Prezentacija učenika Jovana Maldenovića za čas psihologije, tema su izmenjena stanja svesti a literatura je udžbenik iz psihologije Biljane Milojević Apostolović, za drugi razred gimanzije.
Prezentacija učenika Jovana Maldenovića za čas psihologije, tema su izmenjena stanja svesti a literatura je udžbenik iz psihologije Biljane Milojević Apostolović, za drugi razred gimanzije.
2. U širem smislu ,svest se odnosi na budno
stanje, odnosno znači biti budan .U užem smislu
predstavlja svesnost o određenim aspektima
realnosti .(Npr. Iako smo pri svesti (budni),nismo
svesni buke koja dopier sa ulice .)
Vrste svesnosti :
1) Čulna svesnost (nju čine čulni doživljaji, tj. Oseti i
opažaji)
2) Unutarnja svesnost(nju čine doživljaji kao što su
misli,emocije,želje,snovi…)
3. Spavanje i snovi su izmenjena stanja svesti.
Spavanje i budno stanje su rezultat različitog
ritma u radu mozga.
San je priča u slikama čiji sadržaj je često
nerealan i čiji smisao nam nije jasan.
4. Pomodu elektroencefalografa (EEG) snima se
ritan rada mozga koji se menja tokom spavanja.Te
promene su prokazane u obliku moždanih talasa.
• U budnom stanju talasi su kratki i brzi i nazivaju
se alfa talasi.
• Prilikom dremanja ritam se usporava i pajavljuju
se beta talasi.
Postoje 2 faze spavanja:
1. NREM
2. REM
5. NREM faza se sastoji od 4 stadijuma :
1. Stadijum lakog sna (traje 30-40 min.;na EEG-u se javljaju teta talasi)
2. Stadijum dubljeg spavanja
3.i 4. stadijum predstavljaju duboko spavanje ;na EEG-u se javljaju delta talasi
Nakon otprilike 90 min. spavanja nastupa REM faza.Za ovu fazu karakteristično
je sledede:brži rad srca, brže disanje i brži očni pokreti. Ona traje oko 15
minuta,nakon toga rad mozga ponovo prolazi kroz svih 5 stadijuma. Za
vreme REM faze sanjamo.Ako osoba prespava ostalih 4 stadijuma i probudi
se u REM stadijumu efekat je isti kao i da uopšte ne spava.
6. Za vreme spavanja :
• organizam se psihički odmara od
napetosti usled svakodnevnih
problema i stresova
• tokom fizičkog odmora organizam
se oslobađa od toksina koji se
gomilaju za vreme pojačanih
metaboličkih procesa u budnom
stanju
• spavanje je važno za aktiviranje
novih sinapsi u mozgu i za proces
rasta.
7. To zavisi od uzrasta:
0-2 meseca :12-18 sati dnevno
3-11 meseci:14-15 sati dnevno
1-3 .godine:12-14 sati dnevno
3-5. godina:11-13 sati dnevno
5-10. godina:10-11 sati dnevno
11-17. godine:8-10 sati dnevno
Vise od 18 godina :7-9 sati dnevno
8. Ova grupa poremedaja uključuje :
1) DISOMNIJE:kod njih je dominantan poremedaj u
dužini,kvalitetu ili u ciklusu spavanje-budno stanje.U
njihovoj osnovi se nalaze emocionalni uzročnici.(to su
npr.insomnija, hipersomnija…)
2) PARASOMNIJE:to su nenormalna epizodična zbivanja
koja se dešavaju tokom spavanja.(to su npr. Hodanje u
snu, nodni strahovi i nodne more)
U mnogim slučajevima poremedaj spavanja predstavlja
jedan od simptoma nekog drugog poremedaja,bilo
mentalnog ili telesnog.
9. Insomnija je poremedaj koji se karakteriše nezadovoljavajudim kvalitetom
ili kvantitetom spavanja, a koji traje tokom dužeg perioda vremena.
Osobe koje imaju insomniju :
• Imaju teškode u uspavljivanju
• Često se bude tokom spavanja
• Preokupirani su nesanicom i preterano su zabrinuti oko njenih posledica
i tokom dana i tokom nodi.(često su napeti,zabrinuti,depresivni .... )
-Simptomi insomnije se javljaju najmanje 3 puta nedeljno,tokom najmanje
jednog meseca.
-Pacijenti često pokušavaju da leče ovaj poremedaj uzimanjem lekova i
alkohola.
-Pacijenti sa hroničnom insomnijom negiraju postojanje emocionalnih
problema
-Postoje i ,,prolazne insomnije”’
10. Hipersomnija je stanje koje se ispoljava bilo preteranom pospanošdu tokom
dana i napadima spavanja, bilo prolonginarnim prelaskom do potpuno
budnog stanja, posle buđenja.
• Ispoljava se svakog dana tokom više od 1 meseca
• Odsutni su simptomi narkolepsije (paraliza u spavanju, hipnagogne
halucinacije) ili klinički dokazi za nodnu apneu (nodni prestanak
disanja, tipični zvuci hrkanja)
Razlike između hipersomnije i narkolepsije :
Pacijent sa narkolepsijom ne može sa se odupre napadima spavanja i oni ga
osvežavaju.Pacijent sa hipersomnijom sposoban je da se odupire napadima
spavanja
Kod hipersomnije je učestalost dnevnih napada spavanja manja nego kod
narkolepsije.
Kod hipersomnije napadi spavanja su dužeg trajanja.
11. • Somnambulizam je stanje izmenjene
svesti u kome su kombinovani
fenomeni spavanja i budnosti.
• Ako osoba sa ovim poremedajem
bude uznemirena u toku sna, tada se
primitivni deo mozga prebacuje u
budno stanje dok sve ostalo spava.
• Karakteristike:
• Za vreme epizoda hodanja u
spavanju osoba ustaje iz kreveta ,
obično tokom prve tredine nodnog
spavanja i šeta.
• Tokom hodanja pogled i izraz lica
takvih osoba deluje prazno
• Nakog hodanja osoba se najčešde
samostalno vrada u krevet
• Osoba se obično ne seda epizode
šetanja u toku spavanja
• Glavni uzroci somnambulizma su
stres i umor
12. Noćni strahovi su nodne epizode ekstremnog straha i panike
povezane sa intenzivnom vokalizacijom i motalitetom,kao i
visokim nivoima autonomnog pražnjenja.
Karakteristike:
• Osoba tokom prve polovine nodnog apavanja ustaje iz
kreveta sa paničnim vriskom
• Epizode naglog buđenja iz sna traju od 1 do 10 minuta
• Kad drugi pokušavaju da pomažu desto je bezuspešno i
osoba sa nodnim strahovima postaje dezorijentisana
• Osobe se obično ne sedaju epizoda nodnih strahova
13. Noćne more predstavljaju snove ispunjene anksioznošdu ili
strahom čijih sadržaja se osoba do detalja seda.
Karakteristike:
• Snovi su veoma jasni i obidno ukljuduju teme koje se
odnose na pretnje životu,sigurnosti ili samopoštovanja
• Mogu se javiti u bilo kom periodu spavanja
• Kada se osoba probudi posle doživljavanja zastrašujudih
snova brzo postaje svesna i orijentisana
-Nodne more kod dece su obidno povezane sa specifičnim
fazama emocionalnog razvoja.
-Upotreba određenih psihotropnih lekova doprinosi javljanju
nodnih mora.