Skip to main content
učitelje engleskog jezika
s posebnim osvrtom na
novi NPP
Uvođenje engleskog jezika kao
obveznog predmeta u 2. razred
osnovne škole
Rano učenje stranog jezika
…je učenje u dobi od 5-10
godina života koje je
posljedica organiziranog i
sustavnog poučavanja
skupina učenika u vrtićima
i nižim razredima osnovne
škole.
Organizirano učenje stranih
jezika pratimo od 19.st, iza
II. Svjetskog rata uvodi se
ruski, 50-ih polako
engleski, francuski i
njemački, a krajem 60-ih
uvodi se i u vrtiće.
Iskustva……
.
Nakon 1. Kongresa
društava primijenjene
lingvistike 1977. u
Beogradu, iskustva su
pokazala sljedeće:
 Učenici koji su ranije počeli učiti strani jezik,
pokazali su veću prirodnost i spontanost na
komunikacijskoj razini.
 Učenici koji su jezik počeli učiti kasnije
pokazali su veću sigurnost u upotrebi nekih
gramatičkih oblika.
 Dulja izloženost-bolje savladavanje receptivnih
vještina, posebno razumijevanja i slušanja.
Problemi koji su se odmah
nametnuli
• Učenik od 7. ili
8.godina se bitno
razlikuje po svojim
sposobnostima,
iskustvu i
zanimanju od
djeteta u 4.
razredu.
• Didaktički pristupi
poučavanju mlađih
učenika dosta se
razlikuju od onih koji
su se pokazali
uspješnijim sa
starijim učenicima.
Primarna je obuka učitelja kako bi uvidjeli
razlike u pristupu i znali iskoristiti biološke i
psihološke prednosti mlađih učenika
 Kod njih je
naglašena potreba
za igrom,
pokretom,
pjevanjem,
glumom i
imitacijom
govornog izvora.
 Planirane aktivnosti
u radu s djecom
tog uzrasta ne bi
Neki problemi u sedmoj…
 iskušavaju granice koje im postavljamo,
posebno kada im se čini da ih učitelj ne gleda
 budu veoma razgovorljiva, bučna-često im je
potrebno da razgovaranjem sa samim sobom
usmjeravaju tijek svog razmišljanja
 trebaju dosta “flastera” i “utjehe”
 veoma razviju socijalne vještine (više se
druže) – više žele raditi zajedno i doživljavaju
više nevolja radeći zajedno
 manipulira, vara, izmišlja i dovodi u zabludu
 napreduje uz podršku, svaki neuspjeh teško
podnosi
Što i kako poučavati u
engleskom jeziku u 2.
razredu osnovne škole
 Do kraja 1. godine učenja učenici bi trebali
aktivno upotrebljavati oko 80 leksičkih
jedinica, a razumjeti oko 130 leksičkih
jedinica.(p.p. 50 i 100)
 Pri obradi leksičkog gradiva ne bi trebalo
uvoditi više od 4-5 leksičkih jedinica po satu.
Gradivo se leksički proširuje i ponavlja.(brzo
zaboravljaju)
Gramatičke strukture
 …..se nikada ne tumače eksplicitno već ih
učenici usvajaju globalno u predloženim
gramatičkim strukturama.
 Na kraju 2. razreda učenici bi trebali
raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Na razini uporabe
 Prezent glagola to be i to have/have got i nekih učestalih
glagola vezanih uz tematska područja u jedinki
 Osobne zamjenice I, you, he, she, it i pokazna zamjenica
this
 Imenice u jednini i množini (a boy-boys, a girl-girls)
 Posvojni pridjevi (my, your) i opisni pridjevi kao dio
predikata (This is a big ball.)
 Upitne riječi what, how, where
 Glavni brojevi od 1-10
 Neki prijedlozi: on, in, under, up, down...
 Neki prilozi vremena today…
 Jednostavne izjavne rečenice
Na razini prepoznavanja
 Prezent glagola to be i to have i nekih
učestalih glagola vezanih uz tematska
područja u množini
 Zapovijedi u okviru tematskih područja
 Osobne zamjenice we, they
 Upitne rečenice s upitnom riječju how many
 Inverzne upitne rečenice
p.p.Usvajanje sadržaja moguće je jedino kroz
sadržaje svakodnevnog komuniciranja
(pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje
likova, predmeti iz okoline)
Kako razvijati jezične vještine,
receptivne (slušanje s razumijevanjem)
i reproduktivne (govorenje, čitanje,
pisanje)?
1) Neverbalno
reagiranje na
naputke
2) Povezivanje
vizualnog i zvučnog
jezičnog sadržaja
3) Razumijevanje
kraćih jednostavnih
izjavnih rečenica
4) Navikavanje na
izgovor i intonaciju
izvornih govornika
(zvučni zapisi)
Govorenje
 Reproduciranje vrlo
kratkih dijaloga
p.p.usvajati sadržaje
povezivanjem
vizualnoga i zvučnog
jezičnog sadržaja i
tolerirati teškoće u
reproduciranju zvučnih
 Sposobnost raspoznavanja,
razumijevanja i ponavljanja
fonoloških, ritmičkih,
naglasnih i intonacijskih
osobina engleskog jezika
prema zvučnom uzorku
 Sposobnost pravilne
reprodukcije govorenih
ili snimljenih akustičnih
uzoraka izoliranih riječi
i kraćih rečenica
 Reproduciranje
jednostavnih brojalica,
pjesmica za govorenje i
pjevanje uz pokret,
uključujući i “jazz
chants” i “rap”
Čitanje
 Pamćenje grafijske slike i
izoliranih rečenica na razini
prethodno usvojenih
usmenih uzoraka
 Glasno čitanje u skupini ili
individualno (čitanje je
globalno-pamti se slika
riječi).Krenuti od riječi koje
se grafijom i izgovorom
minimalno razlikuju od
materinskog jezika.
 p.p. Usvajati
sadržaje
povezivanjem
vizualnoga i zvučnog
jezičnog sadržaja i
tolerirati poteškoće u
reproduciranju
zvučnih modela
Pisanje
 PRVIH GODINA UČENJA PISANJE JE
SEKUNDARNA VJEŠTINA (Džeba
predlaže nakon 20 sati)
 “In the beginning we learn to
write and later we write to
learn”.
 U nekim zemljama pisanje je
zabranjeno prvih godina učenja
(Koreja i ranije Austrija).Učenici
sami izmišljaju načine bilježenja
Pisanje “again”
 Preslikavanje
izoliranih riječi i kraćih
rečenica prema
grafijskom ili likovnom
predlošku(u 2.
polugodištu)
 Preslikavanje čestitke
prema pisanom
predlošku
p.p. preslikavanje riječi i
crtanje pojmova
Strategije učenja i služenja
znanjem
 Postupno ovladavanje
jednostavnim
strategijama učenja i
služenja znanjem
 Korištenje vizualnih
elemenata u svrhu
memoriranja jezičnih
sadržaja
 Uočavanje uloga
ilustracija kao
pomoćnog sredstva za
razumijevanje
sadržaja teksta
 Postupni razvoj
samostalnoga i
suradničkog čitanja i
postupni razvoj
svijesti o vlastitom
napretku
METODIČKE UPUTE ZA
UČITELJE
- težište je na usmenom
iskazu
- za prezentaciju rječnika i
situacija koriste se zorna
sredstva
- ne upotrebljava se
metajezik
- jezični se sadržaji prema
potrebi mogu pojasniti na
materinskom jeziku
- prethodno obrađeni sadržaji
se neprestano povezuju s
novim sadržajem
 “Škole moraju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre učenike”.
Didaktičke aktivnosti
 Pokazivanje predmeta ili slikovnog prikaza
predmeta, osoba i ambijenta uz govornu
aktivnost
 Neverbalne akcije na govorni poticaj
 Odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
 Recitiranje i pjevanje po mogućnosti praćeno
pokretom,TPR
 Izrada tematskih panoa, postera, slikovnih
kartica, figurica…
 Sudjelovanje u kraćim dijaloškim situacijama i
dramskm prikazima situacija kao potvrda
usvojenosti rječnika i struktura
 Didaktičke igre:bingo, memory, pogađanje,
sakrivanje, traženje, pokvareni telefoni, igre
kockom, igre slikovnim karticama…
Praćenje i vrednovanje
 Evaluacija nije izolirani čin, učenik se ne
izdvaja iz skupine za vrijeme vrednovanja.
 Ne provjeravaju se strukture koje se usvajaju
na razni prepoznavanja.
 Čitanje i pisanje se ne ocjenjuje.
 Svaki napredak treba nagraditi (usmena
pohvala, mimika i gesta, simbol)
 p.p. individualni pristup
Što se vrednuje
U prvom polugodištu
samo
opisno ocjenjivanje,
kasnije
popraćeno numeričkim
 Slušno razumijevanje
 Govorna aktivnost na
planu produkcije
 Govorna aktivnost na
planu reprodukcije
 Aktivnost na satu
Domaća zadaća
 Redovita (stvaranje radnih navika)
 Jednostavna i vrlo kratka (nacrtati,
obojiti, povezati)
 Dijete je mora znati samo uraditi,
bez pomoći odraslih
 Pregledavati je redovito i stjecati
bolji uvid u napredak i poteškoće radi
daljeg planiranja
Udžbenik i priprave
 Priprave po
mogućnosti raditi
računalno,
preglednije je i
lakše je učiniti
izmjene.
Podsjetimo se standarda poučavanja
 Razvoj i održavanje motivacije
 Ugodno razredno ozračje
 Raznolikost
 Uključenje zanimanja učenika
 Uključivanje iskustva učenika
 Povezivanje učeničkog mikrokozmosa sa svijetom oko njega
 Ravnoteža između posredovanja pojedinih područje (ne
samo gramatike i leksika)
 Poticati istraživačko učenje (bez suvišne upotrebe
metajezika)
 Učenje iz konteksta, dekodiranje
 Samostalno odabir tehnike učenja
 Organizacija učionice
Napomenuti…iz starog NPP-a
 …u osnovnoj školi ne provode se sustavna
dulja pismena provjeravanja prije VI. razreda
osnovne škole,tj. u V. razredu provode se
kraći “petominutni ispiti znanja” i diktati , a
učitelj će sam odlučiti kada će ih tijekom
školske godine primjenjivati. Od VI. razreda
osnovne škole pišu se po 4 školske zadaće
(najmanje 2 školske zadaće plus dva cjelovita
ispita znanja)
Pisanje testova i ispita znanja
 …po potrebi se i dalje
pišu petominutni ispiti
znanja. Preporučuje
se inicijalni test koji se
ne ocjenjuje, nego
služi učitelju kao uvid.
Na kraju VII: a
pogotovo na kraju
VIII. Razreda može se
pisati i cjeloviti ispit
znanja, a nikako ne
više od 5 pismenih
provjera.
 1.zadaća 1. do 15.
studenog
 2.zadaća 8. do 15.
prosinca
 3. zadaća 15. do 31.
ožujka
 4. zadaća 15. do 31.
svibnja
Ne pisati 2. šk.
zad.nakon 15.prosinca
ni 4. nakon 31.
svibnja
Hvala na pozornosti i vremenu
 “Imagination is
more important
than knowledge”
Albert Einstein