2. UMOR
• umor se očituje u smanjenoj mogućnosti obavljanja
radne aktivnosti
• u Hrvatskoj prosječni radi dan traje 8 sati
3. SUBJEKTIVNI I OBJEKTIVNI ZNACI UMORA
• poslovi u kojima dominira tjelesna aktivnost: bolovi u
mišićima koji su bili aktivni u tijeku rada, opća klonulost,
iscrpljenost, malaksalost
• poslovi u kojima dominira psihička aktivnost: smanjena
koncentracija, razdražljivost, bezvoljnost, glavobolja
• umor prepoznajemo po smanjenom radnom učinku i
povećanju broja pogrešaka
• pokušaj da se izmjeri umor nije se pokazao uspješnim jer
promjene do kojih dolazi u organizmu za vrijeme fizičkog
rada kao što je nakupljanje štetnih tvari, iscrpljenje rezervi
šećera ili nedovoljne opskrbe kisikom aktivnih organa nisu
prisutne tijekom obavljanja intelektualnog rada
• zato se smatra da umor nastaje kao posljedica promjena u
samom mozgu
• obzirom da umor dovodi do smanjivanja učinka i loše utječe
na motivaciju radnika, treba voditi računa da se pojava
umora u radu smanji što je više moguće
4. SUZBIJANJE UMORA
• NAJBOLJI NAČIN SUZBIJANJA UMORA JE ODMOR
• Prilikom organizacije radnog dana treba planirati stanke za
odmor
• Voditi računa o nekoliko činitelja:
POČETAK ODMORA
Bolje je kad odmor služi sprječavanju pojave
umora nego otklanjaju umora. Bolje je
odmoriti se čim nastupe prvi znaci umora
nego kad je organizam skroz iscrpljen.
BROJ I TRAJANJE
ODMORA
Korisnije je odmarati se više puta kratko nego
jednom dugo. Nakon predugog odmora, radnik
se mora ponovno uhodavati. Odmor ne treba
trajati duže od 10, 15 minuta osim ako nije
namijenjen uzimanju obroka.
VRSTA ODMORA
Nakon teških fizičkih poslova preporučuje se
PASIVAN ODMOR: opuštanje mišića,
napetosti, poboljšanje raspoloženja.
Nakon lakših sjedećih poslova, a pogotovo
intelektualnih, bolje je odmarati se aktivno:
rekreacija, šetanja, sport ili neka aktivnost
koja će razgibati ukočene mišiće i pustiti „
misli na pašu”.
5. • Najmanje poželjan način borbe protiv umora su STIMULANSI
(SREDSTVA KOJA ČOVJEKU OMOGUĆUJU RAD ONDA KAD
JE UMORAN)
• Za borbu protiv umora mogu se uzeti tvari koje nedostaju
organizmu jer su se zbog rada potrošile (deficitarne tvari) kao
što je šećer, tekućina, kisik, vitamini, minerali
KEMIJSKI STIMULANSI KOFEIN U KAVI, TEIN U ČAJU
BIOLOŠKI STIMULANSI RAZGIBAVANJE, UMIVANJE HLADNOM VODOM,
DUBOKO DISANJE, UZIMANJE HRANE KISELOG ILI
SLATKOG OKUSA (pobuđuju biološke procese u tijelu)
PSIHOLOŠKI STIMULANSI NAGRADA, OBEĆANJE, PRIJETNJA, KAZNA (načini na
koje ljude motiviramo da nastave raditi iako su umorni)
6. • Ako čovjek nastavi raditi i kad je umoran može nastupiti
pretjerana iscrpljenost organizma što će rezultirati ozbiljnim
zdravstvenim i psihičkim posljedicama. Zato je važno
stimulanse rabiti umjereno i kratkotrajno.
7. NESREĆE NA RADU
TUMAČENJE UZROKA NESREĆA:
• 20. - ih godina prošlog stoljeća skupina psihologa istraživala
je UZROKE nesreća
• 3 pretpostavke o uzrocima nesreća te uspoređivali svaku
pretpostavku sa statističkim modelom čestine pojava nesreća
u velikog broja ljudi:
1. NESREĆE SU SLUČAJNE
2. BIVŠE NESREĆE UTJEČU NA BUDUĆE
3. LJUDI SE RAZLIKU PO SKLONOSTI ZA NESREĆE
8. 1. NESREĆE SU SLUČAJNE
• Rezultati istraživanja su pokazali da krivulja nesreća u
populaciji odstupa od krivulje koju bismo očekivali kad bi
nesreće bile potpuno slučajne.
9. 2. BIVŠE NESREĆE UTJEČU NA BUDUĆE
2 su mogućnosti:
• bivše nesreće štite pojedinca od budućih; tj. onaj tko je doživio
nesreću sad je pažljivi i pridržava se pravila zaštite
• druga je da bivše nesreće povećava osjetljivost za nesreće pa
se povećava vjerojatnost da će isti pojedinac ponovno doživjeti
nesreću.
• nijedna pretpostavka nije znanstveno potvrđena
10. 3. LJUDI SE RAZLIKU PO SKLONOSTI ZA
NESREĆE
• neki pojedinci češće doživljavaju nesreće
• istraživanja usmjerena nalaženju karakteristika ljudi sklonih
nesrećama
• karakteristike ovise i konkretnoj situaciji i da ista
karakteristika može biti prednost u jednom poslu, a
nedostatak u drugom (npr. daltonizam može biti opasan za
poslove pilota i vozača, a ljudi slijepi za boje lakše i brže
otkrivaju kamuflirane neprijateljske položaje i maskirne
objekte jer bolje razlikuju svjetine što je npr. u ratnim
uvjetima bila prednost)
11. • Sklonost za nesreće = neposjedovanje onih osobina i
sposobnosti koje su u određenoj situaciji bitne za sigurnost
rada ili posjedovanje obilježja koja su u danom momentu
nepoželjne i opasne.
• Opći činitelji SKOLONOSZI ZA NESREĆE koji su u većini
situacija opasni za sigurnost rada:
• EMOCIONALNA NESTABILNOST (NEUROTIČNOST)
• AGRESIVNOST
• IZRAZITA EKSTROVERTIRANOST
• SKLONOST RISKIRANJU
Uz navedene osobine koje su često povezane često uz njih se
vežu i neke druge osobine kao što su antisocijalni stavovi,
nedostatak odgovornosti, nebriga i nezrelost
12. • mladi ljudi doživljavaju više prometnih nesreća upravo zbog
razlika u osobinama posebno u sklonosti prema riskiranju, a
ne zbog razlika u vještini ili iskustvu
• žene u prometu imaju manje nesreća od muškaraca
13. BORBA PROTIV NESREĆA
• stručnjaci koji se prave profesionalnim usmjeravanjem i
selekcijom
PROFESIONALNO USMJERAVANJE
Obuhvaća niz aktivnosti kojima je cilj na
osnovi uvida u kandidatove sposobnosti,
interese, karakteristike ličnosti i zdravstveno
stanje savjetovati odgovarajući tip posla ili
studija.
PROFESIONALNA SELEKCIJA
Postupak kojim se utvrđuje ima li kandidat
osobine i sposobnosti koje su potrebne za neko
konkretno zvanje jer ako čovjek nije sposoban
za svoj posao, čini puno pogrješaka koje ako je
posao opasan mogu izazvati nesreće.
