Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Povijest - prezentacija kurikuluma (29.3.2016.)

1,150 views

Published on

Predstavljanje kurikuluma nastavnog predmeta Povijest

Published in: Education
  • Be the first to comment

Povijest - prezentacija kurikuluma (29.3.2016.)

  1. 1. Sadržaj prezentacije: 1. Općenito o provedbi i sadržaju CKR 2. O sadržaju i procesu nastanka kurikuluma Povijesti 3. Opis predmeta 4. Ciljevi predmeta 5. Koncepti 6. Odgojno-obrazovni ishodi 7. Povezanost 8. Učenje i poučavanje 9. Vrednovanje 10. Često postavljana pitanja
  2. 2. Postepeno uvođenje tijekom 5 godina >> Vrijeme za usavršavanje učitelja i oblikovanje materijala
  3. 3. I. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA
  4. 4. II. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA KURIKULUM PREDMETAPODRUČJE KURIKULUMA MEĐUPREDMETNETEME OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA OKVIR ZA VREDNOVANJENACIONALNI KURIKULUM RIPOO, OŠ, GIM, SO, UO OKVIR ZA POUČAVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA OKVIR ZA POUČAVANJE DAROVITIH UČENIKA
  5. 5. Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK) • predstavlja izvorište za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a njegove postavke utječu i na izradu ostalih kurikularnih dokumenata • svi kurikularni dokumenti slijede vrijednosti, ciljeve i načela ONK-a
  6. 6. Nacionalni kurikulumi Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava. U njima se navode struktura područja i međupredmetnih tema; načela organizacije, učenja i poučavanja te vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja na određenoj razini, odnosno vrsti odgoja i obrazovanja.
  7. 7. Područja kurikuluma Dokumentima područja kurikuluma određuju se svrha, ciljevi i odgojno- obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje u širim područjima učenja. Ovi dokumenti izravno utječu na izradu predmetnih i modularnih kurikuluma.
  8. 8. Međupredmetne teme Kurikulumima međupredmetnih tema određuju se svrha, ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje određene međupredmetne teme u cijeloj odgojno- obrazovnoj vertikali. Ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetnih tema različito se ostvaruju, a neki se od njih izravno ugrađuju u predmetne kurikulume.
  9. 9. Okviri Okviri osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve kurikularne dokumente.
  10. 10. Načela učenja i poučavanja • Cjelovit razvoj i dobrobit djeteta i mlade osobe • Povezanost s životnim iskustvima, očekivanjima i usvojenim znanjima • Aktivna uloga djece i mladih osoba u učenju • Poticanje složenijih oblika mišljenja i primjene naučenog • Otvoreni didaktičko-metodički pristupi • U strukovnom obrazovanju učenje temeljeno na radu
  11. 11. Odgojno-obrazovni ciklusi Povijest
  12. 12. Model kasnije orijentacije – opća gimnazija (šk.god. 2020./2021.) *Pogledajte prijedlog Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje (link: http://www.kurikulum.hr/dokumenti-nacionalnih-kurikuluma/)
  13. 13. Prijedlog kurikuluma Nastavni predmet Povijest Članovi stručne radne skupine izabrani po javnom pozivu Sonja Bančić, Osnovna škola Stoja, Pula Neven Budak, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest Rona Bušljeta, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odjel za edukacijske znanosti i izobrazbu nastavnika Mirela Caput, Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka Martina Glučina, Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen, Gimnazija Metković Miljenko Hajdarović, Srednja škola Čakovec Daniela Jugo-Superina, Osnovna škola Fran Franković, Rijeka Snježana Koren, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest (voditeljica) Valerija Turk-Presečki, Gimnazija Daruvar, Medicinska škola Bjelovar, Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola u Bjelovaru Članovi Stručne radne skupine iz Jedinice za stručnu i administrativnu podršku Ivan Alić, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Loranda Miletić, Agencija za odgoj i obrazovanje
  14. 14. Kako je nastao kurikulum? Lipanj 2015 Natječaj za članove stručne radne skupine Rujan 2015 Početak rada stručne radne skupine Siječanj 2016 Objava radne verzije kurikuluma Veljača 2016 Objava prijedloga kurikuluma i stručna rasprava 1 Povezivanje hrvatskog iskustva i novih kurikulumskih trendova u svijetu 2 Definiranje opisa predmeta, odgojno- obrazovnih ciljeva i koncepata predmeta 3 Definiranje i razrada odgojno- obrazovih ishoda 4 Opisivanje povezanosti s drugim područjima i temama; kako učiti i poučavati; vrednovanje ishoda učenja 5 Konzultiranje kritičkih prijatelja i dorada dokumenta
  15. 15. 100 stranica 31805 riječi 208564 znakova bez razmaka 16 grafika
  16. 16. Najčešće riječi u prijedlogu kurikuluma Povijesti (bez ishoda i njihove razrade)
  17. 17. Najčešće riječi u prijedlogu kurikuluma Povijesti (uključujući ishode i njihovu razradu)
  18. 18. "Definirani ishodi novog kurikuluma od učenika žele stvarati ljude koji će znati samostalno razmišljati, pisati, debatirati, analizirati i zaključivati."
  19. 19. Sadržaj kurikuluma Opis nastavnog predmeta Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja povijesti Koncepti u organizaciji kurikuluma nastavnog predmeta Povijest Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i konceptima Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama Učenje i poučavanje predmeta Vrednovanje ishoda učenja u predmetu A. B. C. D. E. F. G.
  20. 20. Povijest Nastava povijesti pridonosi razvoju kritičkog i kreativnog mišljenja, omogućava aktivno i suradničko učenje te daje temelje za cjeloživotni razvoj i napredovanje. Znanje o prošlosti ključno za razumijevanje sadašnjosti i promišljanje budućnosti. Proučavanje prošlosti temelji se na dokazima prikupljenima iz povijesnih izvora, prosudbama o važnosti i značaju dokaza i događaja te konstruiranju koherentnih prikaza u kojima se dosljedno koriste argumenti i dokazi.
  21. 21. Svrha učenja povijesti je poticanje učeničkog interesa za proučavanje prošlosti, razvijanje učeničke radoznalosti, imaginacije i analitičkog mišljenja, razumijevanje sadašnjosti te stjecanje znanja i vještina neophodnih za upućenu i aktivnu participaciju učenika u društvu kao građana Hrvatske, Europe i svijeta.
  22. 22. Vrijeme i prostor Koncepti predmeta
  23. 23. 4. r. U predmetu Priroda i društvo: - naglasak na konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica te kontinuiteta i promjena - učenici razvijaju osnovno razumijevanje uloge izvora u proučavanju prošlosti te provode vlastita mala istraživanja u kontekstu osobnih, obiteljskih i lokalnih historija 5.-8.r. Fokus se širi na objašnjavanje interpretativne prirode različitih prikaza prošlosti, perspektiva i značenja. Učenici provode vlastita istraživanja o sadržajima koje proučavaju te odabiru prikladne načine prezentacije rezultata istraživanja. 1.-4.r. Usredotočeno na istraživanje i izvore, te produbljuje učeničko razumijevanje prirode interpretacija, dokaza i argumenata, kao i vještina povezanih s komunikacijom znanja o prošlosti.
  24. 24. B. Odgojno- obrazovni ciljevi učenja i poučavanja povijesti Učenik : pozna i razumije razdoblja i društva koja proučava, uključujući važne događaje, pojedince, procese i pojave; pritom koristi prikladnu terminologiju te shvaća sadašnjost kao posljedicu povijesnog razvoja društva oblikuje vlastita argumentirana stajališta i interpretacije, raspravlja na otvoren i konstruktivan način te uvažava različite utemeljene perspektive i percepcije o prošlosti sagledava prošlost koristeći se konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, izvora i istraživanja prošlosti te interpretacija i perspektiva koristi vještine koje podrazumijevaju postavljanje pitanja o prošlosti, analizu i interpretaciju povijesnih izvora, stvaranje povijesne argumentacije i komunikaciju o rezultatima koristi znanja i vještine stečene učenjem povijesti kako bi ostvario osobne potencijale te odgovorno djelovao u javnom životu lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice razumije profesionalno- etičke norme i vrijednosne aspekte povezane s proučavanjem prošlosti/histori je
  25. 25. Koncepti nastavnog predmeta Povijest • Apstrakcije ili generalizacije koje koristimo za uopćavanje informacija, kao i za stvaranje okvira i obrazaca kojima objašnjavamo povijesne događaje i procese • Koristimo ih i za stvaranje asocijacija te sposobnost razlikovanja kategorija i potkategorija • Pomažu u razumijevanju načina rada povjesničara i pridonose formiranju povijesnog mišljenja kao skupu znanja i vještina povezanih s dubinskim razumijevanjem povijesnih sadržaja, razvojem historiografske pismenosti, poznavanjem procesa istraživanja prošlosti te razumijevanjem kompleksne naravi zapisa o prošlosti
  26. 26. Vrijeme i prostor • bez kronološkog okvira ne mogu se razumjeti prošlost i sadašnjost niti istražiti odnosi među događajima • obuhvaća i sposobnost uporabe povijesnih karata karata kao simboličkih reprezentacija nekog područja u određenom vremenu
  27. 27. Uzroci i posljedice • objašnjavaju se čimbenici koji su pridonijeli pojedinim povijesnim događajima, pojavama i procesima, kao i rezultati tih zbivanja • zašto su se događaji zbili tako kako jesu, kako jedna pojavnost vodi drugoj te zašto jedan događaj može imati višestruke uzroke i posljedice
  28. 28. Kontinuiteti i promjene • shvaćanje povijesti kao kompleksne mješavine promjena i kontinuiteta
  29. 29. Izvori i istraživanje prošlosti • osnova je za razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja • učenici mogu proći kroz cjelokupan proces istraživanja ili krenuti od pitanja ili izvora koje im zadaju učitelji kako bi prikupili i/ili analizirali informacije procjena efikasnosti istraživanja priopćavanje rezultata istraživanja u različitim oblicima i za različitu publiku donošenje zaključaka temeljenih na argumentim a i dokazima odabir, analiza, evaluacija i interpretacij a prikupljenih informacija formuliranje pitanja i pronalaženj e izvora informacija Koraci istraživanja:
  30. 30. Učenje i poučavanje predmeta s naglaskom na koncepte Osjećaj za kronologiju Razumijevanje utjecaja prostora Razumijevanje uzroka i posljedica Razumijevanje kontinuiteta i promjena Sagledavanje interpretacija i perspektiva Kritičko promišljanje na temelju izvora Stvaranje i prezentiranje vlastitih zaključaka
  31. 31. Interpretacije i perspektive • pomaže učeniku razumjeti da tumačenja prošlosti nastaju na temelju povijesnih izvora, ali i da ih oblikuju znanja, iskustva i sustavi vrijednosti onih koji interpretiraju • interpretacija je pokušaj da se (re)konstruiraju i objasne prošli događaji, procesi i promjene • koncept podrazumijeva razumijevanje i kritičko procjenjivanje različitih perspektiva, kao i shvaćanje da se prošlim događajima naknadno određuje važnost i pripisuju određena značenja
  32. 32. Odgojno-obrazovni ishodi Ishodi su razrađeni sa svaki razred osnovne i srednje škole Ishodi su razrađeni sa svaki koncept
  33. 33. Ishodi su razrađeni po razinama usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra, iznimna) Pomažu učitelju u praćenju napretka učenika i u vrednovanju njihovog znanja Razine usvojenosti NE predstavljaju školske ocjene! Ishodi učenja i pripadajuće razine usvojenosti predstavljaju poželjna znanja, vještine i stavove koji se od učenika očekuju u određenoj godini učenja unutar pojedinoga koncepta
  34. 34. Osnovna škola Kronološko- tematski pristup Povijesni sadržaji nisu sami sebi svrha, već služe savladavanju povijesnih koncepata te ostvarivanju ciljeva i ishoda učenja
  35. 35. • Sadržaji su oblikovani tako da potiču razvijanje vještina važnih za kritičko i povijesno mišljenja i te želju za produbljivanjem znanja • Nastavne teme s pripadajućim podtemama čine relevantne sadržaje za proučavanje obilježja pojedinih povijesnih razdoblja te razumijevanje najvažnijih povijesnih procesa
  36. 36. Srednja škola • Tematski pristup! • sadržajna cjelina na kojoj učenik treba ostvariti glavne ciljeve učenja – savladavanje koncepata i ishoda u odgovarajućem ciklusu učenja
  37. 37. Sloboda oblikovanja tema • U skladu s konceptima i ishodima: • Povijest struke • Svakodnevica • Školski projekti • Autonomija planiranja vremena (tema minimalno 10 sati)
  38. 38. Primjer opisa tematskog područja: 1A. Država i moć 1. Opis područja: Učenik istražuje tipove država i oblike vlasti od starog vijeka do ranog novog vijeka na pojedinim primjerima ili prateći kontinuitete i promjene u navedenim povijesnim razdobljima. Proučava ustroj vlasti, položaj vladara, zakonodavstvo i ratovanje u starom vijeku na primjerima poput država starog Istoka, Perzijskog Carstva, države Aleksandra Makedonskog, grčkog polisa ili rimske države. Istražuje razgradnju antičke države i stvaranje srednjovjekovnih monarhija (na primjerima poput Franačke, Francuske, Engleske, Sv. Rimskog Carstva, Papinske Države ili Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva), kao i druge primjere ustroja države i vlasti u srednjem vijeku poput Mletačke ili Dubrovačke republike, slobodnih gradova (hanzeatskih gradova, talijanskih gradskih država) itd. Proučava nastanak i razvoj apsolutističkih monarhija, ustavnih monarhija te dvorskog i prosvijećenog apsolutizma u ranom novom vijeku (na odabranom primjeru, npr. Francuske, Engleske, Pruske, Habsburške Monarhije, Rusije). Analizira razloge formiranja i utjecaj pravnih sustava na vlast, politiku i društvo na primjerima poput Hamurabijeva zakonika, atenskog pravnog sustava, rimskog prava te srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih zakonodavstava. Analizira odnos između vladara i podanika koristeći se izvorima poput Velike povelje sloboda, Zlatne bule 1222., Povelje o pravima te proučavajući ideje o društvenom ugovoru, prirodnim pravima i trodiobi vlasti. Istražuje uzroke i posljedice ratova, načine ratovanja i diplomacije na odabranim primjerima u proučavanim razdobljima uočavajući promjene i kontinuitete.
  39. 39. Prijedlozi tema: 2.1. Stari vijek: • Oblici vlasti u starom vijeku • Atenski polis • Umijeće ratovanja i umijeće pregovaranja • Rim - od naselja do svjetskog carstva • Prve države - Egipat/Mezopotamija/Indi ja/ Kina i dr. (po izboru) 2.2. Srednji vijek: • Mongolsko Carstvo • Odnosi vlasti u Istri • Normani/Rusija/E ngleska/Francuska /Sveto Rimsko Carstvo/Srednjovj ekovna Hrvatska (po izboru) • Dubrovačka Republika • Slike vladara i dvorova u izvorima/Ugarsko- Hrvatsko 2.3. Rani novi vijek: • Osmanlije u Europi/Osmanlije i Hrvati • Rani, dvorski i prosvijećeni apsolutizam • Vojna revolucija (16. - 17. stoljeće) • Habsburzi i Hrvati/Tridesetogodiš nji rat (po izboru) • Španjolska i njezine kolonije u doba Karla V. i Filipa II./Europska kolonijalna
  40. 40. Primjer teme s prijedlogom obrade: Osmanlije u Europi Prijedlog ključnog pitanja: Kako su Osmanlije utjecali na promjene u Europi i na razdvajanje i povezivanje hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku? Prijedlog obrade: Učenik s pomoću povijesne karte i slijepe karte istražuje širenje Osmanlija u Europi, Aziji i Africi, kao i teritorijalne, političke, društvene i druge promjene. Temeljem povijesnih izvora istražuje osmansko društvo, odnos prema religijama, kulturu i nasljeđe te kritički vrednuje različite interpretacije i perspektive o povijesnim osobama, događajima, pojavama i procesima. Istražuje osmanska osvajanja na hrvatskom prostoru te oslobođenje hrvatskog teritorija.
  41. 41. Dijakronijske teme • teme u kojima se određena pojava ili proces promatra kroz više povijesnih razdoblja • primjeri: • Povijest utopija • Ropstvo i trgovina ljudima • Povijest žena/djece • Slike vladara i vlasti • Povijest mode/stanovanja/prehrane • Bolest i zdravlje kroz povijest • Razvoj kapitalizma • Povijest okoliša • Rasizam i antisemitizam • Živjeti zajedno - ljudska i manjinska prava
  42. 42. Smjernice učiteljima za samostalno oblikovanje teme • Prikladnost teme i potrebno vrijeme za proučavanje koncepata i ostvarivanje ishoda • Povijesni kontekst • Značenje, reprezentativnost i aktualnost • Uključenost različitih perspektiva i interpretacija • Dostupnost izvora i literature • Zanimljivost, dostupnost, primjerenost i motivacija • Različita iskustva učenja • Planiranje obrade, ponavljanja i vrednovanja
  43. 43. Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama • Kurikulum nastavnog predmeta Povijest povezan je s međupredmetnim temama i drugim nastavnim predmetima u ostvarivanju ciljeva i povezanih ishoda te u specifičnim srodnim sadržajima IKT GOOAktivno učenje
  44. 44. Imam li želju za obuhvatnijim razumijevanjem prošlosti koje je usmjereno na traženje bitnog, razvoj analitičkih sposobnosti i oblikovanje osobnih gledišta koja mogu argumentirati? Učitelj zna predvidjeti moje potrebe i prilagoditi metode rada?
  45. 45. Uloga učitelja Osmišljavaju i organiziraju načine rada Potiču kreativno i efikasno stjecanje znanja Potiču kritičko mišljenje Razvijaju metakognitivne sposobnosti učenika
  46. 46. Materijali i izvori za učenje • korištenje materijala za učenje potrebno je uskladiti s ciljevima i ishodima učenja jer su izvori i materijali sredstvo za ostvarivanje ciljeva i ishoda učenja, a ne sam cilj • trebaju biti primjereni dobi učenika, usklađeni s prethodnim iskustvom i stilovima učenja te prilagođeni njegovim kogitivnim sposobnostima (rad s učenicima s teškoćama i s nadarenima)
  47. 47. Vrednovanje PutokazPomoć Vrednovanje ishoda učenja
  48. 48. Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Povijesti povezani su s konceptima te sadržajima i aktivnostima iz ishoda učenja. Elementi vrednovanja su:
  49. 49. • Temeljna povijesna znanja: vrednovanje činjeničnog znanja, odnosno poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih kronoloških odrednica, osnova korištenja zemljovida te korištenje odgovarajuće povijesne terminologije. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti. • Razumijevanje povijesnih koncepata: vrednovanje konceptualnog znanja, odnosno poznavanje, korištenje i razumijevanje temeljnih povijesnih koncepata (str. 6-9) kao okvira za tumačenje i razumijevanje prošlih događaja, procesa i pojava. Uključuje i poznavanje temeljnih načela, klasifikacija, teorija i modela koji se odnose na te koncepte. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti, s tim da se udio pojedinih koncepata razlikuje od ciklusa do ciklusa (objašnjenje na str. 3-4). • Istraživanje prošlosti: vrednovanje poznavanja i primjene odgovarajućih metoda, postupaka i procedura u radu s povijesnim izvorima te u istraživanju prošlosti. Uključuje i vrednovanje učeničkih radova proizašlih iz samostalnih istraživanja. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti, s tim da se njegov udio u vrednovanju povećava u četvrtom i petom ciklusu.
  50. 50. Vrste vrednovanja • vrednovanje za učenje (formativno) - poticanje i usmjeravanje učenja pravovremenim povratnim informacijama (usmenima ili pisanima) • vrednovanje kao učenje - provodi se postupcima koji obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika • vrednovanje naučenog (sumativno) - provodi se u svrhu mjerenja i ocjenjivanja (odnosno, iskazivanja rezultata mjerenja ocjenom) • Opširnije u „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link: http://www.kurikulum.hr/okviri/)
  51. 51. Stručna rasprava • Strukturirano stručno savjetovanje čija je svrha prikupiti kritičke primjedbe i prijedloge stručne javnosti, analizirati ih i, u skladu s rezultatima rasprave, pripremiti izradu drugih inačica prijedloga kurikulumskih dokumenata • Druge inačice dokumenata će potom biti upučene na javnu raspravu • Stručna rasprava traje od 14. ožujka do 1. svibnja. 2016.
  52. 52. Sudjelovanje u stručnoj raspravi 1) Kroz komentare i prijedloge individualnih stručnjaka i institucija koje žele dati svoj doprinos stručnoj raspravi – link: http://www.kurikulum.hr/individualna_strucna_rasprav a 2) Na organiziranim predstavljanjima na skupovima - link: http://www.kurikulum.hr/zakljuci_sa_skupova/
  53. 53. Državna matura? • Zadržava se državna matura kao vanjski ispit kojime završava gimnazijsko obrazovanje • Ispit državne mature se transformira u skladu s ishodima novih kurikuluma • Na primjeru nastavnog predmeta Povijest na državnoj maturu provjerava se usvojenost odgojno- obrazovnih ishoda na unaprijed zadanim tematskim primjerima
  54. 54. Udžbenici? • Kurikulum se uvodi postepeno tijekom 5 godina što svima koji su zainteresirani (učitelji, izdavači, stručnjaci na fakultetima, udrugama, društvima, institutima, itd.) daje vremena za kreaciju novih nastavnih materijala • Prilika za učitelje da iskažu svoju kreativnost!
  55. 55. Stručno usavršavanje učitelja? • Plaćeno iz sredstava Europskog socijalnog fonda, bez davanja škola i nastavnika • Promjena dosadašnjeg načina stručnog osposobljavanja • Usmjereno na škole • Umrežavanje škola
  56. 56. Hibridno vrednovanje? • HIBRIDNO VREDNOVANJE jest oblik vrednovanja naučenoga koje osmišljava i planira ispitni centar, a provodi učitelj. Ispitni centar sastavlja sadržajno i metodološki provjerene ispite, a učitelj te ispite provodi i dobiva konkretne povratne informacije o rezultatu svojih učenika. Radi se o pisanim provjerama znanja i vještina učenika koje se provode putem mrežnih aplikacija (internetsko testiranje). Pragove postignuća na ispitima hibridnoga vrednovanja određuje ispitni centar. *Detaljnije „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link: http://www.kurikulum.hr/okviri/)
  57. 57. Zahvaljujem na pažnji! Miljenko Hajdarović miljenko@hajdarovic.com

×