2. Fenotip
Fenotip možemo posmatrati u 2 smisla: širem i užem.
Prema širem smislu fenotip je skup svih morfoloških i
fizioloških svojstava po kojima se prepoznaje neki organizam
i po čemu se razlikuje od drugih organizama.
Kada posmatramo samo jednu osobinu, onda je to uži smisao
fenotipa.
3. Fenotip
Kakav će biti uticaj genotipa na fenotip zavisi ne samo od
genetičke osnove već i od dejstva faktora sredine u kojoj se
organizam razvija.
4. Fenotipske osobine
Fenotipske osobine mogu biti kvalitativne i kvantitativne.
Kvalitativne osobine određuje jedan ili mali broj gena i sredina na njih
nema uticaja.
Primer: Krvne grupe ABO sistema čoveka određuje jedan gen i one se ne
menjaju pod uticajem spoljašnje sredine.
Kvantitativne (poligene) osobine određuje veći broj gena (poligeni) i
sredina može na njih da utiče i da ih menja.
Primer: Telesni rast čoveka zavisi ne samo od gena već na njega može da
se utiče načinom ishrane, bavljenje sportom i dr. sredinskim faktorima
5. Fenotipska plastičnost
Norma reakcije je skup fenotipova koje može proizvesti isti
genotip kada je izložen različitim sredinskim uticajima.
Norme reakcije mogu biti ili ne biti plastične, odnosno
fenotip se može menjati ili ostati nepromenjen kao odgovor
na sredinsku promenu.
NORMA REAKCIJE
6. Fenotipska plastičnost
Fenotipska plastičnost je sposobnost neke osobine da se
tokom razvića menja pod uticajem različitih faktora
okruženja, sadrži u sebi norme reakcije.
Plastični odgovori na sredinsko variranje imaju četiri
svojstva:
1.količinu
2.izgled
3.brzinu
4.reverzibilnost