačan prenos paketa poruke
između dve proizvoljne tačke na
Internetu.
TCP pakete dobijene od IP-a proverava
na prijemnoj strani, pa ako postoji
greška usled smetnji na vezama, inicira
retransmisiju pogrešnih poruka, a
ukoliko ne dođe do greške sekvencira
pakete i potom ih predaje IP-u da ih
19. Ostali protokoli
Pored dva navedena protokola, na
Internetu postoje i drugi protokoli i alati
na nivou aplikacija, a najznačajniji su:
SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) –
omogućava slanje tekstualnih poruka
između dva čvora,
FTP ( File Transfer Protocol) – omogućava
prenos datoteka između dva čvora i
Telnet – omogućava povezivanje na
udaljenoj mašini
20. Pristup Internetu
Da bi se pristupilo Internetu potreban je
pristup računaru priključenom na mrežu
koja je povezana na Internet. Postoje
četiri načina pristupa:
Preko LAN mreže koja je stalno povezana
sa Internetom,
Preko LAN mreže koja je povremeno
povezana sa Internetom,
Preko telefonske linije sa biranjem i
Preko kabla za kablovsku televiziju.
21. Povezivanje preko LAN mreže koja
je stalno povezana sa Internetom
Ovaj način pristupa predviđen je za
organizacije koje imaju lokalne računarske
mreže.
Svaki korisnik koji je priključen na ovakvu
mrežu ima pristup Internetu u svakom
trenutku, korišćenjem odgovarajućih programa.
Način pristupa i nivo usluga za svakog
korisnika određuje administrator mreže u
skladu sa uslovima koje je odredio provajder.
22. Povezivanje preko LAN mreže koja je
povremeno povezana sa Internetom
I ovaj način je predviđen za
organizacije sa računarskim mrežama.
Uslovi su isti kao i za prethodno
povezivanje.
Jedino ograničenje je vreme kada je
mreža priključena na Internet.
23. Povezivanje preko telefonske
linije sa biranjem
Na ovaj način se uglavnom povezuju
pojedinačni korisnici.
Oni biraju provajdera – organizaciju
koja ima jedan ili više računara
povezanih na Internet i telefonske linije
kojima se, preko modema, može
pristupiti ovim računarima.
24. Povezivanje preko kabla za
kablovsku televiziju
Pojedinačni korisnici računara se mogu
povezati na Internet korišćenjem postojećih
kablova za kablovsku televiziju.
Podaci se prenose u opsegu koji se ne
koristi za prenos televizijskog signala, ali putuju
mnogo brže nego preko telefonske linije
preko modema.
Svaki računar se ponaša kao mrežni čvor koji
vidi druge čvorove i oni vide njega.
25. Internet servisi
Od početne ideje (razmene poruka i
podataka) između korisnika, razvili su se
brojni servisi čiji se značaj vremenom
menjao. Najvažniji Internet servisi su:
Elektronska pošta
Daljinsko preuzimanje datoteka
Telnet
Diskusione grupe
Ćaskanje
World Wide Web
26. Elektronska pošta
Electronic mail (e-mail) kombinuje ekspeditivnost
telefonske i trajnost pisane komunikacije.
Autor je Ray Tomlison, učesnik ARPANET
projekta, u septembru 1971. godine.
Program se zvao SNDMSG.
Uveo simbol @ u adresu.
Prva poruka: QWERTYUIOP.
27. Koncept e-maila
e-mail omogućava slanje poruke drugom
korisniku ili njihovoj prethodno definisanoj grupi, uz
obavezan uslov da su njihove adrese poznate.
Pružalac usluga svakom klijentu obezbeđuje
poštansko sanduče za njegove poruke tj. deo
memorije na njegovom disku.
Prenos poruke iz sandučeta do klijenta vrši se
samo kada je poruka pristigla u sanduče i klijent
to zahteva.
Poruke sadrže tekst, ali im se mogu dodati i
drugi sadržaji (slike, muzičke datoteke, fotografije...).
28. Funkcije elektronske pošte
Priprema pisma
Priključenje proizvoljnog dokumenta
Korišćenje adresara
Korišćenje mnemoničkih adresa
Slanje pisma (na jednu ili više adresa)
Arhiviranje poslatih pisama
Prijem i čitanje pošte
Arhiviranje primljenih pisama
Odgovaranje na primljeno pismo
Prosleđivanje pisama
29. Daljinsko preuzimanje datoteka
Preuzimanje konvencionalnih datoteka i
programa sa udaljenog servera (download),
počev od 1973.
Osnova: Protokol za prenos datoteka
(File Transfer Protocol - FTP)
Danas je moguće preuzimati datoteke sa
Interneta sa velikog broja računara koristeći
koncept anonimnog korisnika (anonymus, guest).
30. Telnet
Nastao 1974. godine.
Omogućava da se korisnik prijavi na
udaljeni računar i aktivira programe na
njemu tj. omogućava udaljeno
administriranje računara.
Problem: Zloupotreba pristupa sa visokim
ovlašćenjima.
31. Diskusione grupe
Koriste se od 1979. godine.
Korisnici se okupljaju na osnovu zajedničkog
interesa.
Korisnici primaju i šalju svoje poruke drugim
učesnicima u grupi.
Razlikujemo grupe sa posrednikom i liberalne
grupe sa direktnim slanjem poruka.
32. Ćaskanje (Chatting)
U primeni je od 1988. godine.
Organizivano je na sistemu IRC (Internet Relay
Chat), program IRC Client
Omogućava konverzaciju na neformalan način.
Privatna i pozivna komunikacija slična telefonu
uz mogućnost razmene datoteka.
33. Internet telefonija
Napredna varijanta ćaskanja.
Direktna veza između Internet adresa.
Razgovor sličan ‘običnom’ telefonskom.
Izuzetno korisno kod udaljenih poziva, zbog
znatno niže cene.
Ugrožava monopolski položaj telefonskih
kompanija.
34. World Wide Web
Servis koji omogućava pretraživanje Interneta
korišćenjem grafičkog korisničkog interfejsa.
Sinonimi: WWW, W3, the Web.
Svoj nagli razvoj Internet duguje upravo
ovom servisu.
35. Sadržaj WWW
Sastoji se iz kolekcije fajlova uskladištenih
na različitim lokacijama u celom svetu.
Računari na kojima se ovi fajlovi nalaze
nazivaju se Web serveri.
Napisani su pomoću specijalnog jezika koji se
naziva HTML (HyperText Markup Language).
Fajlovi koji sadrže tekst i druge sadržaje
(slike, video i audio fajlove, grafike, izvodive
programe idr.), kao i uputstva kako će oni biti
prikazani nazivaju se Web stranice.
36. Pristup Web stranama
Programi za pristup nazivaju se pregledači,
čitači ili brauzeri (browser).
Jedno gledanje Web strane – poseta (visit).
Skup pristupa Web strani – saobraćaj (traffic).
Određivanje broja poseta Web strani obavlja
se pomoću brojača (counters).
Registracija poseta Web strani – Log File.
37. Alati za snalaženje na Internetu
Dele se na:
Direktorijume ili kataloge predmeta
(Directory) – Najpoznatiji je Yahoo! i
Pretraživače informacija (Search Engine) –
Najpoznatiji je Google.
38. Novi trendovi među pretraživačima
Nova generacija pretraživača usmerena je na
pojedine oblasti:
sport
vesti
medicina
finansije
pravo
...
39. Intranet
Intranet je Internet u malom: to su
informacioni sistemi zasnovani na Internet
tehnologijama, pre svega WWW.
Osnova: Brze lokalne računarske mreže sa
više servera (među kojima je obavezno bar
jedan Web server) i radnih stanica sa Web
čitačima, koje su zasnovane na klijent server‑
arhitekturi.
40. Uloge intraneta
Zamenjuje lokalne mreže
Povezuje više lokalnih mreža
Zamenjuje rasprostranjene mreže
Povezuje rasprostranjene i lokalne mreže
Može predstavljati veze sa drugim
korisnicima preko Interneta.
41. Primena intraneta
Razmena informacija između zaposlenih
Učešće zaposlenih u upravljanju
Izrada i dostava poslovne dokumentacije
Podrška razvojnim aktivnostima
Aktivnosti dopunskog obrazovanja i
uvežbavanja
Neformalne komunikacije zaposlenih