2. SOCIJALNI UTJECAJ
SOCIJALNI UTJECAJ je proces kojim neka osoba ili grupa
svojim ponašanjem ili prisustvom uzrokuje promjene u
ponašanju i doživljavanju druge osobe ili grupe.
3. PRISUTNOST DRUGIH I UČINAK
* SOCIJALNA FACILITACIJA je pojava olakšavanja
obavljanja neke aktivnosti zbog prisutnosti neke osobe ili
grupe zbog pojačane razine aktivacije, uzbuženja. Do
socijalne facilitacije dolazi u jednostavnijim, dobro naučenim
zadacima. Npr. mravi brže grade tunele kada ih je više.
Košarkašica pogađa više koševa ako je i inače dobra.
* SOCIJALNA INTERFERENCIJA je pojava otežavanja
obavljanja neke aktivnosti zbog prisutnosti neke osobe ili
grupe, zbog povećane razine uzbuđenja. Do nje dolazi u
težim zadacima koje nismo u potpunosti savladali. Npr. teže
ćemo rješavati zadatke ako nas gleda profesor iz
matematike. Loša košarkašica će zbog prisustva drugih biti
još lošija.
4. SOCIJALNO ZABUŠAVANJE ILI
BESPOSLIČARENJE
* SOCIJALNO ZABUŠAVANJE ili besposličarenje je pojava
da ljudi u grupnom radu ulažu manje napora jer se ne
može mjeriti njihov pojedinačan uradak.
• NAJČEŠĆE NIJE NAMJERNO
* DIFUZIJA ODGOVORNOSTI je smanjenje odgovornosti
u većoj grupi zbog nepridavanja pozornosti učinku i
aktivnosti pojedinca.
* DEINDIVIDUALIZACIJA je izmjenjena svijest o sebi i
svojoj ličnosti te gubitak vlastitog identiteta. Nestaje
pojedinačna odgovornost. (vandalizam, žalost)
5. GRUPNO ODLUČIVANJE
* GRUPNA POLARIZACIJA je pojava da se odluke pri
grupnom odlučivanju razlikuju od pojedinačnih i
približavaju krajnostima.
NPR. AKO JE POČETNA POZICIJA GRUPE OPREZNA,
GRUPNA PROCJENA ĆE BITI JOŠ OPREZNIJA.
Grupa koja je imala jako izražene rasne predrasude
nakon rasprave ih je povećala, ona koja je imala malo
izražene ih je smanjila.
6. KONFORMIRANJE S VEĆINOM
* KONFORMIZAM je pojava promjene ponašanja ili
uvjerenja izazvana stvarnim ili percipiranim socijalnim
pristiskom. On može biti pozitivan ili negativan, a ovisi o
osobinama ličnosti pojedinca, o situaciji i međusobnom
djelovanju grupe.
Prilagođavamo se onom što mislimo da je društvena
norma (NORMATIVNI SOCIJALNI UTJECAJ).
7. ASCHOV EKSPERIMENT
- Solomon Asch (kada i zašto se podliježe grupnom pritisku)
- za stolom sjedilo 6 ljudi (5 glumaca i 1 koji je mislio da
sudjeluje u testu percepcije)
- trebalo prepoznati koja dužina crte od 3 ponuđene odgovara
onoj prvobitnoj
- glumci namjerno govorili pogrešne odgovore kako bi se 7.
osoba konformirala, tj. priklonila se većinskim odgovorima
- 2/3 ispitanika se barem jednom priklonilo većini
Ispitanici su komentirali da nisu htjeli ispasti smiješni i nisu se
htjeli razlikovati od većine i ispasti nesposobni i smiješni.
8. KONFORMIRANJE S VEĆINOM
Ljudi se konformiraju iz dva razloga:
1. žele se svidjeti okolini i biti prihvaćeni
2. žele biti u pravu i dati “točan” odgovor ili mišljenje
• Informativni socijalni utjecaj – gledamo kako svi tako i
mi
9. KONFORMIRANJE S VEĆINOM
• Konformizam se povećava:
A) u potpuno suglasnoj grupi
B) kada je grupa ugledna i privlačna pojedincu
C) ako se pojedinac ne osjeća dovoljno prihvaćen u grupi
D) u nejasnim i neodređenim situacijama
• Češće će se konformirati:
A) nesigurne osobe
B) osobe s izrazitom potrebom za socijalnim priznanjem
kako bi se svidjeli drugima i izazvali naklonost drugih
10. UTJECAJ MANJINE
• Mnogi utjecajni pojedinci su u početku bili pripadnici
manjine i upornim i dosljednim iskazivanjem svog
mišljenja su uspjeli uvjeriti većinu i pridobiti je za svoje
razmišljanje.
• Manjina nije toliko utjecajna kao većina, ali je taj
utjecaj značajan kad manjina zastupa mišljenje koje je
točno.
• Manjina će biti utjecajna:
- ako je dosljedna u zastupanju svojih stajališta – ne
smije se nikad prikloniti većini
- ako je samouvjerena i čvrsto uvjerena u svoje mišljenje
- ako je njeno mišljenje argumentirano i dobro
obrazloženo
