Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagrebu

1,749 views

Published on

Prezentacija za prilog članku na Hrvatskom povijesnom portalu: http://povijest.net/?p=1375

  • Be the first to comment

Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagrebu

  1. 1. Škola primijenjene umjetnostiŠkola primijenjene umjetnosti i dizajna Hermannu Bolléui dizajna Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi u Zagrebui Obrtnoj školi u Zagrebu Radionicu realizirale, u 2. A razredu:Radionicu realizirale, u 2. A razredu: Martina Božić, prof. teorije oblikovanjaMartina Božić, prof. teorije oblikovanja Smiljena Lazić Marinković, prof. povijestiSmiljena Lazić Marinković, prof. povijesti 10. Prosinca 2009., ŠPUD10. Prosinca 2009., ŠPUD
  2. 2. Povod za radionicuPovod za radionicu  Hermann Bollé -Hermann Bollé - osoba bez kojeosoba bez koje Škole primijenjeneŠkole primijenjene umjetnosti i dizajnaumjetnosti i dizajna možda nebi niti bilo.možda nebi niti bilo.  Ravnatelj i odličan pedagog i učitelj pune 32Ravnatelj i odličan pedagog i učitelj pune 32 godinegodine (od 1882. - 1914.), nekada(od 1882. - 1914.), nekada Kraljevske zemaljskeKraljevske zemaljske muške obrtne škole.muške obrtne škole.  Šk. g.Šk. g. 2002./2003. - 120-a obljetnica Škole,2002./2003. - 120-a obljetnica Škole,  izložba:izložba: Hermann Bollé i Obrtna škola Zagrebu,Hermann Bollé i Obrtna škola Zagrebu, ŠPUDŠPUD i Hrvatski Školski muzej,i Hrvatski Školski muzej,  istraživački rad – županijsko natjecanje iz povijesti:istraživački rad – županijsko natjecanje iz povijesti: Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagrebu,Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagrebu, učenicaučenica Danica Bobinac i mentorica Smiljana Lazić-Marinković.Danica Bobinac i mentorica Smiljana Lazić-Marinković.  Šk. g.Šk. g. 2009./2010.2009./2010. -- 127-a obljetnica Škole,127-a obljetnica Škole,  Radionica:Radionica: ŠPUD Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi.ŠPUD Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi.
  3. 3. Cilj radioniceCilj radionice  Otkrivanje i produbljivanje spoznaja o HermannuOtkrivanje i produbljivanje spoznaja o Hermannu BolléuBolléu::  izuzetnoj osobi koja je svojim radom zadužila Zagreb iizuzetnoj osobi koja je svojim radom zadužila Zagreb i Hrvatsku,Hrvatsku,  utemeljitelju naše škole, ravnatelju i odličnom pedagogu iutemeljitelju naše škole, ravnatelju i odličnom pedagogu i učitelju pune 32 godine,učitelju pune 32 godine,  osobi koja je svojim pedeset godišnjim djelovanjem uosobi koja je svojim pedeset godišnjim djelovanjem u Zagrebu i Hrvatskoj sudjelovala u oblikovanju hrvatskogZagrebu i Hrvatskoj sudjelovala u oblikovanju hrvatskog identiteta i europskog zajedništva.identiteta i europskog zajedništva.  Odgovor na pitanja:Odgovor na pitanja:  kako to da smo u pretprošlom stoljeću i u duhovnom i ukako to da smo u pretprošlom stoljeću i u duhovnom i u kulturnom pogledu bili Europa, a danas to samo želimo?kulturnom pogledu bili Europa, a danas to samo želimo?  Kako se podaci o Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi moguKako se podaci o Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi mogu iskoristiti u nastavi?iskoristiti u nastavi?  Što učitelji i učenici Škole primijenjene umjetnosti iŠto učitelji i učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna mogu dati Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi?dizajna mogu dati Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi?
  4. 4. ŠKOLA PRIMIJENJENE UMJETNOSTI I DIZAJNA UŠKOLA PRIMIJENJENE UMJETNOSTI I DIZAJNA U OČIMA UČENICA (Tihane Banović i Petre Kovačić, 2. raz.)OČIMA UČENICA (Tihane Banović i Petre Kovačić, 2. raz.)
  5. 5. Hermann BolléHermann Bollé
  6. 6. Hermann BolléHermann Bollé  Köln 1845. - Zagreb 1926. Iz obitelji KölnskihKöln 1845. - Zagreb 1926. Iz obitelji Kölnskih graditelja, umjetnika i intelektualaca.graditelja, umjetnika i intelektualaca.  Obrazovanje: arhitekt, povjesničar umjetnosti iObrazovanje: arhitekt, povjesničar umjetnosti i likovni umjetnik.likovni umjetnik.  Usavršava se kod više arhitekata: u Bonnu iUsavršava se kod više arhitekata: u Bonnu i Beču. Usporedno studira povijest umjetnosti iBeču. Usporedno studira povijest umjetnosti i arhitekturu.arhitekturu.  1875./76. boravi u Italiji gdje upoznaje biskupa1875./76. boravi u Italiji gdje upoznaje biskupa J.J. Strossmayera i Izidora Kršnjavoga.J.J. Strossmayera i Izidora Kršnjavoga.  1878. godine pozvan je u Zagreb. U Hrvatskoj i1878. godine pozvan je u Zagreb. U Hrvatskoj i Zagrebu ostaje pola stoljeća, do kraja životaZagrebu ostaje pola stoljeća, do kraja života (1926.).(1926.).
  7. 7. Hermann BolléHermann Bollé  OdOd 1876.1876., kao suradnik Bečkog arhitekta Friedricha, kao suradnik Bečkog arhitekta Friedricha von Schmidta, uvon Schmidta, u odjelu za gradnju izvan Bečaodjelu za gradnju izvan Beča, Bollé, Bollé sudjeluje u brojnim projektima:sudjeluje u brojnim projektima:  preuzima gradnjupreuzima gradnju katedrale u Đakovukatedrale u Đakovu,,  poslove dekoriranja interijeraposlove dekoriranja interijera Crkve sv. MarkaCrkve sv. Marka uu Zagrebu,Zagrebu,  detaljiranjedetaljiranje palače Akademijepalače Akademije, koju je smatrao gotovo, koju je smatrao gotovo svojim djelom,svojim djelom,  obnovuobnovu hodočasničkoga kompleksa u Mariji Bistricihodočasničkoga kompleksa u Mariji Bistrici – prvo samostalno djelo,– prvo samostalno djelo,  graditelj je i obnovitelj brojnih objekata u Zagorju,graditelj je i obnovitelj brojnih objekata u Zagorju, Križevcima, Osijeku, Našicama, Iloku, Trsatu i drugdjeKriževcima, Osijeku, Našicama, Iloku, Trsatu i drugdje..
  8. 8. Hermann BolléHermann Bollé  1878.1878. godine Bollé se definitivno nastanjuje ugodine Bollé se definitivno nastanjuje u ZagrebuZagrebu te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno- kulturnu i pedagošku djelatnost.kulturnu i pedagošku djelatnost.  ObnovaObnova Crkve sv. Marka.Crkve sv. Marka. Radove vodi bečki arhitektRadove vodi bečki arhitekt Friedrich von Schmidt i njegov pomoćnik, arhitektFriedrich von Schmidt i njegov pomoćnik, arhitekt Hermann Bollé.Hermann Bollé.  Potres 1880.Potres 1880. povod je mnogim gradnjama ipovod je mnogim gradnjama i obnovama:obnovama:  Hermann Bollé radi na obnoviHermann Bollé radi na obnovi Crkve sv. Katarine.Crkve sv. Katarine. Prema njegovom projektu pročelje je dobilo svojPrema njegovom projektu pročelje je dobilo svoj današnji izgled. Portal je ostao originalan.današnji izgled. Portal je ostao originalan.  Franjevački samostan i Crkva sv. FranjeFranjevački samostan i Crkva sv. Franje na Kaptoluna Kaptolu u Zagrebu. Izvana i iznutra obnovljeni su premau Zagrebu. Izvana i iznutra obnovljeni su prema Bolléovom projektu.Bolléovom projektu.
  9. 9. Hermann Bollé, graditelj i obnoviteljHermann Bollé, graditelj i obnovitelj sakralnih objekatasakralnih objekata  Obnova katedraleObnova katedrale započela prije potresa.započela prije potresa.  Radovi povjereniRadovi povjereni Friedrichu von Schmidtu.Friedrichu von Schmidtu.  Nakon potresaNakon potresa 1880.1880. obnovu preuzeo Bollé.obnovu preuzeo Bollé.  GodineGodine 1884. prihvaćen Bolléov program cjelovite1884. prihvaćen Bolléov program cjelovite obnove:obnove:  Sve što nije bilo u gotičkom stilu Bollé je izmjestio iSve što nije bilo u gotičkom stilu Bollé je izmjestio i dogradio udogradio u novogotičkom stilunovogotičkom stilu koji imitira oblikekoji imitira oblike srednjovjekovne arhitekture;srednjovjekovne arhitekture;  Dva tornja na pročelju dekorirana su u duhuDva tornja na pročelju dekorirana su u duhu historicističkog monumentalizma;historicističkog monumentalizma;  U unutrašnjosti je Bollé također proveo gotovo sveU unutrašnjosti je Bollé također proveo gotovo sve svoje zamisli. Oltari i sav namještaj izrađeni su posvoje zamisli. Oltari i sav namještaj izrađeni su po Bolléovim nacrtimaBolléovim nacrtima..
  10. 10. ZAGREBAČKA KATEDRALA PRIJE POTRESA 1880.ZAGREBAČKA KATEDRALA PRIJE POTRESA 1880.  Katedrala u Zagrebu sagrađena je početkom 13. stoljeća, u prijelaznom romaničko-gotičkom stilu.  U 16. stoljeću katedrala je utvrđena zidinama i kulama, a između 1633. i 1641. dobiva svoj masivan renesansni toranj.  Najteži udarac katedralu je zadesio u Velikom potresu 1880. godine, nakon kojega je provedena temeljita obnova.
  11. 11. ZAGREBAČKA KATEDRALA PRIJE RUŠENJAZAGREBAČKA KATEDRALA PRIJE RUŠENJA BAKAČEVE KULEBAKAČEVE KULE  Julije Hühnn, Zagreb, 1906., razglednica (presnimka).  Riznica zagrebačke katedrale, RZK.
  12. 12. NACRTNACRT PROČELJAPROČELJA ZAGREBAČKE KATEDRALEZAGREBAČKE KATEDRALE ((zaza izložbu uizložbu u pparizu 1900.arizu 1900.))  Hermann BolléHermann Bollé Zagreb, 1899.Zagreb, 1899.  papir, olovka, tuš,papir, olovka, tuš, akvarel,akvarel, 127 x 230 cm127 x 230 cm  Riznica zagrebaRiznica zagrebaččkeke katedrale, RZKkatedrale, RZK
  13. 13. Hermann Bollé graditelj i obnoviteljHermann Bollé graditelj i obnovitelj sakralnih objekatasakralnih objekata  Građevinske, klesarske, drvorezbarske i bravarskeGrađevinske, klesarske, drvorezbarske i bravarske radove pri restauraciji uglavnom su izvodiliradove pri restauraciji uglavnom su izvodili majstori iz krugamajstori iz kruga Obrtne škole.Obrtne škole.  Bollé je dizajnirao svaku pojedinost na katedrali:Bollé je dizajnirao svaku pojedinost na katedrali: oltare, svjetiljke, ograde od kovanog željeza, vitraje,oltare, svjetiljke, ograde od kovanog željeza, vitraje, namještaj, ispovjedaonice, crkveno posuđe, detaljenamještaj, ispovjedaonice, crkveno posuđe, detalje kamene plastike. Njegov dizajnerski rad je zaista velik,kamene plastike. Njegov dizajnerski rad je zaista velik, a bezbrojni sačuvani nacrti nepobitan su dokaza bezbrojni sačuvani nacrti nepobitan su dokaz njegova autorstva i raspona njegove djelatnosti.njegova autorstva i raspona njegove djelatnosti.  Od Hermanna Bollea, izvanrednog crtača, dizajnera iOd Hermanna Bollea, izvanrednog crtača, dizajnera i poznavatelja obrtnih tehnika naučili su posao i obrtpoznavatelja obrtnih tehnika naučili su posao i obrt mnogi graditelji, kipari, klesari, kovači, stolari, rezbari imnogi graditelji, kipari, klesari, kovači, stolari, rezbari i drugi.drugi.  U tu je svrhu, na Obrtnoj školi, odgojioU tu je svrhu, na Obrtnoj školi, odgojio prvorazredne izvođače svih struka.prvorazredne izvođače svih struka.
  14. 14. NACRT VRHA TORNJA I “KRIŽNE RUŽE”NACRT VRHA TORNJA I “KRIŽNE RUŽE” ((Hermann BolléHermann Bollé)) HERMANN BOLLÉ POKRAJ ZAVRŠHERMANN BOLLÉ POKRAJ ZAVRŠEENE “KRIŽNENE “KRIŽNE RUŽE”RUŽE”
  15. 15. NACRT ZA DIJELOVE CRKVENOG NAMJEŠTAJANACRT ZA DIJELOVE CRKVENOG NAMJEŠTAJA ((Hermann BolléHermann Bollé))
  16. 16. NACRT PROČELJA KURIJE NA KAPTOLU 6NACRT PROČELJA KURIJE NA KAPTOLU 6 ((Hermann BolléHermann Bollé, Zagreb 1881.), Zagreb 1881.)  Potres 1880.Potres 1880. oštetio kurije naoštetio kurije na Kaptolu. Neke odKaptolu. Neke od njih su obnovljene,njih su obnovljene, a neke srušene tea neke srušene te izgrađene nove.izgrađene nove. Kurije na Kaptolu 6,Kurije na Kaptolu 6, 21 i 29 građene su21 i 29 građene su prema Bollprema Bollééovimovim nacrtima odnacrtima od neožbukane opeke.neožbukane opeke.
  17. 17. NACRT PROČELJA PREBENDARSKE KURIJE U NOVOJNACRT PROČELJA PREBENDARSKE KURIJE U NOVOJ VESIVESI ((Hermann BolléHermann Bollé, Zagreb 1881.), Zagreb 1881.)
  18. 18. Hermann Bollé, graditelj i obnoviteljHermann Bollé, graditelj i obnovitelj javnih stambenih objekatajavnih stambenih objekata  1892.,1892., Izidor Kršnjavi - predstojnik Odjela za bogoštovlje iIzidor Kršnjavi - predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu.nastavu.  ZapočelaZapočela obnova palače u Opatičkoj 10.obnova palače u Opatičkoj 10.  Svi radovi povjereni su domaćim umjetnicima i obrtnicima.Svi radovi povjereni su domaćim umjetnicima i obrtnicima.  Prema uputama Izidora Kršnjavoga, osnovu za adaptaciju izradiliPrema uputama Izidora Kršnjavoga, osnovu za adaptaciju izradili su Hermann Bollsu Hermann Bolléé i graditelji.i graditelji.  Sjeverno i južno krilo zgrade spojeno jeSjeverno i južno krilo zgrade spojeno je ogradom od kovanogogradom od kovanog željeza,željeza, koju je prema Bollkoju je prema Bollééovom nacrtu iskovao, zajedno saovom nacrtu iskovao, zajedno sa svojim učenicima, nastavnik Obrtne škole Đuro Burić.svojim učenicima, nastavnik Obrtne škole Đuro Burić.  Unutrašnjost palaće:Unutrašnjost palaće: zlatnu dvoranu, pompejansku sobu izlatnu dvoranu, pompejansku sobu i renesansnu sobu,renesansnu sobu, oslikali su domaći slikari, a umjetničko obrtnioslikali su domaći slikari, a umjetničko obrtni radovi povjereni su nastavnicima i učenicima Obrtne i Tkalačkeradovi povjereni su nastavnicima i učenicima Obrtne i Tkalačke škole te zagrebačkim obrtnicima.škole te zagrebačkim obrtnicima.  Palača u Opatičkoj je zajedničko djelo – spomenik: domaćihPalača u Opatičkoj je zajedničko djelo – spomenik: domaćih umjetnika, Bollumjetnika, Bollééa, učitelja i đaka Obrtne i Tkalačke škole tea, učitelja i đaka Obrtne i Tkalačke škole te zagrebačkih obrtnikazagrebačkih obrtnika..
  19. 19. UČENICI DRŽAVNE OBRTNE ŠKOLE LIČE OGRADUUČENICI DRŽAVNE OBRTNE ŠKOLE LIČE OGRADU ISPREDISPRED ZGRADE KRZGRADE KRALJ.ALJ. ZEM. VLADINOG ODJELA ZA BOGOŠTOVLJEZEM. VLADINOG ODJELA ZA BOGOŠTOVLJE II NASTAVUNASTAVU ((U OPATIČKOJ ULICI U ZAGREBUU OPATIČKOJ ULICI U ZAGREBU 1925./26.1925./26.))
  20. 20. DETALJDETALJ UNUTRAŠNJOSTI RENESANSNE SOBEUNUTRAŠNJOSTI RENESANSNE SOBE – lijevo,– lijevo, DETALJ UNUTRAŠNJOSTI ZLATNDETALJ UNUTRAŠNJOSTI ZLATNEE DVORANDVORANE – desno,E – desno, (U OPATIČKOJ 10 U ZAGREBU)(U OPATIČKOJ 10 U ZAGREBU)
  21. 21. Hermann Bollé, graditelj i obnoviteljHermann Bollé, graditelj i obnovitelj javnih monumentalnih objekatajavnih monumentalnih objekata  Najznačajniji javni monumentalni Bolléov objekt jeNajznačajniji javni monumentalni Bolléov objekt je kompleks groblja Mirogojkompleks groblja Mirogoj. Groblje je otvoreno. Groblje je otvoreno 1876.1876.  Tri godine poslije Bollé je izradio nacrte zaTri godine poslije Bollé je izradio nacrte za arkade.arkade.  Sve arkade i paviljoni građeni su točno premaSve arkade i paviljoni građeni su točno prema Bolléovim nacrtima, pa i oni koji su građeni nakonBolléovim nacrtima, pa i oni koji su građeni nakon njegove smrti.njegove smrti.  Crkva – grobnaCrkva – grobna kapela Krista Kraljakapela Krista Kralja, završena je, završena je 1929., nakon Bolléove smrti, i tada je dobiven1929., nakon Bolléove smrti, i tada je dobiven konačni arhitektonski izgled Mirogoja.konačni arhitektonski izgled Mirogoja.  Na mirogojskom kompleksu Bollé je pokazao svuNa mirogojskom kompleksu Bollé je pokazao svu svoju graditeljsku umješnost. To je vrhunski projektsvoju graditeljsku umješnost. To je vrhunski projekt arhitekta vizionara iarhitekta vizionara i najveća gradnja u Zagrebu 19.najveća gradnja u Zagrebu 19. stoljeća.stoljeća.
  22. 22. POGLED ISPOD KUPOLE CRKVE KRISTA KRALJAPOGLED ISPOD KUPOLE CRKVE KRISTA KRALJA NA MRTVAČNICU I PERIVOJ NA MIROGOJUNA MRTVAČNICU I PERIVOJ NA MIROGOJU
  23. 23. NACRT ZAPADNOG PROČELJA CENTRALNE KAPELENACRT ZAPADNOG PROČELJA CENTRALNE KAPELE KRISTA KRALJA NA MIROGOJUKRISTA KRALJA NA MIROGOJU ((Hermann BolléHermann Bollé))
  24. 24. POGLED NA UNUTRAŠNJOST DESNIH ARKADA NAPOGLED NA UNUTRAŠNJOST DESNIH ARKADA NA MIROGOJUMIROGOJU  1879. Bollé izradio1879. Bollé izradio nacrte za arkade čija jenacrte za arkade čija je izgradnja trajala doizgradnja trajala do 1931. (južne arkade1931. (južne arkade nisu nikada do krajanisu nikada do kraja završene). Sve arkadezavršene). Sve arkade i paviljoni građeni sui paviljoni građeni su točno prema Bolléovimtočno prema Bolléovim nacrtima, pa i oni kojinacrtima, pa i oni koji su građeni nakonsu građeni nakon njegove smrti.njegove smrti.
  25. 25. Bolléov najvažniji projektBolléov najvažniji projekt Obrtna škola u ZagrebuObrtna škola u Zagrebu  1878.1878. konstituiranjekonstituiranje Društva umjetnostiDruštva umjetnosti – osnivač– osnivač Izidor Kršnjavi.Izidor Kršnjavi.  1879. Društvo umjetnosti osniva Muzej za1879. Društvo umjetnosti osniva Muzej za umjetnost i obrt.umjetnost i obrt.  1880. veliki potres u Zagrebu, ubrzao osnivanje1880. veliki potres u Zagrebu, ubrzao osnivanje Obrtne škole. Potreba za brojnim obrtnicima koji biObrtne škole. Potreba za brojnim obrtnicima koji bi mogli popraviti potresom nastale štete na katedrali imogli popraviti potresom nastale štete na katedrali i drugim objektima.drugim objektima.  Kraljevska zemaljska vladaKraljevska zemaljska vlada osnutak obrtne školeosnutak obrtne škole povjerila Društvu umjetnosti.povjerila Društvu umjetnosti.  Društvo opunomoćiloDruštvo opunomoćilo tri osnivačatri osnivača i člana upravnogi člana upravnog odbora:odbora: dr.dr. Isu Kršnjavoga, Hermanna BolléaIsu Kršnjavoga, Hermanna Bolléa ii prebendara župne Crkve sv. Markaprebendara župne Crkve sv. Marka Eduarda SuhinaEduarda Suhina..
  26. 26. Bolléov najvažniji projektBolléov najvažniji projekt Obrtna škola u ZagrebuObrtna škola u Zagrebu  1882., naredbom vlade od 9. listopada1882., naredbom vlade od 9. listopada, u Zagrebu je, u Zagrebu je osnovanaosnovana Kraljevska zemaljska obrtna školaKraljevska zemaljska obrtna škola i spojena jei spojena je s Muzejom za umjetnost i obrt.s Muzejom za umjetnost i obrt.  Obuka je započela 10. prosincaObuka je započela 10. prosinca u neprikladnom prostoruu neprikladnom prostoru na Dolcu.na Dolcu.  1883. škola se preseljava u adaptiranu zgradu u Ilici 45. Već1883. škola se preseljava u adaptiranu zgradu u Ilici 45. Već nakon pet godina zgrada postaje premalena.nakon pet godina zgrada postaje premalena.  Zbog potreba za posebnom zgradom sa školskimZbog potreba za posebnom zgradom sa školskim internatom i muzejskim prostorom, a i zbog dobrih rezultatainternatom i muzejskim prostorom, a i zbog dobrih rezultata prvih godina, Zemaljska vlada je većprvih godina, Zemaljska vlada je već 1887.1887. HermannuHermannu BolléuBolléu povjerilapovjerila izradu nacrtaizradu nacrta za novu školsku zgradu.za novu školsku zgradu.  Nova reprezentativna palačaNova reprezentativna palača Obrtne školeObrtne škole i s njomi s njom spojenog Muzeja za umjetnost i obrt gradi se u Donjemspojenog Muzeja za umjetnost i obrt gradi se u Donjem gradu, na Sveučilišnom trgu.gradu, na Sveučilišnom trgu. Posvećena je 21.lipnjaPosvećena je 21.lipnja 1891.1891.
  27. 27. Ukaz cara Franje Josipa o ustrojenjuUkaz cara Franje Josipa o ustrojenju Kraljevske i zemaljske obrtne školeKraljevske i zemaljske obrtne škole  Škola dolazi na dnevni redŠkola dolazi na dnevni red Hrvatskog sabora 1889. saHrvatskog sabora 1889. sa zahtjevom za ustaljenjem, tj.zahtjevom za ustaljenjem, tj. da uđe u troškovnik hrvatskeda uđe u troškovnik hrvatske vlade. Ona već nosi naslovvlade. Ona već nosi naslov “kraljevske”, a sad se traži i“kraljevske”, a sad se traži i “zemaljske”. Na saboru se“zemaljske”. Na saboru se zahtjev prihvaća te predajezahtjev prihvaća te predaje Njeg. Veličanstvu 10.Njeg. Veličanstvu 10. prosinca 1889. godine. Tajprosinca 1889. godine. Taj Zakon o ustrojenju KraljevskeZakon o ustrojenju Kraljevske i zemaljske obrtne škole, kojii zemaljske obrtne škole, koji se nalazi u saborskoj knjizise nalazi u saborskoj knjizi zakona, izgleda ovako:zakona, izgleda ovako:
  28. 28. Ukaz cara Franje Josipa o ustrojenjuUkaz cara Franje Josipa o ustrojenju Kraljevske i zemaljske obrtne školeKraljevske i zemaljske obrtne škole  Mi, Franjo Josip Prvi po milosti božjoj cesar Austrijanski,Mi, Franjo Josip Prvi po milosti božjoj cesar Austrijanski, kralj Češki itd. i apostolski kralj kraljevinah Ugarske,kralj Češki itd. i apostolski kralj kraljevinah Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije potvrdjujemo predloženiHrvatske, Slavonije i Dalmacije potvrdjujemo predloženi Nam u osnovi po hrvatsko-slavonsko-dalamtinskomu saboruNam u osnovi po hrvatsko-slavonsko-dalamtinskomu saboru zakon o ustrojenju zemaljske obrtne škole u Zagrebu. Zazakon o ustrojenju zemaljske obrtne škole u Zagrebu. Za teoretičku i praktičnu naobrazbu mladićah, koji se želeteoretičku i praktičnu naobrazbu mladićah, koji se žele posvetiti obrtu, pokusno ustrojena obrtna škola u glavnomposvetiti obrtu, pokusno ustrojena obrtna škola u glavnom gradu Zagrebu proglašuje sa oviem kr. Zemaljskom obrtnomgradu Zagrebu proglašuje sa oviem kr. Zemaljskom obrtnom školom. Sastavnim dielom te škole je muzej za umjetnost iškolom. Sastavnim dielom te škole je muzej za umjetnost i obrt...obrt...  Provedba ovoga zakona povjerava se banu. Dano u BečuProvedba ovoga zakona povjerava se banu. Dano u Beču dne desetoga prosinca godine hiljadu osamsto osamdeset idne desetoga prosinca godine hiljadu osamsto osamdeset i devete.(M. P.) Franjo Josip v.r. Imbro Josipovich s.r.devete.(M. P.) Franjo Josip v.r. Imbro Josipovich s.r. Dragutin grof Khuen-Hedervary s.r.Dragutin grof Khuen-Hedervary s.r.
  29. 29. ZGRADA KRALJEVSKE ZEMALJSKE MUŠKE OBRTNEZGRADA KRALJEVSKE ZEMALJSKE MUŠKE OBRTNE ŠKOLE U ZAGREBUŠKOLE U ZAGREBU ((Robert AuerRobert Auer,,1899.1899.,, za izložbu u Parizuza izložbu u Parizu 1900.1900.))
  30. 30. Bolléov najvažniji projektBolléov najvažniji projekt Obrtna škola u ZagrebuObrtna škola u Zagrebu  Zgrada je planirana vrlo raskošno za sredinu i okolnosti u kojima jeZgrada je planirana vrlo raskošno za sredinu i okolnosti u kojima je nastala:nastala:  Srednji dio zgrade u pročeljuSrednji dio zgrade u pročelju obuhvaćao je prostorije Muzeja zaobuhvaćao je prostorije Muzeja za obrt i umjetnost i knjižnicu.obrt i umjetnost i knjižnicu.  Južno kriloJužno krilo obuhvaćalo je prostorije internata, stanove upravitelja,obuhvaćalo je prostorije internata, stanove upravitelja, prefekata, spavaonice pitomaca, veliku blagovaonicu, bolnicu,prefekata, spavaonice pitomaca, veliku blagovaonicu, bolnicu, dvoranu za učenje, dvoranu za glazbu, kuhinju, stanove zadvoranu za učenje, dvoranu za glazbu, kuhinju, stanove za kućanstvo, kupaonicu za pitomce i ostale prostorije te razrede zakućanstvo, kupaonicu za pitomce i ostale prostorije te razrede za teoretsku obuku.teoretsku obuku.  Sjeverno pokrajnje kriloSjeverno pokrajnje krilo obuhvaćalo je kiparske atelijere,obuhvaćalo je kiparske atelijere, ravnateljsku pisarnu s ravnateljevim atelijerom za crtanje, stanomravnateljsku pisarnu s ravnateljevim atelijerom za crtanje, stanom vratara i atelijer za dekorativno slikarstvo.vratara i atelijer za dekorativno slikarstvo.  U prvom katuU prvom katu nalazio se ravnateljev stan i prostorije graditeljskenalazio se ravnateljev stan i prostorije graditeljske škole.škole.  Sjeverno kriloSjeverno krilo završavalo je na zapadnoj strani jednokatnomzavršavalo je na zapadnoj strani jednokatnom gradnjom u kojemu je bio smješten lončarski odjel.gradnjom u kojemu je bio smješten lončarski odjel.  UU pokrajnja krilapokrajnja krila glavne dvokatne zgrade smještene su radionice,glavne dvokatne zgrade smještene su radionice, a između ovih je smještena skupna dvorana.a između ovih je smještena skupna dvorana.
  31. 31. Bolléov najvažniji projektBolléov najvažniji projekt Obrtna škola u ZagrebuObrtna škola u Zagrebu  Uz Bolléa, po njegovim nacrtima do najsitnijih detalja:Uz Bolléa, po njegovim nacrtima do najsitnijih detalja: opreme, kovanih ukrasa, namještaja, generacijeopreme, kovanih ukrasa, namještaja, generacije učenika Obrtne škole sudjelovale su u radu na svojojučenika Obrtne škole sudjelovale su u radu na svojoj zgradi.zgradi.  U godišnjim izvještajima spominje se rad naU godišnjim izvještajima spominje se rad na unutarnjem uređenju Muzeja, na namještaju biblioteke,unutarnjem uređenju Muzeja, na namještaju biblioteke, stijenama i stropovima, ogradama stubišta, kamenimstijenama i stropovima, ogradama stubišta, kamenim oplatama za vrata Muzeja, viseće svjetiljke na plin uoplatama za vrata Muzeja, viseće svjetiljke na plin u prostoru Muzeja, rešetke na prozorima te velikaprostoru Muzeja, rešetke na prozorima te velika četverokrilna bogato urešena muzejska vrata, i dr.četverokrilna bogato urešena muzejska vrata, i dr.
  32. 32. NACRT PROČELJA OBRTNE ŠKOLE I MUZEJA ZANACRT PROČELJA OBRTNE ŠKOLE I MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRTUMJETNOST I OBRT ((Hermann BolléHermann Bollé))
  33. 33. NACRT PRESJEKA ZGRADE OBRTNE ŠKOLE INACRT PRESJEKA ZGRADE OBRTNE ŠKOLE I MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRTMUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT ((Hermann BolléHermann Bollé))
  34. 34. Bolléov najvažniji projektBolléov najvažniji projekt Obrtna škola u ZagrebuObrtna škola u Zagrebu  Osnovne zadaće škole bile su tri glavne umjetničkeOsnovne zadaće škole bile su tri glavne umjetničke grane:grane: arhitektura, plastika i dekorativnoarhitektura, plastika i dekorativno slikarstvoslikarstvo. Za tu svrhu u školi su uređene kompletne. Za tu svrhu u školi su uređene kompletne radionice.radionice.  1889. škola je proglašena definitivnom. Muzej za1889. škola je proglašena definitivnom. Muzej za umjetnost i obrt je sastavni dio.umjetnost i obrt je sastavni dio.  Direktorij – Kršnjavi, Bollé i SuhinDirektorij – Kršnjavi, Bollé i Suhin upravljaju školomupravljaju školom i internatom , a odi internatom , a od 1890. Bollé je imenovan1890. Bollé je imenovan samostalnim ravnateljemsamostalnim ravnateljem i upravlja školom doi upravlja školom do odlaska u mirovinu 1914.odlaska u mirovinu 1914.  Ono što je učinio kao pedagog i učitelj na odličnoOno što je učinio kao pedagog i učitelj na odlično vođenoj Obrtnoj školi, bio je daljnji preduvjetvođenoj Obrtnoj školi, bio je daljnji preduvjet kvalitetnoj opremi arhitekture i ambijenata u Hrvatskojkvalitetnoj opremi arhitekture i ambijenata u Hrvatskoj i Zagrebu na smjeni stoljeća.i Zagrebu na smjeni stoljeća.
  35. 35. Bolléov najvažniji projektBolléov najvažniji projekt Obrtna škola u ZagrebuObrtna škola u Zagrebu  Kroz 32 godine rada i vođenjaKroz 32 godine rada i vođenja Obrtne školeObrtne škole Hermann Bollé je odgojio stotine pitomaca koji suHermann Bollé je odgojio stotine pitomaca koji su zauzeli vodstvo u obrtničkom staležu, a uzauzeli vodstvo u obrtničkom staležu, a u umjetničkom obrtu prva mjesta. Uz tu školu jeumjetničkom obrtu prva mjesta. Uz tu školu je 1892.1892. osnovana i pripojena Graditeljska školaosnovana i pripojena Graditeljska škola, kojoj je, kojoj je također ravnatelj Bollé. Iz Graditeljske škole setakođer ravnatelj Bollé. Iz Graditeljske škole se razvilarazvila Državna srednja tehnička školaDržavna srednja tehnička škola koja jekoja je prerasla uprerasla u Arhitektonski fakultetArhitektonski fakultet, a nastavnici iz, a nastavnici iz škole su, od 1907. godine, angažirani na tekškole su, od 1907. godine, angažirani na tek osnovanojosnovanoj Višoj školi za umjetnost i umjetni obrtVišoj školi za umjetnost i umjetni obrt.. Bollé je, kao zavodski ravnatelj, 1904. godine izradioBollé je, kao zavodski ravnatelj, 1904. godine izradio znanstvenu osnovu zaznanstvenu osnovu za odjelodjel u kojem ćeu kojem će odrasleodrasle djevojkedjevojke vježbati i usavršavati se u crtanju i izradivježbati i usavršavati se u crtanju i izradi umjetno-obrtnih predmeta.umjetno-obrtnih predmeta.
  36. 36. Druga generacija redovnih i vanjskih polaznika Obrtne škole s nekolicinomDruga generacija redovnih i vanjskih polaznika Obrtne škole s nekolicinom nastavnika i prefektom iz 1883.-84. godine (presnimka fotografije iz 2002.,nastavnika i prefektom iz 1883.-84. godine (presnimka fotografije iz 2002., Škola primijenje umjetnosti i dizajna).Škola primijenje umjetnosti i dizajna).
  37. 37. Učiteljski zbor iz godine 1894. Sjede s lijeva na desno: Đuro Burić, Josip Bauer, upraviteljUčiteljski zbor iz godine 1894. Sjede s lijeva na desno: Đuro Burić, Josip Bauer, upravitelj Hermann Bollé, Hektor Eckel, Ignjat Franc, Ignjat Vuksan. Stoje s lijeva na desno: JosipHermann Bollé, Hektor Eckel, Ignjat Franc, Ignjat Vuksan. Stoje s lijeva na desno: Josip Vidnjević, Ivan Pintarić, Gustav Kaltnecker, Milan Basler, Dragutin Erega, JankoVidnjević, Ivan Pintarić, Gustav Kaltnecker, Milan Basler, Dragutin Erega, Janko Koncijančić, Jakob Pešek, Adolf Reichwein, N. Šandor, Slavoljub Patriarch, Đuro Kuten iKoncijančić, Jakob Pešek, Adolf Reichwein, N. Šandor, Slavoljub Patriarch, Đuro Kuten i Vilim Pichler (presnimka fotografije iz 2002., Škola primijenjene umjetnosti i dizajna).Vilim Pichler (presnimka fotografije iz 2002., Škola primijenjene umjetnosti i dizajna).
  38. 38. KRALJEVSKA ZEMALJSKA MUŠKA OBRTNA ŠKOLAKRALJEVSKA ZEMALJSKA MUŠKA OBRTNA ŠKOLA U ZAGREBU - KLESARSKA RADIONICAU ZAGREBU - KLESARSKA RADIONICA ((Ivan TiIvan Tiššovov,, 1899.1899. za izložbu u Parizuza izložbu u Parizu 1900.1900.))
  39. 39. KRALJEVSKA ZEMALJSKA MUŠKA OBRTNA ŠKOLAKRALJEVSKA ZEMALJSKA MUŠKA OBRTNA ŠKOLA U ZAGREBU - BRAVARSKA RADIONICAU ZAGREBU - BRAVARSKA RADIONICA (( Ivan TiIvan Tiššovov,,1899.1899.,, za izložbu u Parizuza izložbu u Parizu 1900.1900.))
  40. 40. Nastavničke obveze su izrečene putem prisege ili zakletve, aNastavničke obveze su izrečene putem prisege ili zakletve, a nastavnici se biraju ispočetka dekretom. Kako se mijenjanastavnici se biraju ispočetka dekretom. Kako se mijenja monarhija tako se mijenja i zakletva. Evo kako je izgledalamonarhija tako se mijenja i zakletva. Evo kako je izgledala prisega nastavnika iz Bolléovog vremena:prisega nastavnika iz Bolléovog vremena: Ja, Viktor Rimay, zaklinjem se živim Bogom, blaženom djevicomJa, Viktor Rimay, zaklinjem se živim Bogom, blaženom djevicom Marijom i svim svecima božjim, ter vjeru zadajem i obećajemMarijom i svim svecima božjim, ter vjeru zadajem i obećajem prejasnom nasljednom vladaocu premilostivomu cesaruprejasnom nasljednom vladaocu premilostivomu cesaru austrijanskomu, kralju češkomu, apoštolskomu kralju ugarskomu,austrijanskomu, kralju češkomu, apoštolskomu kralju ugarskomu, hrvatskomu, slavonskomu, dalmatinskomu itd. da ću Njegovuhrvatskomu, slavonskomu, dalmatinskomu itd. da ću Njegovu Veličanstvu vazda vjeran i odan biti... da ću kao privremeni pomoćniVeličanstvu vazda vjeran i odan biti... da ću kao privremeni pomoćni poslovodja kralj. Zemaljske Obrtne škole u Zagrebu službu svojuposlovodja kralj. Zemaljske Obrtne škole u Zagrebu službu svoju vjerno i revno obavljati, ravnatelja zavoda gdje sam na službovanjevjerno i revno obavljati, ravnatelja zavoda gdje sam na službovanje pozvan... svaki povjereni mi posao po najboljem znanju obaviti, međupozvan... svaki povjereni mi posao po najboljem znanju obaviti, među pitomci zavoda ćudorednosti, radinosti i propisani poredak svim svojimpitomci zavoda ćudorednosti, radinosti i propisani poredak svim svojim silami poticati i širiti... oruđe i namještaj radione uredno čuvati i da sesilami poticati i širiti... oruđe i namještaj radione uredno čuvati i da se od ovih dužnosti nikakvimi obziri neću dati odvratiti, napokon da ćuod ovih dužnosti nikakvimi obziri neću dati odvratiti, napokon da ću službene tajne vjerno čuvati.- tako mi Bog pomogao, blažena djevicaslužbene tajne vjerno čuvati.- tako mi Bog pomogao, blažena djevica Marija i svi svetci Božji! U Zagreb, dne 4. svibnja 1894. Viktor pl.Marija i svi svetci Božji! U Zagreb, dne 4. svibnja 1894. Viktor pl. Rimay – Da je ovo prisega pred menom u nazočnosti Franje Tudja,Rimay – Da je ovo prisega pred menom u nazočnosti Franje Tudja, ravnatelja pomoćnih ureda srednjih škola i Adolfa Reichweina, učitelja,ravnatelja pomoćnih ureda srednjih škola i Adolfa Reichweina, učitelja, položena, ovim potvrđujem - Hermann Bollpoložena, ovim potvrđujem - Hermann Bollé (i potpisi ostale trojice)é (i potpisi ostale trojice)
  41. 41. NAMJEŠTAJ PARIŠKE SOBENAMJEŠTAJ PARIŠKE SOBE (za izložbu u Parizu 1900.)(za izložbu u Parizu 1900.)  Tri vitrine, komoda,Tri vitrine, komoda, stol, dva stolca, okviristol, dva stolca, okviri za slike i školovidza slike i školovid Kraljevina Hrvatske iKraljevina Hrvatske i SlavonijeSlavonije  Hermann Bollé; uHermann Bollé; uččenicienici Kr. zem. obrtne škole.Kr. zem. obrtne škole. Pariška soba 1898Pariška soba 1898../99/99..,, uu HrvatskHrvatskomom školskškolskomom muzejmuzejuu odod 19011901..
  42. 42. UZORCI KOVANOG ŽELJEZA I ALATA ZA KOVANJE ŽELJEZAUZORCI KOVANOG ŽELJEZA I ALATA ZA KOVANJE ŽELJEZA ((MilenijskMilenijskaa izložbizložbaa u Budimpešti 1896.u Budimpešti 1896.,, odjel Obrtne školeodjel Obrtne škole,, danas u MUO)danas u MUO)
  43. 43. REŠETKAREŠETKA ii LUSTERLUSTER ((Obrtna škola, Zagreb, oko 1890.Obrtna škola, Zagreb, oko 1890., danas u MUO u Zagrebu), danas u MUO u Zagrebu)
  44. 44. POČASNI LANAC NAČELNIKA SLOBODNOG IPOČASNI LANAC NAČELNIKA SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA ZAGREBAKRALJEVSKOG GRADA ZAGREBA  nacrt: Hermann Bollé;nacrt: Hermann Bollé;  izrada: zagrebaizrada: zagrebaččki zlatarki zlatar Slavoljub Bulvan poSlavoljub Bulvan po uzorcima Gabrielauzorcima Gabriela Hermelinga, dvorskogHermelinga, dvorskog zlatara iz Kölnazlatara iz Kölna,, Zagreb, 1902.Zagreb, 1902.  srebro, mutno srebro,srebro, mutno srebro, pozlata, emajl, briljant,pozlata, emajl, briljant, dijamantni iverci, biseri,dijamantni iverci, biseri, rubrubn;n; duljina 51 cmduljina 51 cm
  45. 45. ZaključakZaključak  Danas možemo reći da je Bolléov dolazak u Zagreb sudbonosanDanas možemo reći da je Bolléov dolazak u Zagreb sudbonosan za ovaj grad, gdje je njegovo djelo uočljivo u mnogimza ovaj grad, gdje je njegovo djelo uočljivo u mnogim segmentima: strukturi grada, vizurama, urbanoj opremi, tradicijisegmentima: strukturi grada, vizurama, urbanoj opremi, tradiciji oblikovnog školstva, reprezentativnosti grada, a škola, kojoj jeoblikovnog školstva, reprezentativnosti grada, a škola, kojoj je arhitekt, osnivač i prvi ravnatelj, dio je njegova bogatstva.arhitekt, osnivač i prvi ravnatelj, dio je njegova bogatstva.  Hermann Bollé dio je naše povijesti. Djelovao je među namaHermann Bollé dio je naše povijesti. Djelovao je među nama trostruko: kao arhitekt, promicatelj obrta i odličan pedagog.trostruko: kao arhitekt, promicatelj obrta i odličan pedagog.  Prezentaciju pripremila:Prezentaciju pripremila: Smiljana Lazić-Marinković, prof. povijestiSmiljana Lazić-Marinković, prof. povijesti  Zahvaljujem na pomoćiZahvaljujem na pomoći Vinki Mortigjija-Anušić, prof.Vinki Mortigjija-Anušić, prof. računalstva
  46. 46. LITERATURA:LITERATURA:  1. Čorak, Željka; Domljan, Žarko; Nikolajević, Ljiljana; Tadić, Krešimir:1. Čorak, Željka; Domljan, Žarko; Nikolajević, Ljiljana; Tadić, Krešimir: Retrospektiva – Počeci Obrtne škole i vizualni identitet Zagreba,Retrospektiva – Počeci Obrtne škole i vizualni identitet Zagreba, Umjetnički paviljon. Zagreb, 1980.Umjetnički paviljon. Zagreb, 1980.  2. Bobinac, Danica; Lazić-Marinković, Smiljana : Samostalni istraživački2. Bobinac, Danica; Lazić-Marinković, Smiljana : Samostalni istraživački rad učenika - Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagreburad učenika - Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagrebu,, u:u: NacionalniNacionalni pokret u Hrvatskoj u 19. stoljećupokret u Hrvatskoj u 19. stoljeću. Treći hrvatski simpozij o nastavi. Treći hrvatski simpozij o nastavi povijesti. AZOO, Zagreb, 2008.povijesti. AZOO, Zagreb, 2008.  3. Rapo, Vesna:3. Rapo, Vesna: Hermann Bollé i Obrtna škola Zagrebu, 1882.-2002.Hermann Bollé i Obrtna škola Zagrebu, 1882.-2002. izložba u povodu 120 godina škole primijenjene umjetnosti i dizajna.izložba u povodu 120 godina škole primijenjene umjetnosti i dizajna. Zagreb, 2002.Zagreb, 2002.  4. Rapo, Vesna: Pariška soba4. Rapo, Vesna: Pariška soba,, u:u: Hrvatski školski muzej 1901.-2001.,Hrvatski školski muzej 1901.-2001., katalog stalnog postava. HŠM, 2001.katalog stalnog postava. HŠM, 2001.  5.5. Riznica zagrebačke katedrale,Riznica zagrebačke katedrale, Katalog izložbe (drugo proširenoKatalog izložbe (drugo prošireno izdanje). MTM, Zagreb 1987.izdanje). MTM, Zagreb 1987.  6. Tatomir, Zrinka:6. Tatomir, Zrinka: 111 godina naše škole111 godina naše škole.. Od Obrtne škole do ŠkoleOd Obrtne škole do Škole primijenjene umjetnosti i dizajna 1882.-1993primijenjene umjetnosti i dizajna 1882.-1993. ŠPUD, Zagreb, 1993.. ŠPUD, Zagreb, 1993.  7.7. Zagreb stogodišnjica obrtne školeZagreb stogodišnjica obrtne škole, KAJ. Broj III/1982., KAJ. Broj III/1982.

×