2. • Vodozemci su bili dominantna grupa
kičmenjaka na kopnu, sve dok ih nisu
potisnuli gmizavci.
• Vodozemci su prvi kičmenjaci koji su se
prilagodili kopnenom načinu života. Ipak,
jedan deo života im je vezan za slatku vodu.
• Ima ih na svim kontinentima osim na
Antarktiku.
• Herpetologija – nauka koja proučava
vodozemce i gmizavce.
3. Prva velika grupa vodozemaca razvila se pre oko 370 miliona
godina, od Sarkopterigije, kod kojih su se razvila peraja slična
nogama, sa više zglobova i prstiju, što im je omogućavalo puzanje
po morskom dnu. Neke ribe razvile su primitivna pluća kako bi
mogle disati. Snažnim perajima su se takođe mogle izvući iz vode
na kopno ukoliko je to bilo potrebno. Na kraju će se njihova
koštana peraja razviti u udove te će one time postati preci svih
tetrapoda, u koje spadaju današnji vodozemci, gmizavci, ptice i
sisari.
4. Vremenom, vodozemci su evoluirali i prilično su
izmenjeni od tog vremena.Čine ih tri grupe:
• Repati vodozemci(Urodela) – daždevnjaci,
mrmoljci i njima slični
• Bezrepi vodozemci(Anura) – žabe
• Beznogi vodozemci(Apoda) – mala grupa
tropskih, zmijolikih životinja
5. Repati vodozemci su po građi, izgledu i načinu života
najmanje izmenjeni od predačkih grupa. Ima ih oko
500 vrsta. Neke vrste ceo život žive u vodi, a neke na
kopnu, i to na vlažnom tlu. Kod većine vrsta, oplođenje
je unutrašnje. Larve su slične odraslima, a imaju i
spoljašnje škrge. Rasprostranjeni su u umerenom
pojasu hemisfere. Mnoge vrste u koži imaju žlezde
koje luče otrov.
6.
7. • Bezrepi vodozemci su, sa preko 5400 vrsta,
najuspešnija grupa vodozemaca. Naseljavaju razna
staništa(slatkovodne, šumske, sušne predele).
Karlični pojas im je jak, prilagođen skakanju, glava
vrlo ograničeno pokretna. Jezik im je lepljiv i dug,
prilagođen lovu. Dišu preko površine kože.
Oplođenje je spoljašnje. Iz oplođenih jaja se izležu
larve – punoglavci, koji imaju samo bočno spljošteni
rep, kojim plivaju, i spoljašnje škrge.
10. Beznogi vodozemci na prvi pogled liče na kišne
gliste. Udovi i oči su im zakržljali, jer žive u
tropskim šumam, rijući kroz biljni otpad i
zemlju. Ima ih oko 170 vrsta.