Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
1.
Osnovni pojmovi iprincipi
ekologije i zaštite životne sredine
Damnjanović Ivana
2.
Šta je ekologija?
•Ekologija je biološka disciplina koja proučava
odnose između živih bića i spoljašnje sredine,
kao i između živih bića međusobno
• Ona se bavi biološkim problemima opstanka
karakterističnim za sve organizme na Zemlji
3.
• Naziv ekologijapotiče od grčkih reči oikos
što znači dom i logos, što znači nauka
• Nauka o “kući” tj. “domaćinstvu” živih bića
4.
Naziv ekologija prvije uveo nemački biolog Ernest
Hekel 1866. godine
Međutim osnivačem ekologije kao biološke discipline
može se smatrati čuveni engleski biolog Čarls
Darvin, rodonačelnik nauke o organskoj evoluciji
5.
U svom poznatomdelu „Poreklo vrsta” iz 1859.
Godine, Darvin uključuje pojam borbe za opstanak,
koji obuhvata splet uzajamnih odnosa između živih
bića i između živih bića i okolne nežive sredine
6.
Kako je predmetizučavanja ekologije životna
sredina, ekologija se može shvatiti i kao nauka
o oblicima borbe za opstanak u najširem
smislu
7.
• Savremena ekologijapri rešavanju problema
kojima se bavi polazi od činjenice da je
priroda organizovana stupnjevito –
hijerarhijski
• Zato se živi sistemi mogu izučavati na
različitim nivoima organizacije i složenosti:
biomolekuli – organele – ćelije – tkiva –
organi – organski sistemi – jedinke –
populacije – životne zajednice – ekosisitemi
– biomi – biosfera
8.
Podela ekologije premaobjektu
istraživanja
- Fitoekologija (ekologija biljaka)
- Zooekologija (ekologija životinja)
- Ekologija čoveka
- Mikrobna ekologija (ekologija mikroorganizama)
- Ekologija gljiva i
- Socijalna ekologija (borba za zaštitu okoline neće biti
efikasna dok društva ne uspeju rešiti svoje ekonomske,
etničke, kulturne, rodne i druge sukobe)
9.
Životna sredina
• Životnasredina je sve ono što čini okolinu
ljudskog bića
• Ona je ukupna kombinacija svega van
ljudskog organizma uključujući vazduh, vodu i
zemlju, kao i sva ostala biološka bića
10.
Podela ekologije uodnosu na
prirodu životne sredine:
• Ekologija kopnene životne sredine
• Ekologija morske životne sredine
• Ekologija slatkovodne životne sredine
• Kosmička ekologija
11.
• Zaštita životnesredine je disciplina koja
nastaje kao reakcija na iskorišćavanje Zemlje,
jedine planete pogodne za život čoveka, do
krajnjih granica njenih mogućnosti
12.
• Veliki brojnaučnika upozorava da je
opstanak planete doveden u pitanje zbog
pogrešnog iskorišćavanja prirodnih resursa i
narušavanja prirodne ravnoteže
13.
Koji su najbitnijimotivi izučavanja
problema zaštite životne sredine?
• Većina čovekovih aktivnosti utiče na
životnu sredinu i to, nažalost, najčešće na
negativan način
• Životna sredina nam obezbeđuje vazduh
koji udišemo, vodu koju pijemo, hranu
koju jedemo i zemlju na kojoj živimo
• Životnu okolinu koristimo kao prirodni
resurs energije, drveta i minerala
• Narušavanje životne sredine dovodi do
16.
Životna sredina ukrizi
• Nagli porast interesovanja za problem zaštite
životne sredine započeo je ranih 70-tih godina
dvadesetog veka, u početku samo među
naučnicima, a nešto kasnije i u javnosti uopšte
17.
• Od 1990.godine ključni problemi u oblasti
zaštite životne sredine su efekat staklene
bašte i globalno zagrevanje, pojave
ozonskih rupa, kisele kiše i uništavanje
tropskih šuma
Da li jeekološka kriza toliko ozbiljna?
Globalnost problema:
• U današnje vreme čovek ima sposobnost da
menja životnu sredinu na globalnom nivou
• Zagađenje koja se proizvode na jednom mestu
vrlo brzo se prenose na široku oblast i postaju
opšti problem!!!
24.
Opasne, zagađujuće materijene poznaju
granice!!!
• Nuklearno zagađenje koje je emitovano
prilikom nesrećeu Černobilu 1986. za manje
od nedelju dana proširilo se na celu Evropu
26.
Dugoročnost
• Efekti zagađenjaostaće kao problem i za
buduće generacije
• Toksični hemijski otpad i radioaktivni otpad iz
nuklearnih elektrana neće se razgraditi ni za
1000 godina
27.
• Još uveknismo sasvim
sigurni u to kakva
dejstva imaju koje
zagađujuć ematerije ni
kakve efekte će imati
neka čovekova
delovanja
• Razvijanjem novih
tehnologija, kao i
nepažljivim
korišćenjem postojećih,
razvijamo i nove rizike