SlideShare a Scribd company logo
1 of 33
INTERNET
2
INTERNET
 INTERnational NETwork
 Međunarodna, globalna, decentralizovana, nehijerarhijska
računarska mreža nastala u drugoj polovini 20. veka
 Čine je veoma različiti, često nekompatibilni računari
 Komuniciraju zahvaljujuci jedinstvenom načinu komunikacije
( standardu ) – TCP/IP protokolu
 Broj računara na internetu se trenutno procenjuje na oko
2.000.000.000
 Internet se u Srbiji pojavio u februaru 1996. godine kada je
nacionalna akademska mreža preko provajdera BeoTelNet-a spojena
na Internet. Iste godine počinju sa radom prvi domaći komercijalni
provajderi
3
Ko se danas povezuje?
 Pojedinci
 Obrazovne institucije
 Vlade
 Istraživačke institucije
 Zdravstvo
 Banke, osiguranja, berze, proizvodne
organizacije
 Svi
4
ISTORIJAT
 ARPANet (Advanced Research Projects Agency Network )
 Prva globalna računarska mreža ( 50-tak računara)
 1969 – Američko ministarstvo odbrane i RAND korporacija
 Koreni
 Hladni rat – strah od uništenja kompjuterskih resursa
 Više kompjutera na različitim geografskim lokacijama, povezani da
rade zajedno
 Plan – ako je jedan kompjuter uništen ostali mogu da preuzmu
obradu, čuvanje i prenos podataka
 Vrlo brzo, u SAD i drugim delovima sveta nastaju mreže nalik
ARPANET-u
 Počinje povezivanje tih mreža, sto dovodi do stvaranja INTERNETA
5
Tim Berners-Lee – izumitelj WWW
 1990.
 Osmislio paukovu mrežu kompjutera koja vezuje sve kompjutere u
mrežu
 CERN institut
 Dr Berners-Lee laboratorija za fiziku
 Mesto rođenja World Wide Web-a (sistema koji omogućava
linkovanje, pregledanje i sortiranje svih mogućih informacija
preko računara)
 Lako prelaženje sa jednog na drugi sadržaj, zbog postojanja linkova
 Hipertekst
6
PRISTUP INTERNETU
 DIAL-UP klasična telefonska linija. Maksimalna brzina prenosa je 56
kb/s i pri tome je telefonska linija zauzeta
 ISDN (Integrated Services Digital Network)- zauzimanjem jednog ili oba
kanala od po 64 kb/s, tj. 128 kb/s. Telefoniranje je moguće pri čemu se,
u momentu telefoniranja, Interent saobraćaj dešava samo preko
jednog kanala
 ADSL (Asymmetrical Digital Subscriber Line). Brzina slanja podataka
sa servera prema pretplatniku (Download) i slanje podataka od
pretplatnika ka serveru (Upload), nije ista tj. brzina prenosa podataka
sa servera ka pretplatniku je nekoliko puta veća. Telefonska linija je
slobodna - 256/64 kb/s pa sve do 2 Mb/s.
7
PRISTUP INTERNETU
 KABLOVSKI INTERNET - operatori kablovske televizije. U
Srbiji,brzine su slične kao ADSL. Telefonska linija je slobodna
jer se za prenos signala koristi koaksijalni/optički kabl koji je za
TV kanale.
 WiFi (Wireless Fidelity-bežična lokalna računarska mreža
(WLAN)). Bazično, ova tehnologija relativno malog dometa.
 WiMAX (Worldwide Interoperability for Microwave Access) -
postižu se dometi i do 50 km
 Mobilnim telefonom (GPRS-General Packet Radio Service)
 Satelitski prenos
8
PROTOKOLI
 Omogućavaju umreženim računarima da dele resurse
putem mreže (u slučaju instalacije Windows OS se instalira
automatski)
 TCP (Transmition Control Protocol) – grupiše bajtove u
segmente (datagrame), obeležava ih i predaje IP-u (paketi
mogu da putuju različitim putevima i da stignu različitim brzinama)
 IP (Internet Protocol) - ima funkciju da pakete usmerava
(rutira) do odredišta, gde ih opet preuzima TCP
 Fragmentacija, Adresiranje, Rutiranje
 TCP/IP – definisan 1983. godine
9
PROTOKOLI
 HTTP (HyperTextTransport) – web stranice
 FTP (File transport) – datotekama
 SMTP (simple mail transport) – dolazeća
pošta
 POP3 (post office) – odlazeća pošta
 DNS (domain name system) – imena servera
10
PROTOKOLI
 HTTP (HyperText Transfer Protocol) - služi za prenos Web
stranica
 protokol za komunikaciju između servera i klijenta, koji
funkcioniše po principu zahtev-odgovor. HTTP klijent, koji
je najčešće Web browser inicira prenos podataka nakon
što uspostavi TCP/IP vezu sa udaljenim Web serverom.
11
PROTOKOLI
 FTP-File Transfer Protocol
 Protokol za prenos bilo koje vrste fajlova između dva
računara na mreži
 Koristi TCP/IP za mrežnu komunikaciju
 FTP veza se uspostavlja na zahtev klijentskog
računara prema serveru
12
Web sajt
 Mesto na kome se nalaze smeštene Web stranice
 Udaljeni računar(i) sa kojima se povezujemo putem Interneta
 Smisleno organizovan skup podataka
 URL (Uniform Resourse Locator)
 http://www.ecdl.org.rs
 http:// oznaka protokola
 www oznaka servisa
 ecdl ime sajta
 org.rs domen (vrsta sajta i fizicka lokacija)
13
ADRESA računara
 IP adresa (Internet Protocol Address)
( svaki računar na Internetu ima svoj jedinstveni broj )
 Numerička adresa se sastoji od četiri broja iz intervala 0-255,
razdvojena tackama npr. 207.142.131.23
 Simbolička adresa je sastavljena od reči npr. www.wikipedia.org
 Konvertovanje numeričke u simboličku adresu se vrši putem DNS-a
(Domain Name System)
 PRIMER- Kada u vaš browser ukucate Web adresu
sr.wikipedia.org, vaš računar će uz pomoć DNS servera to ime
pretvoriti u adresu 66.230.200.100, sto је IP adresa računara na
kome se nalazi ta prezentacija
14
Primer
 Napravimo mali eksperiment. Kako saznati numeričku IP adresu
Web sajta? Kliknite na dugme Start, potom na opciju Run,
otkucajte cmd i kliknite na dugme OK kako bi dobili komandni
prozor.
 Želimo da utvrdimo IP adresu Web sajta http://www.google.rs
 U komadnom prozoru ukucajte sledeće:
 ping www.google.rs
 i pritisnite Enter taster na tastaturi. Sistemska naredba ping
"proziva" zadatu adresu i ispisuje statistike brzine pristupa, ali i
stvarnu IP adresu
15
16
Primer
 Otvorite internet pretrazivač i u adresnoj liniji
otkucajte http://173.194.35.180 i naravno otvoriće se
početna strana Google Internet pretraţivača.
 Svakako, mnogo je lakše zapamtiti tekst google.rs
nego brojeve 173.194.35.180
17
DOMEN - domain name system
 Domen – logičko grupisanje računara, korisnika i ostalih resursa,
koji koriste zajedničko ime
 DNS – sistem koji čuva i povezuje veliki broj informacija sa imenima
domena i prevodi imena domena u IP adrese
 DNS je jedna distribuirana baza podataka u kojoj su upisana sva
imena I odgovarajuće IP adrese pojedinih računara
 .gov – vladine organizacije
 .edu – obrazovne institucije
 .org – neprofitne organizacije
 .mil – vojska SAD
 .com ili .co – komercijalne organizacije
 .net – mrezne organizacije
 .int – medjunarodna organizacija
 Internet oznaka geografske oblasti ( iza organizacionog domena )
.rs, .ru, .fr, .ca itd.
18
ADRESE korisnika
 Opšti oblik
 korisničkoime@adresamailserveraISP.domen
(koriste se za identifikaciju, slanje elektronske pošte. Interaktivnu
komunikaciju, učešće u diskusijama …)
 npr. nastavnik@skola.edu.rs
19
ADRESE podataka
 URL (Uniform Resourse Locator)
protokol://servis/racunar/putanja/dokument
kako :// odakle / šta
npr. http://www.skola.edu.rs
20
Kako početi ?
 Povezivanje na Internet počinje od:
 kompjutera sa modemom ili mrežnom karticom (NIC)
telefonskim putem, LAN sa izlaskom na Internet, WLAN,
GPRS (pristup mobilnim telefonom) ...
 instaliran TCP/IP na računaru (u slučaju instalacije OS
Windows – automatski)
 Internet Servis Provajdera (ISP) – otvaranje internet
računa (account), korisničko ime (username) i šifra
(password)
 Instaliran web browser (Internet Explorer, Netscape
Navigator, Opera, Mozzila Firefox, Google Chrome ...) –
program pomoću koga se vrši komunikacija sa Web
serverima i prikaz stranica
21
Internet Servis Provajder
 je kompanija, koja svojim korisnicima omogućava uslugu
priključivanja na Internet i povezane servise. Sam izraz je
engleskog porekla i u prevodu znači dobavljač internet usluga.
 ISP obezbeđuje
 Serverski kompjuter
 rad sa e-mail-om,
 hostovanje Web prezentacija,
 registraciju domena ...
22
WWW (World Wide Web)
 najpopularniji servis Interneta
 najveći globalni informacioni resurs
 jedino sredstvo za masovno komuniciranje u realnom vremenu
 najdemokratskiji od svih poznatih medija
 svi imaju jednako pravo pristupa planetarnim informacijama,
edukativnim i komunikacionim resursima
 mogućnost masovnog publikovanja sopstvenih ideja
nezavisno od bilo čijeg jezika, religije, nacionalnosti, pola,
starosti, profesionalnog ili socijalnog statusa.
23
WWW (World Wide Web)
 Komponente
 Web server
 Web klijent
 HTML (HyperText markup language) – jezik za pisanje
web stranica
 URL (Uniform Resource Locator)
 HTTP (Hyper Text Transfer Protocol)
 Korisćenjem HTTP-a browser preuzima sa servera
HTML dokument i prikazuje sadržaj web strane
24
WWW
 Zbog velike rasprostranjenosti i širenja
WWW izvan CERN-a 1994. osnovan je
World Wide Web Consortium (W3C)-
organizacija osnovana sa ciljem da određuje
standarde i upravlja razvojem širenja Web-a
http://www.w3.org
25
E-mail
 Putem Interneta se šalje i prima elektronska pošta
 Mogu se slati sve vrste fajlova (tekst, slika, zvuk...)
 Jeftino i brzo komuniciranje sa ljudima širom planete
 Mail server ISP-a prikuplja i čuva sve poruke
 Poruke se kreću internetom, na sličan način kao i
web stranice, putem mreže mail servera, koji
preusmeravaju poštu
26
E-mail
 Programi za rad sa elektronskom poštom se zasnivaju na
 Uredjivaču teksta za sastavljanje poruka,
 Mehanizma za slanje i primanje poruka i
 Čitača primljenih poruka
 Uz poruke se mogu slati i datoteke
 Poruka se šalje primaocu na temelju njegove e-mail adrese
 Poruka se može poslati jednom ili većem broju primalaca
odjednom
 Poslate poruke se čuvaju u elektronskom poštanskom
sandučetu primaoca (mail server ISP), koje se nalazi na
njegovom serveru sve dok ih ne preuzme na lokalni računar
 Gotovo svi provajderi u svojoj ponudi imaju i servis za
elektronsku poštu
27
WebMail
 Da bi korišćenje elektronske pošte dobilo svoju
fleksibilnost na web-u postoje sajtovi koji
pružaju mogućnost posedovanja e-mail
računa, kome se pristupa putem browser-a.
 Na ovaj način korisnik može pristupiti svom e-
mailu sa bilo koje tačke na planeti
28
E-mail bonton
 Lepo ponašanje prilikom pisanja e-maila
 Subject field – naslov poruke
 Česta provera nove pošte (jedanput dnevno)
 Proveriti štamparske greške
29
Web site
 Internet prezentacija
 Skup povezanih web dokumenata (fajlova)
 Sistem hipertekst dokumenata
(HTML – HyperTekst Markup Language)
 Dokumenti od kojih se sastoji sajt su smešteni na serveru ISP
 Svaka prezentacija počinje naslovnom stranom ( home page )
 Adresa prezentacije je u stvari adresa prve, naslovne strane
( URL adresa )
 Na jednom serveru može da se nađe mnoštvo prezentacija
 Delovi prezentacije se mogu nalaziti na geografski udaljenim
serverima ( sajtovi velikih internacionalnih kompanija )
30
Hipertekst (Hypertext)
 “Nelinearni tekst”
 Web navigacija – kretanje kroz Web stranice
 Veza se naziva link ili hiperlink
 HyperLink je samo element HyperTeksta
 Startovanje hyperlinka – promena tekuće adrese
web stranice
 HTML dokumenti su tipa .htm ili .html
31
Akcije hyperlink-a
 Prelazak na drugi deo tekuće strane
 Prelazak na drugu stranu tekućeg sajta
 Prelazak na drugi web sajt
 Prebaciti fajl sa web servera na korisnički računar
(download)
 Startovanje nekog programa ili audio-video fajla
32
HTML (HyperText Markup Language)
 Sve web stranice su napisane na HTML kod-u
 Web browser interpretira stranice iz HTML-a u
grafičku formu
 Ovaj kod je univerzalan i čita ga svaki browser
33
Obrada zahteva za prelazak na URL
 Korisnik unese URL
 Korisnikov kompjuter šalje zahtev ISP serveru
 ISP server šalje zahtev kroz mrežu kompjutera
povezanih TCP/IP protokolom
 Pronađen je sajt koji ima traženu adresu
 Sadržaj se prenosi nazad do kompjutera
korisnika

More Related Content

What's hot

2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucijeltixomir
 
5. PER, regeneracija, starenje, smrt
5. PER, regeneracija, starenje, smrt5. PER, regeneracija, starenje, smrt
5. PER, regeneracija, starenje, smrtltixomir
 
Tipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstva
Tipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstvaTipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstva
Tipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstvaAlleteja
 
Internet servisi
Internet servisiInternet servisi
Internet servisiMiroslav
 
Frustracije i konflikti
Frustracije i konfliktiFrustracije i konflikti
Frustracije i konfliktiProfpsiholog
 
Računarske mreže za 1. razred gimnazije
Računarske mreže za 1. razred gimnazijeRačunarske mreže za 1. razred gimnazije
Računarske mreže za 1. razred gimnazijeDragan Spiridonov
 
05 vrste-memorija
05 vrste-memorija05 vrste-memorija
05 vrste-memorijaJecaNemica
 
Једро и хромозоми
Једро и хромозомиЈедро и хромозоми
Једро и хромозомиVioleta Djuric
 
L165 - Biologija - Bakterije - Zoran Ivković - Danijela Veljković
L165 - Biologija - Bakterije - Zoran Ivković - Danijela VeljkovićL165 - Biologija - Bakterije - Zoran Ivković - Danijela Veljković
L165 - Biologija - Bakterije - Zoran Ivković - Danijela VeljkovićNašaŠkola.Net
 
Pojam drustvene nejednakosti
Pojam drustvene nejednakostiPojam drustvene nejednakosti
Pojam drustvene nejednakostiMilan Brkic
 
Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"
Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"
Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"AnaDjuricprof
 
Zadaci morfologije i sistematike i njihov značaj
Zadaci morfologije i sistematike i njihov značajZadaci morfologije i sistematike i njihov značaj
Zadaci morfologije i sistematike i njihov značajJelica Mirosavić
 

What's hot (20)

Organske osnove psihickog zivota
Organske osnove psihickog zivotaOrganske osnove psihickog zivota
Organske osnove psihickog zivota
 
Kicmenjaci
KicmenjaciKicmenjaci
Kicmenjaci
 
Porodica
PorodicaPorodica
Porodica
 
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
 
5. PER, regeneracija, starenje, smrt
5. PER, regeneracija, starenje, smrt5. PER, regeneracija, starenje, smrt
5. PER, regeneracija, starenje, smrt
 
"Doživljaji mačka Toše
"Doživljaji mačka Toše"Doživljaji mačka Toše
"Doživljaji mačka Toše
 
Tipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstva
Tipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstvaTipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstva
Tipovi nasleđivanja pola i polno vezana svojstva
 
Ulazni uređaji
Ulazni uređajiUlazni uređaji
Ulazni uređaji
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
 
Internet servisi
Internet servisiInternet servisi
Internet servisi
 
Frustracije i konflikti
Frustracije i konfliktiFrustracije i konflikti
Frustracije i konflikti
 
Računarske mreže za 1. razred gimnazije
Računarske mreže za 1. razred gimnazijeRačunarske mreže za 1. razred gimnazije
Računarske mreže za 1. razred gimnazije
 
Natalni i postnatalni period razvića životinja
Natalni i postnatalni period razvića životinjaNatalni i postnatalni period razvića životinja
Natalni i postnatalni period razvića životinja
 
05 vrste-memorija
05 vrste-memorija05 vrste-memorija
05 vrste-memorija
 
Једро и хромозоми
Једро и хромозомиЈедро и хромозоми
Једро и хромозоми
 
L165 - Biologija - Bakterije - Zoran Ivković - Danijela Veljković
L165 - Biologija - Bakterije - Zoran Ivković - Danijela VeljkovićL165 - Biologija - Bakterije - Zoran Ivković - Danijela Veljković
L165 - Biologija - Bakterije - Zoran Ivković - Danijela Veljković
 
Pojam drustvene nejednakosti
Pojam drustvene nejednakostiPojam drustvene nejednakosti
Pojam drustvene nejednakosti
 
Adaptacije i životne forme
Adaptacije i životne formeAdaptacije i životne forme
Adaptacije i životne forme
 
Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"
Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"
Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"
 
Zadaci morfologije i sistematike i njihov značaj
Zadaci morfologije i sistematike i njihov značajZadaci morfologije i sistematike i njihov značaj
Zadaci morfologije i sistematike i njihov značaj
 

Similar to Internet (20)

Internet
Internet Internet
Internet
 
Internet
InternetInternet
Internet
 
Internet Nemanja
Internet NemanjaInternet Nemanja
Internet Nemanja
 
Internet - Nemanja (PMF)
Internet - Nemanja (PMF)Internet - Nemanja (PMF)
Internet - Nemanja (PMF)
 
Internet
InternetInternet
Internet
 
Internet
InternetInternet
Internet
 
Internet
InternetInternet
Internet
 
2 racunarske mreze
2 racunarske mreze2 racunarske mreze
2 racunarske mreze
 
Internet
InternetInternet
Internet
 
L155 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Milan Ljubisavljević - ...
L155 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Milan Ljubisavljević - ...L155 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Milan Ljubisavljević - ...
L155 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Milan Ljubisavljević - ...
 
Увод у рачунарске мреже
Увод у рачунарске мрежеУвод у рачунарске мреже
Увод у рачунарске мреже
 
internet i intranet
internet i intranetinternet i intranet
internet i intranet
 
Računarske mreže- Milan Ilić- Nebojša Lazarević
Računarske mreže- Milan Ilić- Nebojša LazarevićRačunarske mreže- Milan Ilić- Nebojša Lazarević
Računarske mreže- Milan Ilić- Nebojša Lazarević
 
Internet i web
Internet i webInternet i web
Internet i web
 
Pptp na tcp ip mrezama informatika
Pptp na tcp ip mrezama   informatikaPptp na tcp ip mrezama   informatika
Pptp na tcp ip mrezama informatika
 
Internet
InternetInternet
Internet
 
Nastanak interneta - Mijat Pavličić - Dragan Ilić
Nastanak interneta - Mijat Pavličić - Dragan IlićNastanak interneta - Mijat Pavličić - Dragan Ilić
Nastanak interneta - Mijat Pavličić - Dragan Ilić
 
Рачунарске мреже
Рачунарске мрежеРачунарске мреже
Рачунарске мреже
 
Racunarske mreze predavanja
Racunarske mreze predavanjaRacunarske mreze predavanja
Racunarske mreze predavanja
 
IT9-L4.pptx
IT9-L4.pptxIT9-L4.pptx
IT9-L4.pptx
 

More from majapts

Microsoft excel
Microsoft excelMicrosoft excel
Microsoft excelmajapts
 
Kako napraviti dobru przentaciju
Kako napraviti dobru przentacijuKako napraviti dobru przentaciju
Kako napraviti dobru przentacijumajapts
 
Paralelogram
ParalelogramParalelogram
Paralelogrammajapts
 
Rad sa direktorijumima i datotekama
Rad sa direktorijumima i datotekamaRad sa direktorijumima i datotekama
Rad sa direktorijumima i datotekamamajapts
 
Organizacija podataka
Organizacija podatakaOrganizacija podataka
Organizacija podatakamajapts
 
Koncept prozora i podela
Koncept prozora i podelaKoncept prozora i podela
Koncept prozora i podelamajapts
 
Koncept prozora i podela
Koncept prozora i podelaKoncept prozora i podela
Koncept prozora i podelamajapts
 
Zadavanje komandi
Zadavanje komandiZadavanje komandi
Zadavanje komandimajapts
 
Ms – windows osnovni pojmovi
Ms – windows osnovni pojmoviMs – windows osnovni pojmovi
Ms – windows osnovni pojmovimajapts
 
Operativni sistemi
Operativni sistemiOperativni sistemi
Operativni sistemimajapts
 
Podudarnost trouglova
Podudarnost trouglovaPodudarnost trouglova
Podudarnost trouglovamajapts
 
Normalnost pravih i ravni
Normalnost pravih i ravniNormalnost pravih i ravni
Normalnost pravih i ravnimajapts
 
Aplikativni programi
Aplikativni programiAplikativni programi
Aplikativni programimajapts
 
Kako se brojalo u drevnoj civilizaciji
Kako se brojalo u drevnoj civilizacijiKako se brojalo u drevnoj civilizaciji
Kako se brojalo u drevnoj civilizacijimajapts
 
Brojevni sistemi
Brojevni sistemiBrojevni sistemi
Brojevni sistemimajapts
 
Konfiguracija racunara
Konfiguracija racunaraKonfiguracija racunara
Konfiguracija racunaramajapts
 
Istorijat računarstva
Istorijat računarstvaIstorijat računarstva
Istorijat računarstvamajapts
 
Istorijat računrstva
Istorijat računrstvaIstorijat računrstva
Istorijat računrstvamajapts
 
Računarstvo i informatika
Računarstvo i informatikaRačunarstvo i informatika
Računarstvo i informatikamajapts
 
Računarstvo i informatika
Računarstvo i informatikaRačunarstvo i informatika
Računarstvo i informatikamajapts
 

More from majapts (20)

Microsoft excel
Microsoft excelMicrosoft excel
Microsoft excel
 
Kako napraviti dobru przentaciju
Kako napraviti dobru przentacijuKako napraviti dobru przentaciju
Kako napraviti dobru przentaciju
 
Paralelogram
ParalelogramParalelogram
Paralelogram
 
Rad sa direktorijumima i datotekama
Rad sa direktorijumima i datotekamaRad sa direktorijumima i datotekama
Rad sa direktorijumima i datotekama
 
Organizacija podataka
Organizacija podatakaOrganizacija podataka
Organizacija podataka
 
Koncept prozora i podela
Koncept prozora i podelaKoncept prozora i podela
Koncept prozora i podela
 
Koncept prozora i podela
Koncept prozora i podelaKoncept prozora i podela
Koncept prozora i podela
 
Zadavanje komandi
Zadavanje komandiZadavanje komandi
Zadavanje komandi
 
Ms – windows osnovni pojmovi
Ms – windows osnovni pojmoviMs – windows osnovni pojmovi
Ms – windows osnovni pojmovi
 
Operativni sistemi
Operativni sistemiOperativni sistemi
Operativni sistemi
 
Podudarnost trouglova
Podudarnost trouglovaPodudarnost trouglova
Podudarnost trouglova
 
Normalnost pravih i ravni
Normalnost pravih i ravniNormalnost pravih i ravni
Normalnost pravih i ravni
 
Aplikativni programi
Aplikativni programiAplikativni programi
Aplikativni programi
 
Kako se brojalo u drevnoj civilizaciji
Kako se brojalo u drevnoj civilizacijiKako se brojalo u drevnoj civilizaciji
Kako se brojalo u drevnoj civilizaciji
 
Brojevni sistemi
Brojevni sistemiBrojevni sistemi
Brojevni sistemi
 
Konfiguracija racunara
Konfiguracija racunaraKonfiguracija racunara
Konfiguracija racunara
 
Istorijat računarstva
Istorijat računarstvaIstorijat računarstva
Istorijat računarstva
 
Istorijat računrstva
Istorijat računrstvaIstorijat računrstva
Istorijat računrstva
 
Računarstvo i informatika
Računarstvo i informatikaRačunarstvo i informatika
Računarstvo i informatika
 
Računarstvo i informatika
Računarstvo i informatikaRačunarstvo i informatika
Računarstvo i informatika
 

Recently uploaded

Istorija okruzno takmicenje za 6. razred 2022. godine.pdf
Istorija okruzno takmicenje za 6. razred 2022. godine.pdfIstorija okruzno takmicenje za 6. razred 2022. godine.pdf
Istorija okruzno takmicenje za 6. razred 2022. godine.pdfpauknatasa
 
Istorija okruzno takmicenje za 6. razred_20242024.pdf
Istorija okruzno takmicenje za 6. razred_20242024.pdfIstorija okruzno takmicenje za 6. razred_20242024.pdf
Istorija okruzno takmicenje za 6. razred_20242024.pdfpauknatasa
 
Istorija opstinsko takmicenje za 6. razred - test_2024.pdf
Istorija opstinsko takmicenje za 6. razred - test_2024.pdfIstorija opstinsko takmicenje za 6. razred - test_2024.pdf
Istorija opstinsko takmicenje za 6. razred - test_2024.pdfpauknatasa
 
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratProfesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratNerkoJVG
 
Istorija 6. razred opstinsko takmicenje 2022.pdf
Istorija 6. razred opstinsko takmicenje 2022.pdfIstorija 6. razred opstinsko takmicenje 2022.pdf
Istorija 6. razred opstinsko takmicenje 2022.pdfpauknatasa
 
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceprezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceSiniša Ćulafić
 
Istorija 6. razred okruzno takmicenje 2023 test.pdf
Istorija 6. razred okruzno takmicenje 2023 test.pdfIstorija 6. razred okruzno takmicenje 2023 test.pdf
Istorija 6. razred okruzno takmicenje 2023 test.pdfpauknatasa
 
Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 7. razred 2022. godine.doc
Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 7. razred 2022. godine.docIstorija kljuc za okruzno takmicenje za 7. razred 2022. godine.doc
Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 7. razred 2022. godine.docpauknatasa
 
Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaRazvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaNerkoJVG
 
Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 6. razred 2022
Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 6. razred 2022Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 6. razred 2022
Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 6. razred 2022pauknatasa
 
Птице које можемо да пронађемо у Београду
Птице које можемо да пронађемо у БеоградуПтице које можемо да пронађемо у Београду
Птице које можемо да пронађемо у БеоградуИвана Ћуковић
 
Istorija ključ za okruzno takmicenje za 6. razred_2024
Istorija ključ za okruzno takmicenje za 6. razred_2024Istorija ključ za okruzno takmicenje za 6. razred_2024
Istorija ključ za okruzno takmicenje za 6. razred_2024pauknatasa
 

Recently uploaded (15)

OIR12-L2.pptx
OIR12-L2.pptxOIR12-L2.pptx
OIR12-L2.pptx
 
Istorija okruzno takmicenje za 6. razred 2022. godine.pdf
Istorija okruzno takmicenje za 6. razred 2022. godine.pdfIstorija okruzno takmicenje za 6. razred 2022. godine.pdf
Istorija okruzno takmicenje za 6. razred 2022. godine.pdf
 
OIR12-L1.pptx
OIR12-L1.pptxOIR12-L1.pptx
OIR12-L1.pptx
 
Istorija okruzno takmicenje za 6. razred_20242024.pdf
Istorija okruzno takmicenje za 6. razred_20242024.pdfIstorija okruzno takmicenje za 6. razred_20242024.pdf
Istorija okruzno takmicenje za 6. razred_20242024.pdf
 
Istorija opstinsko takmicenje za 6. razred - test_2024.pdf
Istorija opstinsko takmicenje za 6. razred - test_2024.pdfIstorija opstinsko takmicenje za 6. razred - test_2024.pdf
Istorija opstinsko takmicenje za 6. razred - test_2024.pdf
 
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratProfesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
 
Istorija 6. razred opstinsko takmicenje 2022.pdf
Istorija 6. razred opstinsko takmicenje 2022.pdfIstorija 6. razred opstinsko takmicenje 2022.pdf
Istorija 6. razred opstinsko takmicenje 2022.pdf
 
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceprezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
 
Istorija 6. razred okruzno takmicenje 2023 test.pdf
Istorija 6. razred okruzno takmicenje 2023 test.pdfIstorija 6. razred okruzno takmicenje 2023 test.pdf
Istorija 6. razred okruzno takmicenje 2023 test.pdf
 
Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 7. razred 2022. godine.doc
Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 7. razred 2022. godine.docIstorija kljuc za okruzno takmicenje za 7. razred 2022. godine.doc
Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 7. razred 2022. godine.doc
 
Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaRazvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
 
OIR-V10.pptx
OIR-V10.pptxOIR-V10.pptx
OIR-V10.pptx
 
Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 6. razred 2022
Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 6. razred 2022Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 6. razred 2022
Istorija kljuc za okruzno takmicenje za 6. razred 2022
 
Птице које можемо да пронађемо у Београду
Птице које можемо да пронађемо у БеоградуПтице које можемо да пронађемо у Београду
Птице које можемо да пронађемо у Београду
 
Istorija ključ za okruzno takmicenje za 6. razred_2024
Istorija ključ za okruzno takmicenje za 6. razred_2024Istorija ključ za okruzno takmicenje za 6. razred_2024
Istorija ključ za okruzno takmicenje za 6. razred_2024
 

Internet

  • 2. 2 INTERNET  INTERnational NETwork  Međunarodna, globalna, decentralizovana, nehijerarhijska računarska mreža nastala u drugoj polovini 20. veka  Čine je veoma različiti, često nekompatibilni računari  Komuniciraju zahvaljujuci jedinstvenom načinu komunikacije ( standardu ) – TCP/IP protokolu  Broj računara na internetu se trenutno procenjuje na oko 2.000.000.000  Internet se u Srbiji pojavio u februaru 1996. godine kada je nacionalna akademska mreža preko provajdera BeoTelNet-a spojena na Internet. Iste godine počinju sa radom prvi domaći komercijalni provajderi
  • 3. 3 Ko se danas povezuje?  Pojedinci  Obrazovne institucije  Vlade  Istraživačke institucije  Zdravstvo  Banke, osiguranja, berze, proizvodne organizacije  Svi
  • 4. 4 ISTORIJAT  ARPANet (Advanced Research Projects Agency Network )  Prva globalna računarska mreža ( 50-tak računara)  1969 – Američko ministarstvo odbrane i RAND korporacija  Koreni  Hladni rat – strah od uništenja kompjuterskih resursa  Više kompjutera na različitim geografskim lokacijama, povezani da rade zajedno  Plan – ako je jedan kompjuter uništen ostali mogu da preuzmu obradu, čuvanje i prenos podataka  Vrlo brzo, u SAD i drugim delovima sveta nastaju mreže nalik ARPANET-u  Počinje povezivanje tih mreža, sto dovodi do stvaranja INTERNETA
  • 5. 5 Tim Berners-Lee – izumitelj WWW  1990.  Osmislio paukovu mrežu kompjutera koja vezuje sve kompjutere u mrežu  CERN institut  Dr Berners-Lee laboratorija za fiziku  Mesto rođenja World Wide Web-a (sistema koji omogućava linkovanje, pregledanje i sortiranje svih mogućih informacija preko računara)  Lako prelaženje sa jednog na drugi sadržaj, zbog postojanja linkova  Hipertekst
  • 6. 6 PRISTUP INTERNETU  DIAL-UP klasična telefonska linija. Maksimalna brzina prenosa je 56 kb/s i pri tome je telefonska linija zauzeta  ISDN (Integrated Services Digital Network)- zauzimanjem jednog ili oba kanala od po 64 kb/s, tj. 128 kb/s. Telefoniranje je moguće pri čemu se, u momentu telefoniranja, Interent saobraćaj dešava samo preko jednog kanala  ADSL (Asymmetrical Digital Subscriber Line). Brzina slanja podataka sa servera prema pretplatniku (Download) i slanje podataka od pretplatnika ka serveru (Upload), nije ista tj. brzina prenosa podataka sa servera ka pretplatniku je nekoliko puta veća. Telefonska linija je slobodna - 256/64 kb/s pa sve do 2 Mb/s.
  • 7. 7 PRISTUP INTERNETU  KABLOVSKI INTERNET - operatori kablovske televizije. U Srbiji,brzine su slične kao ADSL. Telefonska linija je slobodna jer se za prenos signala koristi koaksijalni/optički kabl koji je za TV kanale.  WiFi (Wireless Fidelity-bežična lokalna računarska mreža (WLAN)). Bazično, ova tehnologija relativno malog dometa.  WiMAX (Worldwide Interoperability for Microwave Access) - postižu se dometi i do 50 km  Mobilnim telefonom (GPRS-General Packet Radio Service)  Satelitski prenos
  • 8. 8 PROTOKOLI  Omogućavaju umreženim računarima da dele resurse putem mreže (u slučaju instalacije Windows OS se instalira automatski)  TCP (Transmition Control Protocol) – grupiše bajtove u segmente (datagrame), obeležava ih i predaje IP-u (paketi mogu da putuju različitim putevima i da stignu različitim brzinama)  IP (Internet Protocol) - ima funkciju da pakete usmerava (rutira) do odredišta, gde ih opet preuzima TCP  Fragmentacija, Adresiranje, Rutiranje  TCP/IP – definisan 1983. godine
  • 9. 9 PROTOKOLI  HTTP (HyperTextTransport) – web stranice  FTP (File transport) – datotekama  SMTP (simple mail transport) – dolazeća pošta  POP3 (post office) – odlazeća pošta  DNS (domain name system) – imena servera
  • 10. 10 PROTOKOLI  HTTP (HyperText Transfer Protocol) - služi za prenos Web stranica  protokol za komunikaciju između servera i klijenta, koji funkcioniše po principu zahtev-odgovor. HTTP klijent, koji je najčešće Web browser inicira prenos podataka nakon što uspostavi TCP/IP vezu sa udaljenim Web serverom.
  • 11. 11 PROTOKOLI  FTP-File Transfer Protocol  Protokol za prenos bilo koje vrste fajlova između dva računara na mreži  Koristi TCP/IP za mrežnu komunikaciju  FTP veza se uspostavlja na zahtev klijentskog računara prema serveru
  • 12. 12 Web sajt  Mesto na kome se nalaze smeštene Web stranice  Udaljeni računar(i) sa kojima se povezujemo putem Interneta  Smisleno organizovan skup podataka  URL (Uniform Resourse Locator)  http://www.ecdl.org.rs  http:// oznaka protokola  www oznaka servisa  ecdl ime sajta  org.rs domen (vrsta sajta i fizicka lokacija)
  • 13. 13 ADRESA računara  IP adresa (Internet Protocol Address) ( svaki računar na Internetu ima svoj jedinstveni broj )  Numerička adresa se sastoji od četiri broja iz intervala 0-255, razdvojena tackama npr. 207.142.131.23  Simbolička adresa je sastavljena od reči npr. www.wikipedia.org  Konvertovanje numeričke u simboličku adresu se vrši putem DNS-a (Domain Name System)  PRIMER- Kada u vaš browser ukucate Web adresu sr.wikipedia.org, vaš računar će uz pomoć DNS servera to ime pretvoriti u adresu 66.230.200.100, sto је IP adresa računara na kome se nalazi ta prezentacija
  • 14. 14 Primer  Napravimo mali eksperiment. Kako saznati numeričku IP adresu Web sajta? Kliknite na dugme Start, potom na opciju Run, otkucajte cmd i kliknite na dugme OK kako bi dobili komandni prozor.  Želimo da utvrdimo IP adresu Web sajta http://www.google.rs  U komadnom prozoru ukucajte sledeće:  ping www.google.rs  i pritisnite Enter taster na tastaturi. Sistemska naredba ping "proziva" zadatu adresu i ispisuje statistike brzine pristupa, ali i stvarnu IP adresu
  • 15. 15
  • 16. 16 Primer  Otvorite internet pretrazivač i u adresnoj liniji otkucajte http://173.194.35.180 i naravno otvoriće se početna strana Google Internet pretraţivača.  Svakako, mnogo je lakše zapamtiti tekst google.rs nego brojeve 173.194.35.180
  • 17. 17 DOMEN - domain name system  Domen – logičko grupisanje računara, korisnika i ostalih resursa, koji koriste zajedničko ime  DNS – sistem koji čuva i povezuje veliki broj informacija sa imenima domena i prevodi imena domena u IP adrese  DNS je jedna distribuirana baza podataka u kojoj su upisana sva imena I odgovarajuće IP adrese pojedinih računara  .gov – vladine organizacije  .edu – obrazovne institucije  .org – neprofitne organizacije  .mil – vojska SAD  .com ili .co – komercijalne organizacije  .net – mrezne organizacije  .int – medjunarodna organizacija  Internet oznaka geografske oblasti ( iza organizacionog domena ) .rs, .ru, .fr, .ca itd.
  • 18. 18 ADRESE korisnika  Opšti oblik  korisničkoime@adresamailserveraISP.domen (koriste se za identifikaciju, slanje elektronske pošte. Interaktivnu komunikaciju, učešće u diskusijama …)  npr. nastavnik@skola.edu.rs
  • 19. 19 ADRESE podataka  URL (Uniform Resourse Locator) protokol://servis/racunar/putanja/dokument kako :// odakle / šta npr. http://www.skola.edu.rs
  • 20. 20 Kako početi ?  Povezivanje na Internet počinje od:  kompjutera sa modemom ili mrežnom karticom (NIC) telefonskim putem, LAN sa izlaskom na Internet, WLAN, GPRS (pristup mobilnim telefonom) ...  instaliran TCP/IP na računaru (u slučaju instalacije OS Windows – automatski)  Internet Servis Provajdera (ISP) – otvaranje internet računa (account), korisničko ime (username) i šifra (password)  Instaliran web browser (Internet Explorer, Netscape Navigator, Opera, Mozzila Firefox, Google Chrome ...) – program pomoću koga se vrši komunikacija sa Web serverima i prikaz stranica
  • 21. 21 Internet Servis Provajder  je kompanija, koja svojim korisnicima omogućava uslugu priključivanja na Internet i povezane servise. Sam izraz je engleskog porekla i u prevodu znači dobavljač internet usluga.  ISP obezbeđuje  Serverski kompjuter  rad sa e-mail-om,  hostovanje Web prezentacija,  registraciju domena ...
  • 22. 22 WWW (World Wide Web)  najpopularniji servis Interneta  najveći globalni informacioni resurs  jedino sredstvo za masovno komuniciranje u realnom vremenu  najdemokratskiji od svih poznatih medija  svi imaju jednako pravo pristupa planetarnim informacijama, edukativnim i komunikacionim resursima  mogućnost masovnog publikovanja sopstvenih ideja nezavisno od bilo čijeg jezika, religije, nacionalnosti, pola, starosti, profesionalnog ili socijalnog statusa.
  • 23. 23 WWW (World Wide Web)  Komponente  Web server  Web klijent  HTML (HyperText markup language) – jezik za pisanje web stranica  URL (Uniform Resource Locator)  HTTP (Hyper Text Transfer Protocol)  Korisćenjem HTTP-a browser preuzima sa servera HTML dokument i prikazuje sadržaj web strane
  • 24. 24 WWW  Zbog velike rasprostranjenosti i širenja WWW izvan CERN-a 1994. osnovan je World Wide Web Consortium (W3C)- organizacija osnovana sa ciljem da određuje standarde i upravlja razvojem širenja Web-a http://www.w3.org
  • 25. 25 E-mail  Putem Interneta se šalje i prima elektronska pošta  Mogu se slati sve vrste fajlova (tekst, slika, zvuk...)  Jeftino i brzo komuniciranje sa ljudima širom planete  Mail server ISP-a prikuplja i čuva sve poruke  Poruke se kreću internetom, na sličan način kao i web stranice, putem mreže mail servera, koji preusmeravaju poštu
  • 26. 26 E-mail  Programi za rad sa elektronskom poštom se zasnivaju na  Uredjivaču teksta za sastavljanje poruka,  Mehanizma za slanje i primanje poruka i  Čitača primljenih poruka  Uz poruke se mogu slati i datoteke  Poruka se šalje primaocu na temelju njegove e-mail adrese  Poruka se može poslati jednom ili većem broju primalaca odjednom  Poslate poruke se čuvaju u elektronskom poštanskom sandučetu primaoca (mail server ISP), koje se nalazi na njegovom serveru sve dok ih ne preuzme na lokalni računar  Gotovo svi provajderi u svojoj ponudi imaju i servis za elektronsku poštu
  • 27. 27 WebMail  Da bi korišćenje elektronske pošte dobilo svoju fleksibilnost na web-u postoje sajtovi koji pružaju mogućnost posedovanja e-mail računa, kome se pristupa putem browser-a.  Na ovaj način korisnik može pristupiti svom e- mailu sa bilo koje tačke na planeti
  • 28. 28 E-mail bonton  Lepo ponašanje prilikom pisanja e-maila  Subject field – naslov poruke  Česta provera nove pošte (jedanput dnevno)  Proveriti štamparske greške
  • 29. 29 Web site  Internet prezentacija  Skup povezanih web dokumenata (fajlova)  Sistem hipertekst dokumenata (HTML – HyperTekst Markup Language)  Dokumenti od kojih se sastoji sajt su smešteni na serveru ISP  Svaka prezentacija počinje naslovnom stranom ( home page )  Adresa prezentacije je u stvari adresa prve, naslovne strane ( URL adresa )  Na jednom serveru može da se nađe mnoštvo prezentacija  Delovi prezentacije se mogu nalaziti na geografski udaljenim serverima ( sajtovi velikih internacionalnih kompanija )
  • 30. 30 Hipertekst (Hypertext)  “Nelinearni tekst”  Web navigacija – kretanje kroz Web stranice  Veza se naziva link ili hiperlink  HyperLink je samo element HyperTeksta  Startovanje hyperlinka – promena tekuće adrese web stranice  HTML dokumenti su tipa .htm ili .html
  • 31. 31 Akcije hyperlink-a  Prelazak na drugi deo tekuće strane  Prelazak na drugu stranu tekućeg sajta  Prelazak na drugi web sajt  Prebaciti fajl sa web servera na korisnički računar (download)  Startovanje nekog programa ili audio-video fajla
  • 32. 32 HTML (HyperText Markup Language)  Sve web stranice su napisane na HTML kod-u  Web browser interpretira stranice iz HTML-a u grafičku formu  Ovaj kod je univerzalan i čita ga svaki browser
  • 33. 33 Obrada zahteva za prelazak na URL  Korisnik unese URL  Korisnikov kompjuter šalje zahtev ISP serveru  ISP server šalje zahtev kroz mrežu kompjutera povezanih TCP/IP protokolom  Pronađen je sajt koji ima traženu adresu  Sadržaj se prenosi nazad do kompjutera korisnika