klasicizam i prosvjetiteljstvo

1. KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO

2. TRAJANJE
• druga polovica 17. stoljeća i 18. stoljeće
• u nekim su književnostima klasicizam i prosvjetiteljstvo
toliko isprepleteni da među njima gotovo nema razlike
• no, njihovo se trajanje načelno može odrediti
17. st. 18. st. 19. st.
KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO
(druga polovica 17. i 18. stoljeće)

3. TRAJANJE
• obuhvaćaju drugu polovicu 17. stoljeća i 18. stoljeće
• u nekim su književnostima klasicizam i prosvjetiteljstvo toliko isprepleteni
da među njima gotovo nema razlike
• no, njihovo se trajanje načelo može odrediti
17. st. 18. st. 19. st.
KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO
(druga polovica 17. i 18. stoljeće)
KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO
druga polovica 17. st. tijekom 18. st.

4. TRAJANJE
• obuhvaćaju drugu polovicu 17. stoljeća i 18. stoljeće
• u nekim su književnostima klasicizam i prosvjetiteljstvo toliko isprepleteni
da među njima gotovo nema razlike
• no, njihovo se trajanje načelo može odrediti
17. st. 18. st. 19. st.
KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO
druga polovica 17. st. tijekom 18. st.

5. TRAJANJE
• ulogu vodeće europske nacionalne
književnosti od Italije preuzima francuska
književnost
17. st. 18. st. 19. st.
KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO
druga polovica 17. st. tijekom 18. st.

6. DRUŠTVENO-POVIJESNE PRILIKE
17. st.
17. st. u Francuskoj obilježeno apsolutizmom Luja XIV.
• vladao je pune 72 godine
• Francuska postaje europskom velesilom
• francuska umjetnost određuje europski
ukus
• ulagao je velika novčana sredstva za
poticanje kulture

7. DRUŠTVENO-POVIJESNE PRILIKE
17. st.
Kraljevski dvor Versailles postaje kulturno središte javnoga života.
a

8. DRUŠTVENO-POVIJESNE PRILIKE
Osim Luja XIV, na književni život u Francuskoj utjecali su i:
• književni saloni
• Francuska akademija
Henri Testelin, Colbert predstavlja kralju Luju XIV. članove Kraljevske akademije znanosti (1667.)

9. KLASICIZAM
Jacques-Louis David, Zakletva Horacija (1784.)
• javlja se u Francuskoj (druga pol. 17. st.)
• ugledanja na klasiku, tj. na provjerene vrijednosti antičke umjetnosti
• ostvaruje se u umjetnosti, ponajprije u književnosti i slikarstvu

10. Mislim,
dakle jesam.
DUH RAZDOBLJA U KLASICIZMU
RACIONALIZAM
• filozofski pravac
• ističe se važnost razuma u spoznaji
stvarnosti
• smatra se da je jedina prava spoznaja
od općeg prema pojedinačnom
(dedukcija)
René Descartes, utemeljitelj racionalizma, na slici Fransa Halsa
• u sve se može sumnjati i sve se može
propitivati, a odgovor na sva pitanja
dat će razum
• prva istina (služi kao polazište u
otkrivanju ostalih istina): ja postojim
a

11. KLASICIZAM
• Boileau piše Pjesničko
umijeće po uzoru na
antičke poetike
• strogo određuje pravila
kako treba pisati da bi
književno djelo bilo
uspješno
• uspostavlja hijerarhiju
književnih vrsta i ne
dopušta miješanje
rodova i vrsta
• tragediju smatra
najvrednijom
književnom vrstom
Jean-Baptiste Santerre,
Portret Nicolasa Boileaua (1678.)

12. OBILJEŽJA
KLASICIZMA
antički
uzori
racionalizam
teme iz
mitologije i
povijesti
cijene se
tragedije i
epovi
suprotstavlja-
nje baroknoj
kićenosti
težnja
skladnoj i
pravilnoj
formi
promicanje
moralnih
vrijednosti

13. PREDSTAVNICI KLASICISTIČKE
KNJIŽEVNOSTI
Jean Racine Pierre Corneille
Jean-Baptiste
Poquelin Molière
TRAGEDIJA KOMEDIJA
Fedra Cid Škrtac
a

14. DUH RAZDOBLJA U PROSVJETITELJSTVU
FILOZOFIJA PROSVJETITELJSTVA
John Locke (otac prosvjetiteljstva) na
slici Godfreyja Knellera
• javlja se u Engleskoj, a najpotpuniji oblik ostvaruje u Francuskoj
• čine ju racionalizam i engleski empirizam
• proučava aktualne životne probleme i želi dati njihovo rješenje
• vjeruje se u svemoć ljudskoga uma
• ideja o napretku čovječanstva i racionalnoga uređenja svijeta
A

15. Louis-Michel van Loo, Portret Denisa Diderota (1767.)
PROSVJETITELJSTVO
• sredinom 18. st. Denis
Diderot pokrenuo je
projekt francuske
Enciklopedije
• oko projekta okuplja
intelektualce iz različitih
područja znanosti i
umjetnosti
• nazivali su se enciklopedisti
• Cilj: sastaviti cjelokupni
prikaz znanja i ljudskih
dostignuća iz svih područja
djelatnosti
a

16. OBILJEŽJA
PROSVJETITELJSTVA
poučna uloga
književnosti
društveni
angažman
„praktične”
teme
važnost
svjetonazora
ugledanje na
filozofiju

17. Gostioničarka
Mirandolina
Candide ili
Optimizam
PREDSTAVNICI PROSVJETITELJSKE KNJIŽEVNOSTI
François-Marie
Arouet Voltaire
Carlo Goldoni
a
FILOZOFSKI ROMAN KOMEDIJA

18. KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO
• javlja se u Francuskoj
• naziv proizlazi iz ugledanja na
klasiku, tj. na provjerene
vrijednosti antičke umjetnosti
• ostvaruje se u umjetnosti,
najprije u književnosti i
slikarstvu
• filozofska podloga:
Descartesov racionalizam
• reprezentativna književna
vrsta: tragedija
• javlja se u Francuskoj i Engleskoj
• naziv proizlazi iz glagola
prosvijetliti – boriti se protiv
svih oblika zaostalosti svjetlom
uma
• opći duhovni pokret koji se
najprije očituje u filozofiji i
znanosti
• filozofska podloga: Descartesov
racionalizam i Lockeov
empirizam
• reprezentativna književna vrsta:
filozofski roman a