Ujedinjene nacije su proglasile 22. maj za Internacionalni dan biodiverziteta, posvećen razumijevanju značaja i podizanju svijesti javnosti o biodiverzitetu. Datum je odabran u čast dana kada je usvojena Konvencija o biodiverzitetu 1992. godine. Ujedinjene nacije su odredile period 2011.-2020. za Deceniju biodiverziteta.
Biodiverzitet se odnosi na raznovrsnost i promjenljivost života na Zemlji. Predstavlja suštinsku komponentu prirode i osigurava opstanak ljudske vrste pružajući joj hranu, gorivo, sklonište, ljekove i druge resurse. Na bogatstvo biodiverziteta mogu uticati različiti faktori, kao što su klimatski uslovi, način korišćenja zemljišta i zagađenje.
Crna Gora je dobila kredit od 50 miliona eura od Svjetske banke za troškove projekta “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”, kojim je predviđeno eliminisanje četiri crne ekološke tačke: deponija grita u Bijeloj, deponija šljake i pepela Termoelektrane i jalovište “Gradac” u Pljevljima, kao i baseni crvenog mulja i čvrsti otpad na lokaciji KAP-a.
Crna Gora je dobila kredit od 50 miliona eura od Svjetske banke za troškove projekta “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”, kojim je predviđeno eliminisanje četiri crne ekološke tačke: deponija grita u Bijeloj, deponija šljake i pepela Termoelektrane i jalovište “Gradac” u Pljevljima, kao i baseni crvenog mulja i čvrsti otpad na lokaciji KAP-a.
Svjetski dan šuma, 21. mart je 1971. godine ustanovila Generalna skupština Evropske konfederacije za poljoprivredu, s ciljem da poveća svijest svjetske javnosti o značaju i ulozi šuma za čovjeka.
Nacionalni parkovi su predjeli posebne ljepote i značajnih i rijetkih prirodnih pojava. Oni čine ekološku i geografsku cjelinu koja se posebnim zakonom izdvaja i štiti.
Prostori nacionalnih parkova Durmitora, Biogradske gore, Skadarskog jezera, Lovćena i Prokletija čine 7,7% teritorije Crne Gore. Svaki nacionalni park karakteriše specifična prirodna i kulturna baština.
Nacionalni parkovi su odgovorni za zaštitu i upravljanje, pripremu i implementaciju programa zaštite, kontrolu korišćenja prirodnih resursa, utvrđivanje unutrašnjih pravila i promociju, u skladu sa relevantnim zakonima i aktima.
Zahvaljujući svojim vrijednostima, nacionalni parkovi imaju ne samo nacionalni već i međunarodni značaj. Tako se nacionalni park Durmitor sa kanjonom rijeke Tare, od 1980. godine, nalazi na UNESCO-voj Listi svjetske prirodne baštine. Rijeka Tara ima status Rezervata biosfere (MAB) od 1977. godine. Nacionalni park Skadarsko jezero ima status Značajnog ornitološkog područja (IBA) od 1989. godine, a 1995. godine je upisan na Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja (RAMSAR).
Član su Europark federacije, međunarodne organizacije nacionalnih parkova, sa sjedištem u Grafenu u Njemačkoj, sa preko 400 članica iz 40 zemalja Evrope.
Takođe, od 2013. godine Javno preduzeće za nacionalne parkove (JPNPCG) postalo je član Međunarodne unije za zaštitu prirode IUCN - najveće svjetske mreže organizacija i stručnjaka za zaštitu prirode.
Pojam zračenja ili radijacija (lat. radius – zrak) podrazumijeva emisiju zračenja ili čestica iz nekog izvora. Zračenja vrlo visoke energije, koja su u stanju da direktno ili indirektno stvaraju jone, nazivaju se
jonizujuća zračenja. Jonizujuća zračenja predstavljaju glavni uzrok »povreda« protoplazme koje nastaju u materiji koja ih apsorbuje. Ove radijacije nastaju u nuklearnim reakcijama i procesima, kao i posebnim laboratorijskim i industrijskim uređajima, a prisutna su i u kosmičkom zračenju. Radioaktivnost je osobina nekih hemijskih elemenata, odnosno materija, da emituju nevidljive čestice ili zrake velike
energije. Izotopi elemenata koji emituju jonizujuća zračenja zovu se radioizotopi ili radionuklidi.
Nuklearna energija se oslobađa u nuklearnim reakcijama pretvaranjem mase u energiju.
Obrazovanje i vaspitanje za zaštitu životne sredine treba da omogući redefinisanje čovekovog odnosa prema prirodi i promjenu njegovog ponašanja: osnovni uslov je poštovanje prirodnih zakonitosti.
Biodiverzitet (biološka raznovrsnost) predstavlja raznovrsnost svih živih bića na planeti Zemlji, odnosno, sveukupnost:
-gena, genetički diverzitet
-vrsta, diverzitet vrsta (specijski diverzitet) i
-ekosistema, ekosistemski diverzitet.
U Crnoj Gori ima pet nacionalna parkova. Planinski reljef Crne Gore objašnjava pojavu mnogih kanjona, klisura i pećina, a dodatnu lepotu obezbeđuje bogatstvo izuzetno očuvanih šuma u čijem sastavu ima mnogo endemskih vrsta, te bogatstvo voda, potoka, izvora, pašnjaka, itd.
U prirodnoj baštini svake zemlje nacionalni parkovi zauzimaju posebno mesto. Svojim ukupnim vrednostima nacionalni parkovi nadilaze granice Crne Gore i uključeni su u Evropsku Federaciju Nacionalnih parkova - EUROPARC.
Pesticidi su proizvodi hemijskog, biološkog ili prirodnog porijekla koji su namijenjeni za sprečavanje, suzbijanje i uništavanje štetnih organizama i njihovog djelovanja.
Definicija: „supstance ili smješe supstanci namijenjene za prevenciju, uništavanje, suzbijanje ili smanjenje količine štetočina“.
Upotreba pesticida:
poljoprivreda
šumarstvo
drvna industrija
prehrambena tehnologija
animalna medicina...
Crna Gora je mali emiter, što ne može značajno doprinijeti globalnom smanjenju, ali da je važno da se male države i svaki pojedinac odgovorno ponašaju i zalažu se za energetsku efikasnost i niskokarbonski razvoj.
Regioni Mediterana i Jugoistočne Evrope, kojima Crna Gora pripada, među najosjetljivijim su regionima i u velikoj mjeri su pogođeni tim promjenama.
Štete sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika tokom prethodne decenije u Crnoj Gori najvidnije su u pogledu štete na infrastrukturi, poljoprivrednom zemljištu i gazdinstvima, šumskim ekosistemima, obalnom pojasu, turizmu i privredi.
Nacionalna strategija o klimatskim promjenama do 2030. godine će biti realizovana kroz razvoj industrijske tehnologije, povećanje udjela iz obnovljivih izvora energije, generalno povećanje energetske efikasnosti i modernizaciju energetskog sektora.
2. Geografski položaj, klimatske prilike, karakteristike
prostora, prirodni resursi i njihov raspored čine Crnu
Goru izuzetnom evropskom državom
• Na 13.812 km² površine
smještene su i prirodne
vrijednosti: Bokokotorski
zaliv i pješčane plaže južnog
dijela jadranske obale,
najveće jezero na Balkanu-
Skadarsko jezero, kanjon
rijeke Tare i planine
sjevernog regiona sa
brojnim ledničkim jezerima i
vrhovima od oko 2.500 m nv.
• Po broju vrsta po
jedinici površine, Crna
Gora se ubraja među
prve zemlje u Evropi, a
ujedno je i dom mnogim
endemskim vrstama (u
CG, npr., postoje 392
balkanske (regionalne)
endemske biljne vrste).
3. Pet područja u Crnoj Gori imaju status nacionalnog parka:
Lovćen, Durmitor, Biogradska gora,
Skadarsko jezero, Prokletije čine oko 10%
teritorije Crne Gore.
4. Značaj i izuzetnost nekih od prirodnih vrijednosti i
kulturno istorijskih spomenika u Crnoj Gori
prepoznale su i međunarodne organizacije koje se
bave očuvanjem prirodnog i kulturnog nasleđa.
• U okviru UNESCO-a
zaštićeni su basen rijeke
Tare (program Čovjek i
biosfera – MAB od 1977. g.),
i Kotorsko-risanski zaliv i
Nacionalni
park Durmitor (program
Svjetske prirodne i kulturne
baštine, od 1979. odnosno
od 1980. g.). Nacionalni park
Skadarsko jezero ima status
Značajnog ornitološkog
područja (IBA) od 1989. g.
• od 1995. g., Skadarsko
jezero se nalazi na listi
međunarodno značajnih
močvarnih područja kao
stanište vodenih ptica,
saglasno Konvenciji o
močvarnim područjima
(Ramsarska konvencija).
5. Crnu Goru, kao malu evropsku zemlju, zbog
geografske pozicije, distribucije i heterogenosti
staništa, topografije terena, geološke prošlosti i
klimatskih varijacija karakteriše visok biološki
diverzitet.
• Zastupljena su dva glavna
biogeografska regiona:
mediteranski i alpski, sa veoma
raznolikim tipovima ekosistema i
staništa, na veoma maloj
površini. Do sada je opisano
oko 1.200 vrsta i
varijeteta Slatkovodnih algi,
preko 300 vrsta makro algi,
zabilježeno je 589 vrsta briofita,
koje uključuju 483
vrste mahovina i
106 jetrenjača.
• Vaskularna flora CG broji
oko 3.250 vrsta.Broj
endemita je visok – postoji
čak 392 balkanske
(regionalne) endemske vrste
(preko 7% crnogorske flore).
U CG je oko 2.000
vrsta gljiva (preko 1.000
vrsta mikromiceta i oko 920
vrsta makromiceta), a
procijenjeno je da može biti
između 15.000 i 21.000
vrsta, od čega je 4.500
makromiceta.
6. Kopneni beskičmenjaci
• najbolje proučeni tipovi uključuju
mekušce (Mollusca – sa 323
zabilježene vrste i 136 vrsta
kopnenih puževa koji se
smatraju od međunarodnog
značaja, uglavnom endemske
vrste), člankovite crve
(Oligochaeta - sa 27
zabilježenih vrsta) i zglavkare
(Arthropoda – sa 16.000-20.000
procijenjenih vrsta, mada se
procjenjuje da je broj insekata
veći od 25.000)
• Morski beskicmenjaci- visok
diverzitet i nizak stepen
endemizma (što je
uobičajeno za ostali dio
Jadranskog mora). Npr., oko
50% od svih bodljokožaca
(Echinodermata) koji se
pojavljuju u Jadranskom
moru zabilježeno je u Crnoj
Gori; 127 vrsta školjki
zabilježeno je u Kotorsko-
Risanskom zalivu sa
procijenjenih 250-300 vrsta u
crnogorskim vodama i 17
vrsta glavonožaca.
7. Riblje vrste
• Slatkovodne ekosisteme
jadranskog sliva naseljava
oko 60, a crnomorskog oko
30 ribljih vrsta. Smatra se
da raznovrsnost
faune morskih
riba Jadranskog mora sadrži
117 zabilježenih porodica, ali
da ima nizak nivo
endemizma.
• Do danas je za Crnu Goru
zabilježeno 407 vrsta
morskih riba, što predstavlja
oko 70% vrsta zabilježenih
za Mediteran. Međutim, ovo
vjerovatno nije potpun
spisak, jer su neke vrste
zabilježene samo jedanput i
nihov status u crnogorskim
vodama nije poznat.
8. Crna Gora sadrži diverzitet i kopnenih i vodenih vodozemaca
i reptila, uključujući guštere, zmije, kornjače, žabe, žabe
krastače, daždevnjanke i morske kornjače
• Trenutno postoji 56
vrsta (18 vrsta
vodozemaca i 38
vrsta gmizavaca), i
69 podvrsta
zabilježenih iz 38
rodova, a lista
vjerovatno nije
konačna.
9. Ptice i sisari
• Lokacija Crne Gore duž
velikog puta migracije
(Jadranski ustaljeni put ptica
selica) i diverzitet prirodnih
staništa rezultiraju visokim
diverzitetom ptičijih vrsta. Od
ukupno 526 vrsta evropskih
ptica, pretpostavlja se da je
u Crnoj Gori je redovno
prisutno oko 333 vrsta
• Crna Gora ima
bogatu faunu sisara.
Registrovano je 65 vrsta
sisara.