INTERNET
Prenosimo podatke
grupa 1
grupa 2
А B
А B
Računarska mreža
А
B
Prednost povezivanja u mrežu
• Zajednički resursi:
–datoteke (fajlovi),
–poruke,
–grafika,
–usluge štampača,
–modemi i
–drugi hardverski resursi.
INTERNET
“mreža svih mreža”
Velika (svetska) računarska mreža i sistem za
jednostavnu i efektivnu komunikaciju i
prenos podataka, teksta, slike i zvuka.
•Globalni sistem meĎusobno povezanih računarskih
mreža, koje koriste standardne protokole za prenos
podataka (TCP/IP) i služe milijardama korisnika širom
sveta.
•Mreža svih mreža, koja se sastoji od miliona privatnih,
javnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža lokalnog i
globalnog obima, meĎusobno povezanih pomoću
raznovrsnih elektronskih, bežičnih i optičkih tehnologija.
Istorijat interneta
1957-1968 Sovjetski Savez lansirao Sputnjik, a SAD u paničnom strahu od napada iz kosmosa
osnovale Advanced Research Projects Agency (ARPA) odnosno Agenciju za napredne
istraživacke projekte čiji je cilj bio da prilagodi naucna istrazivanja vojnim potrebama.Tokom
naredne decenije usvojeni su neki osnovni principi za slanje podataka kroz mrezu i odabran je
(1968) Hanivelov mini racunar kao baza za ARPANET mrezu u nastajanju.
1969 ARPANET mreza je startovala, sa cetiri prikljucka (Univerziteti: UCLA, Stanford, Santa
Barbara i Juta) i medjusobnim linijama od 50 Kbps.
1971 Rej Tomlinson napisao je prvi softver za elektronsku postu i poslao je prvu poruku kroz
ARPANET mrezu.
1973 Poceo je razvoj protokola koji ce kasnije biti nazvan TCP/IP (Transmission Control
Protocol/Internet Protocol).
1974 Vint Cerf i Bob Kahn (iz tima koji je razvijao TCP) po prvi put upotrebljavaju termin
"Internet" u jednom svom clanku.
1976 Nastaje Ethernet koji omogucuje koaksijalnom kablu da propusta informacije velikom
brzinom, sto ce se pokazati kljucnim za stvaranje LAN-ova (Local Area Networks - odnosno
lokalne mreze).
Pocinje da radi SATNET, satelitska mreza izmedju Evrope i Amerike koja koristi
Intelsatove komercijalne satelite umesto onih koje kontrolisu vlade. Otvorena su vrata
komercijalizaciji mreze. Pocinje eksperimentala upotreba TCP/IP.
1986 Nastao je Network News Transfer Protocol (NNTP) koji omogucuje interaktivne
diskusije i forume na mrezi.
1990 Ministarstvo odbrane odlucuje da ugasi ARPANET-ovu liniju od 50 Kbps i prihvati
NSFNET-ov informacioni autoput velike brzine ARPANET odlazi u istoriju.Tim Berners Li u
svajcarskom institutu CERN osmisljava Hipertekst kao nacin pristupa informacijama na mrezi.
1991-1992 Univerzitet u Minesoti predstavlja GOPHER, program za preuzimanje informacija sa
Internet servera.
Osnovano je Internet Drustvo (Internet Society)
Institut u CERN-u stvorio je World Wide Web na osnovu Hiperteksta, a NSFNET se
prebacuje sa T1 na T3 linkove.
1993 Mark Andersen sa Univerziteta u Ilinoisu razvija graficki interfejs za pregledanje Web-
a koji naziva "Mosaic for X". Time je nastao je prvi Internet browser i pocinje surfovanje
1995 National Scinece Foundation (NSF) objavljuje da vise nece dozvoljavati direktan
pristup glavnom kraku mreze, vec potpisuje ugovor sa cetiri kompanije koje ce biti super
provajderi. Ovi super provajderi dalje prodaju linkove manjim provajderima, organizacijama,
grupama i kompanijama.
Ustanovljena je naplata registracije imena na Internetu od 50 americkih dolara
godisnje za sve komercijalne prezentacije.
Firma Netscape predstavlja prvi hipermedijalni web čitač (browser) - Mosaic
1996 Internet Drustvo radi na razvoju novog TCP/IP koji bi trebao da omoguci milijardama
korisnika da pristupe mrezi, odnosno koji bi omogucio kreiranje veceg broja adresa od onog koji
je danas ostvariv.
Internet dolazi u tadašnju Jugoslaviju sredinom maja 1996. Eunet Jugoslavija
omogucuje direktan dial-in pristup svim zainteresovanim korisnicima, a ubrzo ga slede Beotel i
SezamPro. Jugoslavija postaje deo Internet Drustva...
Korišćenje interneta
Upotreba interneta u Srbiji
Povezivanje na internet
• Modem i telefonska linija
• ISDN (Integrated Services Digital
Network)
• Kablovski internet
• ADSL (Asymmetric digital subscriber line)
• Bežični pristup (Wi-Fi)
Domeni i adrese
Svaki umreženi računar poseduje svoj
jedinstveni identifikacioni broj – IP adresu (niz
od 32 bit-a)
Domen = IP adresa
www.ni.ac.rs = 160.99.1.1
(Univerzitet u Nišu)
Internet domeni
 .com – poslovne organizacije
 .edu – obrazovne institucije
 .gov – vladine organizacije
 .org – neprofitne organizacije i fondacije
 .net – mreže računara
 .mil – vojska
 .rs – Srbija
 .info – pružaoci informacija
 .biz – poslovne firme
Internet servisi
 elektronska pošta
 preuzimanje i prenos datoteka
Telnet
 World Wide Web
Elektronska pošta (E-mail)
• Elektronska pošta je najrasprostranjenija i
najčešće korišćena Internet usluga
• Upotrebljava se za razmenu pisanih
poruka izmeĎu korisnika
• Elektronskoj poruci se mogu dodati
dokumenti pisani u drugim
programima(tekstovi, slike, radne
tabele...).
• Elektronske poruke se šalju i primaju
preko mail servera, računara na kome su
instalirani programi za upravljanje, čuvanje
i usmeravanje elektronske pošte.
• Svaki korisnik koji želi da koristi ovu
uslugu mora imati bar jednu elektronsku
adresu.
• Elektronska adresa može se dobiti
otvaranjem naloga kod dobavljača Internet
usluga, od administratora lokalne
računarske mreže ili korišćenjem nekog od
servisa besplatne elektronske pošte.
Adresa elektronske pošte
ime@organizacija.domen
- odreĎuje vlasnika
- mora biti jedinstveno za organizaciju i domen
institucija – vlasnik ovog poštanskog sandučeta (mailbox-a)
rs
com
net
vesna@gmail.com
vesna@beotel.net
vesna@ptt.rs
Struktura elektronske poruke
• Adresa primaoca (To) – piše se u adresnom delu.
Ukoliko hodemo istu poruku da pošaljemo na više adresa, onda
kucamo spisak tih adresa (CC)
• Predmet poruke (Subject) – kratak opis sadržaja.
Kod primaoca se osim imena (adrese) pošiljaoca i datuma vidi i
predmet poruke. Na osnovu tih podataka primalac odlučuje da li de i
kada de čitati neku poruku.
• Tekst poruke – piše se u delu za tekst poruke. Tekst
poruke zavisi od toga kome je namenjena. Ako odgovaramo na neku
poruku potrebno je citirati deo pisma na koji se odgovor odnosi da bi
primalac znao očemu se radi.
• Prilog (Attachment) – fajl koji se dodaje poruci.
To može biti dokument, radna tabela, slika, prezentacija, program...).
Funkcije programa elektronske pošte
• Kreiranje elektronske poruke (new message)
• Slanje poruke (send message)
• Preuzimanje pristiglih poruka (get message)
• Čitanje primljene poruke (read message)
• Odgovor na primljenu poruku (reply)
• ProsleĎivanje primljene poruke na drugu adresu
(forward)
• Brisanje poruke (delete)
• Štampanje poruke (print)
• Dodavanje dokumenata u poruku (attach)
• Korišćenje adresara (address book, contacts)
Internet servisi
Preuzimanje i prenos datoteka
pomoću FTP-a
FTP – File Transfer Protokol
• Pristup serveru (računaru na Internetu)
• Pregled sadržaja na serveru
• Pronalaženje potrebne datoteke
• Kopiranje tražene datoteke na vlastiti disk
Internet servisi
Telnet – Terminal Emulation
Internet servis koji omoguduje da se korisnik
prijavi i radi na udaljenom računaru.
Programska podrška, koja za komunikaciju sa
udaljenim računarom koristi TCP/IP (Transmission Control Protocol)
Internet servisi
www – World Wide Web
• Sistem međusobno povezanih sadržaja,
dostupnih preko Interneta
• Globalni informacioni medijum, kome korisnici
pristupaju preko svojih računara povezanih na
Internet
• HTML (Hyper Text Markup Language)
• Hypertext – dokument koji sadrži reči
povezane sa drugim dokumentima
WEB stranica
• Tekst
• Slika
• Video
• Multimedija
• Hyperlink
Web browser – Web čitač
• Microsoft Internet Explorer
• Mozila Firefox
• Google Chrome
• Opera
• Safari
Pretraživanje Interneta
Search Engines
Web Search Engine je software-ski sistem,
dizajniran da pretražuje informacije na web-u.
Web 1
• Statički web
• Read web
Web 2
• Dinamički (ineraktivni) web
• Read-Write web
Web 3
• Semantički web
• Inteligentni web
• Personalizovani web

Internet

  • 1.
  • 3.
  • 5.
  • 6.
    Prednost povezivanja umrežu • Zajednički resursi: –datoteke (fajlovi), –poruke, –grafika, –usluge štampača, –modemi i –drugi hardverski resursi.
  • 7.
    INTERNET “mreža svih mreža” Velika(svetska) računarska mreža i sistem za jednostavnu i efektivnu komunikaciju i prenos podataka, teksta, slike i zvuka. •Globalni sistem meĎusobno povezanih računarskih mreža, koje koriste standardne protokole za prenos podataka (TCP/IP) i služe milijardama korisnika širom sveta. •Mreža svih mreža, koja se sastoji od miliona privatnih, javnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža lokalnog i globalnog obima, meĎusobno povezanih pomoću raznovrsnih elektronskih, bežičnih i optičkih tehnologija.
  • 8.
    Istorijat interneta 1957-1968 SovjetskiSavez lansirao Sputnjik, a SAD u paničnom strahu od napada iz kosmosa osnovale Advanced Research Projects Agency (ARPA) odnosno Agenciju za napredne istraživacke projekte čiji je cilj bio da prilagodi naucna istrazivanja vojnim potrebama.Tokom naredne decenije usvojeni su neki osnovni principi za slanje podataka kroz mrezu i odabran je (1968) Hanivelov mini racunar kao baza za ARPANET mrezu u nastajanju. 1969 ARPANET mreza je startovala, sa cetiri prikljucka (Univerziteti: UCLA, Stanford, Santa Barbara i Juta) i medjusobnim linijama od 50 Kbps. 1971 Rej Tomlinson napisao je prvi softver za elektronsku postu i poslao je prvu poruku kroz ARPANET mrezu. 1973 Poceo je razvoj protokola koji ce kasnije biti nazvan TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol). 1974 Vint Cerf i Bob Kahn (iz tima koji je razvijao TCP) po prvi put upotrebljavaju termin "Internet" u jednom svom clanku. 1976 Nastaje Ethernet koji omogucuje koaksijalnom kablu da propusta informacije velikom brzinom, sto ce se pokazati kljucnim za stvaranje LAN-ova (Local Area Networks - odnosno lokalne mreze). Pocinje da radi SATNET, satelitska mreza izmedju Evrope i Amerike koja koristi Intelsatove komercijalne satelite umesto onih koje kontrolisu vlade. Otvorena su vrata komercijalizaciji mreze. Pocinje eksperimentala upotreba TCP/IP. 1986 Nastao je Network News Transfer Protocol (NNTP) koji omogucuje interaktivne diskusije i forume na mrezi. 1990 Ministarstvo odbrane odlucuje da ugasi ARPANET-ovu liniju od 50 Kbps i prihvati NSFNET-ov informacioni autoput velike brzine ARPANET odlazi u istoriju.Tim Berners Li u svajcarskom institutu CERN osmisljava Hipertekst kao nacin pristupa informacijama na mrezi.
  • 9.
    1991-1992 Univerzitet uMinesoti predstavlja GOPHER, program za preuzimanje informacija sa Internet servera. Osnovano je Internet Drustvo (Internet Society) Institut u CERN-u stvorio je World Wide Web na osnovu Hiperteksta, a NSFNET se prebacuje sa T1 na T3 linkove. 1993 Mark Andersen sa Univerziteta u Ilinoisu razvija graficki interfejs za pregledanje Web- a koji naziva "Mosaic for X". Time je nastao je prvi Internet browser i pocinje surfovanje 1995 National Scinece Foundation (NSF) objavljuje da vise nece dozvoljavati direktan pristup glavnom kraku mreze, vec potpisuje ugovor sa cetiri kompanije koje ce biti super provajderi. Ovi super provajderi dalje prodaju linkove manjim provajderima, organizacijama, grupama i kompanijama. Ustanovljena je naplata registracije imena na Internetu od 50 americkih dolara godisnje za sve komercijalne prezentacije. Firma Netscape predstavlja prvi hipermedijalni web čitač (browser) - Mosaic 1996 Internet Drustvo radi na razvoju novog TCP/IP koji bi trebao da omoguci milijardama korisnika da pristupe mrezi, odnosno koji bi omogucio kreiranje veceg broja adresa od onog koji je danas ostvariv. Internet dolazi u tadašnju Jugoslaviju sredinom maja 1996. Eunet Jugoslavija omogucuje direktan dial-in pristup svim zainteresovanim korisnicima, a ubrzo ga slede Beotel i SezamPro. Jugoslavija postaje deo Internet Drustva...
  • 10.
  • 11.
    Povezivanje na internet •Modem i telefonska linija • ISDN (Integrated Services Digital Network) • Kablovski internet • ADSL (Asymmetric digital subscriber line) • Bežični pristup (Wi-Fi)
  • 12.
    Domeni i adrese Svakiumreženi računar poseduje svoj jedinstveni identifikacioni broj – IP adresu (niz od 32 bit-a) Domen = IP adresa www.ni.ac.rs = 160.99.1.1 (Univerzitet u Nišu)
  • 13.
    Internet domeni  .com– poslovne organizacije  .edu – obrazovne institucije  .gov – vladine organizacije  .org – neprofitne organizacije i fondacije  .net – mreže računara  .mil – vojska  .rs – Srbija  .info – pružaoci informacija  .biz – poslovne firme
  • 14.
    Internet servisi  elektronskapošta  preuzimanje i prenos datoteka Telnet  World Wide Web
  • 15.
    Elektronska pošta (E-mail) •Elektronska pošta je najrasprostranjenija i najčešće korišćena Internet usluga • Upotrebljava se za razmenu pisanih poruka izmeĎu korisnika • Elektronskoj poruci se mogu dodati dokumenti pisani u drugim programima(tekstovi, slike, radne tabele...).
  • 16.
    • Elektronske porukese šalju i primaju preko mail servera, računara na kome su instalirani programi za upravljanje, čuvanje i usmeravanje elektronske pošte. • Svaki korisnik koji želi da koristi ovu uslugu mora imati bar jednu elektronsku adresu. • Elektronska adresa može se dobiti otvaranjem naloga kod dobavljača Internet usluga, od administratora lokalne računarske mreže ili korišćenjem nekog od servisa besplatne elektronske pošte.
  • 17.
    Adresa elektronske pošte ime@organizacija.domen -odreĎuje vlasnika - mora biti jedinstveno za organizaciju i domen institucija – vlasnik ovog poštanskog sandučeta (mailbox-a) rs com net vesna@gmail.com vesna@beotel.net vesna@ptt.rs
  • 18.
    Struktura elektronske poruke •Adresa primaoca (To) – piše se u adresnom delu. Ukoliko hodemo istu poruku da pošaljemo na više adresa, onda kucamo spisak tih adresa (CC) • Predmet poruke (Subject) – kratak opis sadržaja. Kod primaoca se osim imena (adrese) pošiljaoca i datuma vidi i predmet poruke. Na osnovu tih podataka primalac odlučuje da li de i kada de čitati neku poruku. • Tekst poruke – piše se u delu za tekst poruke. Tekst poruke zavisi od toga kome je namenjena. Ako odgovaramo na neku poruku potrebno je citirati deo pisma na koji se odgovor odnosi da bi primalac znao očemu se radi. • Prilog (Attachment) – fajl koji se dodaje poruci. To može biti dokument, radna tabela, slika, prezentacija, program...).
  • 19.
    Funkcije programa elektronskepošte • Kreiranje elektronske poruke (new message) • Slanje poruke (send message) • Preuzimanje pristiglih poruka (get message) • Čitanje primljene poruke (read message) • Odgovor na primljenu poruku (reply) • ProsleĎivanje primljene poruke na drugu adresu (forward) • Brisanje poruke (delete) • Štampanje poruke (print) • Dodavanje dokumenata u poruku (attach) • Korišćenje adresara (address book, contacts) Internet servisi
  • 20.
    Preuzimanje i prenosdatoteka pomoću FTP-a FTP – File Transfer Protokol • Pristup serveru (računaru na Internetu) • Pregled sadržaja na serveru • Pronalaženje potrebne datoteke • Kopiranje tražene datoteke na vlastiti disk Internet servisi
  • 21.
    Telnet – TerminalEmulation Internet servis koji omoguduje da se korisnik prijavi i radi na udaljenom računaru. Programska podrška, koja za komunikaciju sa udaljenim računarom koristi TCP/IP (Transmission Control Protocol)
  • 23.
  • 24.
    www – WorldWide Web • Sistem međusobno povezanih sadržaja, dostupnih preko Interneta • Globalni informacioni medijum, kome korisnici pristupaju preko svojih računara povezanih na Internet • HTML (Hyper Text Markup Language) • Hypertext – dokument koji sadrži reči povezane sa drugim dokumentima
  • 25.
    WEB stranica • Tekst •Slika • Video • Multimedija • Hyperlink
  • 27.
    Web browser –Web čitač • Microsoft Internet Explorer • Mozila Firefox • Google Chrome • Opera • Safari
  • 28.
    Pretraživanje Interneta Search Engines WebSearch Engine je software-ski sistem, dizajniran da pretražuje informacije na web-u.
  • 30.
    Web 1 • Statičkiweb • Read web Web 2 • Dinamički (ineraktivni) web • Read-Write web Web 3 • Semantički web • Inteligentni web • Personalizovani web