Bora Stankovic

1. BORISAV BORA STANKOVIĆ
Anastasija Radić3/3

2. Rođen je 31.marta 1876godine u Vranju od oca Stojana, koji je
bio po zanimanju obućari majke Vaske, ćerke bogatog
vranjanskog trgovca Riste Grka.Imao je mlađeg brata Timotija koji
je umro u drugoj godini.
Otac mu umire 1881. godine, a majka 1883. tako da se od tada o
njemu starala Zlata, njegova baba po ocu. Baba Zlata je poticala
iz stare ugledne, ali osiromašene vranjanske porodice i često mu
je pričala o „starom“ Vranju.
U Vranju je završio osnovnu školu i sedam
razreda gimnazije(koja danas nosi njegovo ime). Osmi razred je
završio u Nišu gde je i maturirao .
Baba Zlata umire 8.frbruara,1896.godine iste godine kada on
upisuje Ekonomski odsek Pravnog fakulteta u Beogradu.
Zbog nedostatka novca prodaje kuću lokalnom svešteniku.

3. ◦ Njegovo celokupno književno delo je vezano za Vranje, iako je u Vranje retko odlazio i nema
podataka da je ikada bio u okolnim selima; čak nije poznavao geografski položaj materijalnih
mesta.U jednom predavanju je priznao da je svoje likove oblikovao prema pričama koje je
slušao i spajao elemente više ličnosti kako bi njegovi likovi delovali punije.Njegovo stvaralaštvo
uglavnom se svrstava u realizam, ali ima osobine koje naginju ka naturalizmu . Novija kritika
svrstava ga u začetnike moderne srpske književnosti.
◦ Uveo je vranjanski govor u književnost, zbog čega je bio stalno kritikovan od strane mnogih
savremenika školovanih na zapadu. Oni su kritikovali njegov jezik i stil pisanja, govoreći da su
njegova dela „nepismena i orijentalna.“
◦ Javljajući se u vreme kada se mlađa generacija sve intenzivnije orijentiše prema zapadnjačkim
uzorima, ostaje privržen realističkim tradicijama, dela su mu prožeta osećanjem naklonosti
prema patrijarhalnom svetu stare Srbije.
◦ Opisujući tragične ličnosti, junake koji propadaju kao „poetične žrtve ljubavi“, dao je upečatljivu
sliku zavičajnog Vranja, raslojavanje i degeneraciju starih trgovačkih porodica, prodiranje
seoskog elementa u grad. Bio je slikar strasnih sukoba i nostalgije za mladošću. Proza mu je
nadahnuta osećajem fatalizma i istočnjačke čulnosti. Pored pripovedaka i romana okušao se i
kao dramski pisac. Beogradske prilike za vreme Prvog svetskog rata opisao je u memoarskom
delu ,,POD OKUPACIJOM”
◦ Nijedan njegov rukopis nije sačuvan.

4. ◦ Godine 1900., izdaje, u časopisu Zvezda treći čin dela KOŠTANA, koje je po njegovim
rečima pozorišna igra u četiri čina. Cela drama štampana je u Srpskom književnom
glasniku 1902. godine, iako je Stanković više puta prepravljao sve do konačne verzije 1904. Iste
godine završava Pravni fakultet u Beogradui ženi se Beograđankom Angelinom Milutinović. Sa
njom je imao 3 kćeri. U periodu 1903-1904. provodi nekoliko meseci u Parizu, a posle povratka
radi kao carinik i poreznik.
◦ Objavljuje roman ,, NEČISTA KRV “1910. godine, koji je odmah proglašen za remek delo
srpske književnosti.Godine 1915. ostavlja porodicu u Kraljevu i kao poslanik Ministarstva vera
se povlači pred neprijateljem u Niš, sa moštima Stefana Prvovenčanog.
◦ U Podgorici ga Austrougri zarobljavaju i interniraju u Derventu , Jula 1916. godine uz pomoć
prijatelja biva pušten kući u Beograd. Tamo piše kulturnu rubriku u Beogradskim novinama kako
bi prehranio porodicu.
◦ Godine 1920. postaje činovnik Ministarstva prosvete u Umetničkom odeljenju.
U aprilu 1924.slavi tridesetogodišnjicu književnog stvaralaštva i njegova drama Koštana se opet
štampa i igra.

5. ◦ Rad Borisava Stankovića je imao veliki uticaj na kulturu i na formiranje identiteta Vranjanaca.
Mnoge institucije u gradu nose njegovo ime (npr. gimnazija, Gradska biblioteka i profesionalno
pozorište ), kao i jedna ulica. Njegova kuća (izgrađena 1855. godine) je pretvorena u muzej
posvećen njegovom životu i stvaralaštvu. Nekadašnja fabrika obuće „Koštana“ u Vranju je
nosila naziv lika iz njegove istoimene drame.

6. Muzej kuća Bore Stankovića u Vranju

8. Radovi Bore Stankovića
◦ KNJIGE
◦ "Majka na grobu svoga jedinca", prvi objavljeni rad, pjesma. "Golub", 1. XI. 1894.
◦ "Iz starog jevanđelja", Beograd, 1899.
◦ "Koštana". "Komad iz vranjskog života u četiri čina s pevanjem", Beograd, 1902.
◦ "Božji ljudi", Novi Sad, 1902.
◦ "Stari dani", Beograd, 1902.
◦ "Koštana". Dramske priče, Sremski Karlovci, 1905."Pokojnikova žena", Beograd, 1907.
◦ "Nečista krv", Beograd, 1910.
◦ "Njegova Belka", Beograd, 1921.
◦ "Koštana". "Komad iz vranjskog života s pevanjem", Beograd, 1924.
◦ "Drame". (Koštana. - Tašana. - Jovča. - Dramatizacija "Nečiste krvi"), Beograd, 1928.
◦ "Gazda Mladen / Pevci", beograd, 1928.
◦ "Pod okupacijom", Beograd, 1929.
◦ "Sabrana dela", I-II, Beograd, "Prosve

9. PRIPOVETKE
◦ "Menko" (1902)
◦ ''Mitka" (1902)
◦ Copa" (1902)
◦ "Č'a Mihailo" (1902)
◦ "Đurđevdan" (1898)
◦ "Jovan" (1902)
◦ "Jovča" (1901)
•Baba Stana" (1907)
•"Bekče" (1901)
•"Biljarica
•Jovo-to" (1909)
•"Ludi Stevan" (1902)
•"Ljuba i Naza" (1902)
•''Mace" (1902)
•"Manasije" (1902)
•"Marko" (1902)
•"Menko" (1902)
•''Mitka" (1902)
•"Moj zemljak" (1909)
•"Naš Božić" (1900)
•"Nuška" (1899)
•"Njegova Belka" (1920)
•"Oni" (1901)
•"Paraputa" (1902)
•"Pokojnikova žena" (
•Rista krijumčar" (1905)
•"Stanko 'Čisto brašno'" (1902)
•"Stanoja" (1898)
•"Stari dani" (1900)
•"Stari Vasilije" (1906)
•"Stevan Čuklja" (1906)
•"Taja" (1901)
•"Tetka Zlata" (1909)
•"U noći" (1899)
•"Uvela ruža (iz dnevnika)" (1899)
•"U vinogradima" (1899)
•"Zadušnica" (1902

11. ◦ Nagrada Borisav Stanković je jedna od najuglednijih književnih nagrada u Srbiji pored Ninove
i Andrićeve.
◦ Integralni je deo "Borine nedelje", jedne od najznačajnijih književnih manifestacija u zemlji, koja
u duhovnom smislu predstavlja ličnu kartu Vranja. Tradicionalno se održava od 23. do 29 marta.
Nagradu je ustanovila i dodeljuje Književna zajednica „Borisav Stanković“, organizator ove
manifestacije.Dodeljuje se za najbolju knjigu proze objavljenu na srpskom jeziku u protekloj
kalendarskoj godini a uručuje na završnoj svečanosti, poslednjeg dana trajanja manifestacije.
Jedan od najdugovečnijih pozorišnih festivala u Srbiji, „Borini pozorišni
dani”, pokrenut u čast velikana srpske književnosti Bore Stankovića .

12. Čas srpskog jezika i književnosti održan u Borinoj
muzej kući

14. ◦
◦HVALA NA PAŽNJI