Skip to main content
N A C I O N A L N I P A R K O V I , R E Z E R V A T I
P R I R O D E , S P O M E N I C I P R I R O D E , P A R K O V I
P R I R O D , E N D E M I Č N E B I L J K E I Ž I V O T I N J E
Endemične, rijetke i ugrožene
vrste
Zaštićene kategorije:
 Nacionalni parkovi
 Parkovi prirode
 Rezervati prirode
 Spomenici prirode
Nacionalni parkovi
 Nacionalni park je
zaštićeni prostor posebne
ljepote i dobre prirodne
očuvanosti u kojima
obitavaju biljke i
životinje, gdje su ljudski
uticaji ograničeni.
 Služe za naučne,
turističke i
edukativne
aktivnosti.
 Osnovan
1962.godine
 17.250ha
 Maglić, Volujak i
Zelengora
 Perućica 1.400 ha
Nacionalni park Kozara
 Formiran 1967. god.
 Površina 3.375 ha
 Mrakovica 806m
nadm.vis.
Nacionalni park Una
Proglašen NP 2008.godine
Rezervati prirode
 Rezervati prirode su
neizmjenjeni dijelovi
prirode posebnog sastava i
karakteristika živog svijeta
Rezervat prirode
 Osnovano 1995
 Ostatak močvara
sliva rijeke Neretve
Hutovo blato
 Park prirode „Hutovo
blato“ je smješteno 8 km
jugoistočno od Čapljine i
jedan je od bogatijih
rezervata ptica močvarica
u jugoistočnoj Europi.
Močvara je interesantna i
značajna sa ornitološkog,
ihtiološkog, znanstvenog,
ekološkog i turističkog
stajališta.
 Svake zime dvjestotinjak
vrsta ptica zimuje u
močvarnim staništima
parka. Vode Hutova blata
obiluju slatkovodnim
ribama, naročito
jeguljom, šaranom i
cinkvom, koje su
cijenjene slatkovodne
ribe.
Rezervat prirode
Jezero Bardača
Bardača je proglašena “Ramsarskim mjestom”,
odnosno uvrštena je na svjetsku listu zaštićenih
močvarnih područja. U ovom močvarnom regionu
registrovano je 280 biljnih vrsta, 178 vrsta ptica i 26
vrsta riba.
Ciprinidni ribnjak Bardača, kod Srpca nalazi se oko
30 km sjeverno od Banja Luke.
Rezervat prirode
Prašuma Perućica, Lom,
Janj i Plješevica
Prašuma Lom kod Drinića, iz koje je
izvučeno najstarije stablo, staro više od
400 godina, dužine 43 metra, jedinstven je
rezervat prirode. Obuhvata prostor od 290
hektara..
Spomenici prirode
 Spomenik prirode ili
prirodna baština je element
prirode koji je nekim
aktom države stavljen pod
zaštitu kako bi se očuvale
njegove izvorne prirodne
vrijednosti.
 To su pojedinačni
objektiznačajni zbog
specifičnih obilježija i
rijetkosti
 To uključuje i veće
prirodne komplekse kao
npr.planine kao spomenik
prirode.
Jezero Blidinje smješteno je na 1184 mnv,
u jugozapadnome dijelu Dugoga polja, u
prostoru koji se naziva Polja ili Planina ili
jednostavno Park prirode Blidinje. Ono je
najveće prirodno jezero u BiH površine od
3 do 6 km2, ovisno o dijelu godine u kojem
se promatra.
Blidinjsko jezero smjestilo se
između Čvrsnice i Vran planina
Spomenici prirode
Prokoško jezero
Jezero Blidinje
Vodopad Kravice
Špilja Vjeterenica
Vjetrenica je Hidrološki aktivan protočni objekt s čak 4 vodena toka,
te više desetaka manjih periodičnih tokova s podzemnim jezerima.
Smještena je na području južno-dinarskog krša, s ulazom na samom
rubu Popovog polja, 300m istočno od centra sela Zavale na 260m
nadmorske visine, 12km zračne udaljenosti do Jadranskog mora.
Vjetrenica je dom velikoj raznolikosti
života – biljkama, insektima i životinjama
– više nego ijedna druga špilja na svijetu.
Park prirode Blidinje
 Formiran 1995.
 Prenj-Čvrsnica-
Čabulja
Šta je biodiverzitet?
 29.decembar 1995.godine – Međunarodni dan biološke
raznolikosti.
 UN proglasile period od 1994. do 2003. god. dekadom
biološke raznolikosti, a 1995.god. godinom zaštite prirodne i
životne sredine.
 Biološka raznolikost(biodiverzitet) označava različitost na
genetičkom nivou (gena), na nivou vrste, biocenoza i
ekosistema.
 Tri najvažije komponente biodiverziteta:
1. Genetički diverzitet – različitost gena unutar jedne vrste
2. Diverzitet vrsta – različitost vrsta u nekom području
3. Diverzitet ekosistema – različitost staništa, životnih
zajednica, ekosistema i ekoloških procesa
Problemi upravljanja
 Do danas u svijetu opisano oko 500 hiljada vrsta
biljaka i oko 2,5 miliona vrsta žvotinja.
 Smatra se da još nije opisano između 10-30 miliona
vrsta biljaka i životinja.
 Narušavanje prirodnog biodiverziteta zbog
degradacionih i zagađujućih procesa, a sve
zbog djelovanja čovjeka!
Endemične vrste BiH
 Pančićeva omorika-
može se naći oko rijeke
Drine, Višegrada,
Rogatice i Foče
Endemične vrste
 Bor munika –
rasprostranjen u BiH,
Srbiji, Makedoniji, Crnoj
Gori
 Runolist – raste na
planini Šator
 Vraničko zvonce
 Hrvatska sibireja –
nalazimo je u
Hercegovini
 Tilovina - Balkanski
endem
 Bosanski ljiljan – raste
na dinarskim planinama
 Frajnov karanfil – raste
na Prenju i Čvrsnici
 Hercegovački zvončić –
raste na Prenju, Čvrsnici
i Čabulji, te u kanjonu
Neretve
 Kitabelov jaglac – raste u
Hrvatskoj i BiH
 Halačija – raste oko
Maglaja, Žepča i
Zavidovica
Endemične životinje BiH
 Ribe : Neretvanska
mehkousna pastrmka,
Neretvanska glavatica,
Trebinjska gaovica
 Vodozemci: Planinski
triton, Čovječija ribica
 Gmizavci: Bosanski
šargan, Crni daždevnjak
 Ptice: Mali vranac, Patka
njorka
 Sisari : ris i mrki ili
smeđi medvjed
Crvena knjiga
 Specijalizirani popisi sa naučnim podacima o
ugroženim biljnim i životinjskim vrstama
 Sadrže popis ugroženih vrsta u određenom regionu
ili državi
 1948 godine osnovana je međunarodna unija za
zaštitu prirode IUCN sa sjedištem u Švicarskoj
Šta Crvena knjiga kaže?
 Ugrožene životinjske
vrste:
- 60 vrsta sisara
- 28 vrsta ptica
- 37 vrsta gmizavaca
- 19 vrsta vodozemaca
- 38 vrsta slatkovodnih riba
- preko 238 invertebrata
 U Evropi oko 4 500
ugroženih vrsta biljaka, a
u BiH od ukupno 5 000
biljnih vrsta, ugroženih je
678 vrsta.
Kategorije biljaka i životinja prema
stepenu ugroženosti:
1. Izumrle (Ex) - izumrle vrste
2. Ugrožene (E) – vrste kojima prijeti izumiranje
3. Osjetljive (V) – vrste čije se populacije smanjuju
4. Rijetke (R) – populacija mala i uskog
rasprostranjenja
5. Skupina neodređenog statusa (I)
 Godine 1992.u Rio de Žaneiru održana je
konferencija UN-a o okolišu i razvoju sa 179 Zemalja
učesnica. Tada je donesena deklaracija o osnovnim
načelima koju države moraju primjenjivati u zaštiti
okoliša
 AGENDA 21
Postupci i zadaci iz oblasti u Agendi 21:
1. Suzbijanje dezertifikacije(nastanka pustinja) i suša
2. Održivog razvoja planina
3. Održive poljoprivrede i razvoja sela
4. Očuvanje biološke raznolikosti
5. Upravljanje biotehnologijom
6. Zaštita i upravljanje okeanima
7. Upotreba otrovnih hemikalija
8. Upravljanje krutim otpadom
 Realizacija ovih ciljeva i zadataka = obrazovanje,
osposobljavanje i razvijanje svijesti
javnosti!
Efikasna zaštita
 Ozbiljno uvažavanje
ekoloških
zakonitosti, dobro
poznavanje
ekosistema,
podržavati udruženja
za zaštitu prirode i
podići svijest unutar
zajednice!
Zaključak
 Ali, zašto se uopšte bavimo temom biodiverziteta?
 Zašto?
 Koliko vrsta gubimo?
 Shvatam da postoji problem koji se zove “gubitak
biodiverziteta”, ali kakav će to uticaj imati na
mene?