Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

2. radionica - 03 - Kurikulum temeljen na ishodima učenja (školski i predmetni kurikulum, među predmetna područja)

4,495 views

Published on

Druga radionica pedagoškog tima, Đurđevac
Kurikulum temeljen na ishodima učenja (školski i predmetni kurikulum, među predmetna područja)

Published in: Education
  • Be the first to comment

2. radionica - 03 - Kurikulum temeljen na ishodima učenja (školski i predmetni kurikulum, među predmetna područja)

  1. 1. Kurikulum temeljen na ishodima učenja (nacionalni, školski, predmetni kurikulum i meĎu predmetna područja) mr.sc. Slavko Petrinšak Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
  2. 2. Svrha izlaganja •Upoznati sudionike s osnovnim elementima Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te osnovno i srednjoškolsko obrazovanje 2
  3. 3. Očekivani ishodi učenja predavanja Nakon završenog izlaganja sudionici će biti sposobni: • objasniti pojam cjeloživotnog obrazovanja • Definirati pojam kurikuluma • Nabrojati obrazovne cikluse 3
  4. 4. Sadržaj: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Obrazovanje za 21. stoljede - cjeloživotno obrazovanje Obrazovanje kurikularni pristup Nacionalni okvirni kurikulum NOK Odgojno obrazovni ciklusi NOK-a Među predmetne teme Odgojno-obrazovna područja opdega obveznoga i srednjoškolskoga obrazovanja Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
  5. 5. Sadržaj: 1. Obrazovanje za 21. stoljede - cjeloživotno obrazovanje 2. Definirati pojam kurikuluma 3. Nacionalni okvirni kurikulum 5
  6. 6. Obrazovanje za 21. stoljeće Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
  7. 7. KOMPETENCIJE VJEŠTINE ISHODI UČENJA marljivost samokritičnost odgovornost strpljivost pravednost pouzdanost AFEKTIVNO UČITI BITI UČITI ŽIVJETI ZAJEDNO PSIHOMOTORIČKO UČITI ČINITI UČITI ZNATI KOGNITIVNO dobronamjernost uljudnost urednost
  8. 8. Cjeloživotno obrazovanje Cjeloživotno učenje definira se kao aktivnost učenja tijekom života s ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobnosti Cjeloživotno učenje podrazumijeva: • stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od pred škole do razdoblja nakon umirovljenja • uvažavanje svih oblika učenja: formalno obrazovanje (nastavne i izvan nastavne aktivnosti), neformalno obrazovanje (npr. usavršavanje vještina potrebnih na radnom mjestu), i informalno obrazovanje, međugeneracijsko učenje (razmjena znanja u obitelji, među prijateljima).
  9. 9. Kompetencije za cjeloživotno obrazovanje Zemlje Europske Unije zajedničke ciljeve sustava obaveznog obrazovanja i stručnog usavršavanja temelje na kompetencijama iz slijededih područja: • • • • • • • • • funkcionalna pismenost, numerička pismenost, ICT kompetencije, strani jezici, poduzetništvo, matematika i prirodne znanosti, interpersonalne i socijalne kompetencije, učiti kako učiti, opda kultura (prepoznavanje i korištenje njezinih dostignuda) Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
  10. 10. Obrazovanje i cjeloživotno učenje Pomoći UČENICIMA u organizaciji učenja UČITI KAKO UČITI Tradicionalno poučavanje nastava usmjerena na nastavnika Kvalitetna nastava poučavanje nastava usmjerena na učenika dobrog rada kvalitetnom radu ocjenjivanja drugih samoevaulaciji i samoocjenjivanju prisile dogovaranju i suradnji šefovanju vođenju vanjske motivacije unutarnjoj motivaciji suparničkih odnos suradničkim odnos neuspjeha uspjehu zahtjeva pomoć individualnog učenja suradničkom učenju Nastavni planovi i programi Kurikulum
  11. 11. Obrazovanje - kurikularni pristup Osnovno polazište obrazovnih sustava u razvijenim zemljama zasniva se na nacionalnom kurikulumu, koji jasno postavlja načela, vrijednosti, ciljeve i ishode kojima teži njihov obrazovni sustav. Planiranje kurikuluma se uvijek izvodi na slijededim razinama: • Razina države - nacionalni kurikulum • Razina škole – školski kurikulum • Razina predmeta – predmetni kurikulum Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
  12. 12. Obrazovanje - kurikularni pristup Pojam kurikuluma tumačimo kao cjelovit odgovor na sljededa pitanja: 1. Zašto se uči? – cilj i ishodi učenja obrazovnog razdoblja, nastavnog programa, grupe srodnih predmeta, jednog predmeta, nastavne teme i jedinice. 2. Što se uči? – sadržaji 3. Kako se uči? – metode poučavanja, način provjere usvojenih kompetencija, evaluaciju... . Ovakav pristup planiranja sustava obrazovanja nazivamo: KURIKULUM TEMELJEN NA ISHODIMA UČENJA 12
  13. 13. Model nacionalnog kurikuluma Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
  14. 14. Nacionalni okvirni kurikulum i ishodi učenja Temeljno obilježje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma je prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuda (ishode učenja) za razliku od (do)sadašnjega usmjerenoga na sadržaj. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH; Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opde obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, Zagreb, 2011. 14
  15. 15. Sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma • • • • • • Društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti Očekivana učenička postignuda tijekom školovanja Načela kao smjernice o.-o. djelatnosti Metode, sredstva i oblici rada Odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržaj Ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuda i škole
  16. 16. Načela Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma • • • • • • • • • • • • Visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja za sve Jednakost obrazovnih mogudnosti za sve Obveznost opdeg obrazovanja Horizontalna i vertikalna prohodnost Uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav Znanstvena utemeljenost Poštivanje ljudskih prava i prava djece Demokratičnost Samostalnost škole Pedagoški i školski pluralizam Europska dimenzija obrazovanje Interkulturalizam
  17. 17. Odgojno-obrazovni ciklusi za stjecanje temeljnih kompetencija • Ciklusi predškolskog odgoja i obrazovanja Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
  18. 18. Odgojno-obrazovni ciklusi za stjecanje temeljnih kompetencija • Ciklusi osnovnog i srednjeg obrazovanja Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
  19. 19. NOK - razine definiranja ciljeva i ishoda učenja NOK Odgojno obrazovne vrijednosti i opdi ciljevi i načela odgoja i obrazovanja ODGOJNO – OBRAZOVNIH CIKLUSA Kurikulumsko planiranje i programiranje odgojno obrazovnih područja i predmetnih kurikuluma PREDMETNOG KURIKULUMA ZA SVAKI RAZRED PROCES UČENJA NEPOSREDNA NASTAVA NASTAVNI SAT IU proizlaze iz ciljeva predmetnog kurikuluma, upuduju na željene opde i stručne kompetencije postupci koji se kroz definirane zadatke mogu mjeriti i ocjenjivati prema zadanom kriteriju 19
  20. 20. MeĎu predmetne teme • • • Pridonose meĎusobnom u povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Njima se razvijaju različite temeljne kompetencije učenika. Obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji u školi obvezni su ih ostvarivati. • Osobni i socijalni razvoj • Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša • Učiti kako učiti • Poduzetništvo • Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije • Građanski odgoj i obrazovanje Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
  21. 21. Odgojno-obrazovna područja općega obveznoga i srednjoškolskoga obrazovanja • Nacionalni okvirni kurikulum uključuje ova odgojno-obrazovna područja: • jezično-komunikacijsko područje • matematičko područje • prirodoslovno područje • tehničko i informatičko područje • društveno-humanističko područje • umjetničko područje • tjelesno i zdravstveno područje. Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
  22. 22. Tehničko i informatičko područje • TEHNIČKO STVARALAŠTVO • SVIJET TEHNIKE • INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA • • • • • Osnove informacijske i komunikacijske tehnologije Strojna i programska oprema računala Internet i mrežne usluge Obradba zvuka, crteža i slika Obradba teksta Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda PODRUČJA CJELINE
  23. 23. Najčešde upotrebljavani glagoli u definiranju ishoda učenja tehničkog i informatičkog područja (NOK) spoznati objasniti obrazložiti opisati prepoznati napraviti upotrebljavati djelovati koristiti oblikovati sastavljanje utvrditi vrjednovati pripremati 38 36 23 23 15 13 13 8 8 8 8 8 8 8 koristiti razlikovati koriste služe sudjelovati nabrojiti održavanje (ti) razlikovati odabrati pohranjivati rabiti rabiti imenovati izrađivati 7 7 6 6 6 5 5 5 4 4 4 4 3 3 obavljati odabirati održavati osmisliti pokrenuti pregledavati pridržavati razmotriti rukovati sklapati služeći (ti) snimati stvarati upotrijebiti 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 328 glagola 23
  24. 24. Proces planiranja predmetnog kurikuluma Ciljevi predmetnog kurikuluma Definiranje ishoda učenja Izbor kompetencija Evaluacija uspješnosti Nastavni sadržaji Nastavne metode Postupci procjene znanja Proces planiranja predmetnog kurikuluma temeljenog na ishodima učenja 24
  25. 25. Zahvaljujem na suradnji! Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

×