2. Hrvatski romantizam DiewahreHeimatisteigentlichdieSprache. (W. vonHumboldt) Jezik – osnovno obilježje nacije Stanje hrvatske nacije – razjedinjenost hrvatskih krajeva pod austrijskom vlašću, provode se germanizacija i mađarizacija, nema jedinstvenog jezika. Hrvatski preporoditelji inicirali stvaranje zajedničkog književnog jezika svih Hrvata. Nacionalna i društvena uloga književnosti. Ilirski pokret – razdoblje unutar HNP u kojemu dominira ilirska ideja. Politički i kulturni program pokreta.
3. Vremenski okvir hrvatskog romantizma 1813. – Maksimilijan Vrhovac poziva na okupljanje narodnog stvaralaštva. 1860. – u književnosti se javlja nova generacija književnika predvođena Augustom Šenoom. Odvija se proces stvaranja zajedničkog hrvatskog književnog jezika na štokavskoj osnovici.
4. Ilirizam (kronologija: 1830.–1843.) 1830. – početak ilirskog pokreta – Ljudevit Gaj (ideolog i vođa ilirskog pokreta) objavljuje knjižicu Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja 1831. – Pavao Štoos, Kip domovine vu početku leta 1831. (alegorijska elegija o tužnoj hrvatskoj stvarnosti) 1832. – Ljudevit Gaj, Horvatov sloga i zjedinjenje (Još Horvatska ni propala) (objavljena u Danici ; postala prototipom hrvatske domoljubne pjesme – budnice) 1832. – programski preporodni tekstovi : Janko Drašković, Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom Ivan Derkos, Duh domovine nad sinovima svojim, koji spavaju. 1835. Gaj pokreće novine na hrv. jeziku: Novine horvatske (s književnim dodatkom Danicom); A. Mihanović objavljuje Horvatsku domovinu; Gajev članak Pravopisz. 1836. – Gaj najavljuje promjenu naziva jezika u ilirski – usvaja se ideja o štokavštini kao zajedničkoj osnovici za hrvatski jezik.
5. Ilirizam (kronologija: 1830.–1843.) 1838. – osnivaju se ilirske čitaonice. 1839. – Ivan Kukuljević Sakcinski, Juran i Sofija ili Turci kod Siska (prva štokavska preporodna drama). 1840. – Stanko Vraz, Đulabije (zbirka ljubavne romantičarske poezije). 1842. – Vraz, Rakovac i Vukotinović osnivaju prvi književni časopis Kolo, osniva se Matica ilirska. 1843. – kraj ilirskog pokreta: zabranjeno ilirsko ime, uvodi se cenzura; I. Kukuljević Sakcinski drži prvi politički govor u Saboru na hrv. jeziku. Gaj mijenja naziv novina u Narodne novine.
6. Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisana(Budim, 1830.) Nudi prijedlog reforme pravopisa: uvodi nadslovke: iznad slova c, d, g, l, n, s, zstavlja tildu (~). U raspravi Pravopisz (Danica, 1835.), mijenja prve prijedloge u znakove: č, ć, ž, š, uvodi dvoslove dj, gj, lj te ě (rogato e – izgovara se kao je/e/i). Novim je pravopisom 1835., u desetom broju Daniceobjavljena i buduća hrvatska himna – Horvatska domovina. Gaj objavljuje i Novine horvatske(najprije na kajkavskom,a zatim na štokavskom narječju). 1847. hrvatski jezik proglašen službenim postupno ulazi u javni život, sudstvo i državnu upravu.
7. Važni preporodni tekstovi Janko Drašković, Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom (1832.) Ivan Derkos, Duh domovine nad sinovima svojim koji spavaju (1832.) Dragutin Rakovac, Mali katekizam za velike ljude (1842.) Ljudevit Farkaš Vukotinović, Ilirizam i kroatizam (1842.)
8. Književna aktivnost od zabrane ilirskoga imena do Bachova apsolutizma (1843.–1851.) Dimitrija Demeter, Teuta Ivan Mažuranić, dopunaOsmana (14. i 15. pjevanje) Antun Nemčić, Putositnice Stanko Vraz, Gusle i tambura Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića Petar Preradović, Prvenci i Nove pjesme
9. Književnost u doba Bachova apsolutizma (1851.–1860.) Kraj procesa započetih u preporodnoj epohi, nagovještaj nove književnosti, zamiranje političkog života Gušenje preporodnih tekovina, cenzura, germanizacija NAJVAŽNIJI PREDSTAVNICI: Mirko Bogović, A. Veber Tkalčević, DragojlaJarnevići dr. Lirika ustupa mjesto pripovjednoj prozi, razvoj hajdučko-turske novele, počeci realističke novele Povijesne drame i pučki igrokazi Neven – jedini književni časopis u vrijeme apsolutizma, pokrenut 1852.
10. Književnost u doba HNP - pregled Buđenje nacionalne svijesti važna uloga književnosti u formiranju moderne hrvatske nacije. LIRIKA (budnice i davorije) Antun Mihanović, Horvatska domovina Petar Preradović, Zora puca, Putnik, Mrtva ljubav, Ljudsko srce Stanko Vraz, Đulabije EPIKA Dimitrija Demeter, Grobničko polje Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića PROZA Matija Mažuranić, Pogled u Bosnu Antun Nemčić, Putositnice DRAMA Ivan Kukuljević Sakcinski, Juran i Sofija ili Turci kod Siska Dimitrija Demeter, Dramatičkapokušenja (1. i 2.) PERIODIKA (ČASOPISI):Danica, Kolo, Zora dalmatinska
11. Stanko Vraz(1810.–1851.) Slovenac, pravim imenom Jakob Frass, priključio se ilirskom pokretu. Utemeljitelj hrv. književne kritike, osnivač časopisa Kolo (1842.). Đulabije – prva knjiga ljubavne poezije u NHK (forma krakovjaka) – posvećene Ljubici Cantilly. Pjesnički ciklus Gazele (uvodi novi pjesnički oblik – gazelu, podrijetlom iz arapske književnosti).
12. Petar Preradović(1818.–1872) Školovao se za vojnički poziv u Bjelovaru i Bečkom Novom Mjestu. Gotovo zaboravio materinski jezik. Od Sakcinskog prihvaća ilirske ideje, a materinski jezik ponovno “uči” prevođenjem GundulićevaOsmana na njemački. Piše budnice, ljubavnu i refleksivnu poeziju Prva pjesma Zora puca (Zora dalmatinska 1844.) 1846. – prva zbirka pjesama Prvenci 1851. – Nove pjesme 1861. – Prvi ljudi Svojim pjesmama izražava brigu za hrvatski jezik. Obiteljska tragedija! Podijelio svoju poeziju tematski na rodoljubne, ljubavne i različne pjesme.
