Intervju za Moskar, Dubrovački vjesnik

1. MOSKAT LIFESTYLE
ANITA SUPE KAMPANJA PROTIV KOLEsTERoLA, KoJA JE STARA TEK
NEKIH 3O.AK GODINA, NAJVE(N.IC PRIJEVARA 20. STOITC(N
Bojimo se Lumanjaka, svinjske
masti, Speka i tznutrtca) a bez
razmisljanja dujemo krafne,
kroasane, hrenovke u tuestu
djeci
PiSe: Inrs Vaii6
T /Ampanja protiv kolesterola najveia je
L/ prijevara 20. stoljeia, tvrdi Anita Supe
Idfi.jf;':,T#1,;""J,r,"i":i;',T,i,i,
utemeljeno je na viiegodiSnjem samostalnom
istraZivanju struine literature o utjecaju
prehrane na zdravlje. Anita Supe od 2010.
piie blog lstine i la2i o hrani s ciljem
razotkrivanja uobiiajenih mitova i zabluda
o " zdravoj" i"nezdravoj" ishra n i i da svoja
saznanja o tome kako se uz prirodnu i
zdravu prehranu mo2e doii do boljeg
zdravlja i normalne tjelesne teZine, podijeli
s drugima. U svibnju 20i2. ova Sibenianka
izdala je knjigu pod istim imenom koja je
brzo stekla veliku popularnost.
Krenimo od najve(eg mita i neistine
o hrani. Kaiete da je to onaj kako su
masno(e i kolesterol nezdravi za naie
zdravlje i da je ta neistina zapravo za nas
najpogubnija.
Ljudi su od pamtivijeka koristili masno(u
i hranu 2ivotinjskog porijekla pa nikad nije
bilo toliko bolesti kao danas. Usprkos napretku

2. nauke, medicine ifarmacije (svaki dan
izlaze novi lijekovi) i usprkos iinjenici
da smo drastitno smanjili unos
Zivotinjskih masti kroz prehranu, iovjek
nije zdraviji nego upravo obrnuto, sve
je viie modernih bolesti. Kampanja
protiv kolesterola, koja je stara tek
nekih 30-ak godina, najve(a je prijevara
20. stoljeia. U novije se vrijeme brojni
znanstvenici, lijeinici i profesori iz
raznih dijelova svueta angaZiraju kako
bi informirali svoje kolege ijavnost
o tome da tvrdnja o kolesterolu nije
znanstveno utemeljena. Mnogi od
njih okupljeni su i suracluju u udruzi
THINCS The lnternational Network
of Cholesterol Skeptics. Sve je viie
literature, znanstvenih danka i struinih
knjiga koje obraduju ovu problematiku.
Ovo su zakljuici do kojih su nautnici
doili nakon temeljitog pretraZivanja
znanstvenih radova:
. Unos zasiienih masnoia kroz
prehranu nema utjecaja na kolesterol
u krvi, niti visoki kolesterol u krvi
predstavlja rizik za sriano-Zilne bolesti
(ljudis niskim kolesterolom imaju
zafepljenje Zila u istoj mjeri kao i oni s
visokim kolesterolom).
. Kolesterol izasicene masnoce u
stvari su bitne za zdravo srce i visoka
razina kolesterola pomaZe da Zivimo
dulje.
. Prehrana s niskim udjelom
masnofe ne sadr2i hranjive tvari
potrebne za dobro zdravlje.
. Prehrana s visokim udjelom
ugljikohidrata promiie iimbenike koji
uzrokuju bolesti srca.
"Nezdrava" reputacija kolesterola
izasiienih masti temelji se na
manjkavim pokusima sa 2ivotinjama
biljojedima i vrlo pristranim izastarjelim
istraZivanjima od prije viie od 50
godina. Hipoteza da kolesterol i
zasi(ene masnoie uzrokuju bolesti
srca nije dokazana tuekom posljednjih
pet desetlje(a, unatoi milijardama
koje su uloZene u pokuiaje da se to
dokaZe. Otkako smo tradicionalnu
ljudsku prehranu, bogatu prirodnim
masno(ama Zivotinjskog porijekla,
zamijenili modernom prehranom
koja se bazira na industrijskim
preradevinama, povetanom unosu
Zitarica, razn ih pahu ljica, zamjenskih
namirnica i rafiniranih biljnih ulja,
dogodila se epidemija debljine,
dija betesa, sriano-Ziln ih bolesti,
autoimunolo5kih bolesti, alergija,
intolerancija, kronitnih upalnih bolesti
crijeva pa i raka.

3. MOSKAT LIFESTYLE
NEVJEROJATNO JE KOLIKO
SMO SE UDALJILI OD
PRIRODNE HRANE
Mnoge restrikcijske dijete koje se
ba5 upravo u ovo vrijeme provode
podrazumijevaju ishranu bez unosa
masti. Sto se tada s naiim tijelom
dogatfa?
Restrikcijske dijete s malo kalorija i
malo masti nisu odrZive na du2e staze.
lzgladnjivanjem se mo2e malo oiistiti
organizam i skinuti koji kilogram, ali
ako se nastavlja s izgladnjivanjem
predugo, dolazi do kontraefekta -
tijelo se postavlja u stanje "Stednje"
pa energiju (masne naslage) troii
minimalno, a pohranjuje maksimalno.
Ovo stanje <Stednje) genetski je
programiran mehanizam potreban radi
opstanka (jer tovjek je trebao preZivjeti
i u vremenima kad hrane nije bilo na
raspolaganju). Kako se glad i odricanje
ne mogu izdr2ati duZe vrijeme, prije
ili kasnije vraiamo se starom naiinu
prehrane.Tada se, zbog poveianog
pohranjivanja masnih naslaga (ito
je naiin da se pohrani energija),
izgubljeni kilogrami vraiaju i dobivaju
se novi - poznato kao "jo-jo"efekt.
Zato se ne moie mr5avjeti gladujuii.
Za debljanje i mrSavljenje ne igraju
ulogu kalorije, nego hormoni, na koje
utjeiemo vrstom hrane, ali i stresom
i emocionalnim stanjem. Prehrana
bogata ugljikohidratima potiie inzulin
kojije glavni faktor debljanja, kao 5to i
stres potiie kortizol koji djeluje takoder
na inzulin i debljanje. Poseban je
problem kod prehrane s premalo masti
nedostatak vitamina topivih u mastima
A, D, E i K2 koji su aktivatori va2nih
biokemijskih procesa u tijelu i bitniza
asimilaciju proteina, vitamina i minerala.
Kako naie tijelo reagira na
prevelik unos ugljikohidrata koji su
u sve vedoj mjerizastupljeni u na3oj
ishrani?
Prekomjeran unos ugljikohidrata
negativno utjeie na tijelo kroz viSe
mehanizama. Svi ugljikohidrati
razgrailuju se na osnovne molekule
Setera, koje ulaze u krvotok gdje
se nazivaju - Seier u krvi. Poviieni
ieter u krvi dovodi do izlutivanja
inzulina, koji ieier pretvara u masne
naslage i spretava njihovo troienje za
energiju. Kako se prehrana temelji na
namirnicama bogatim ugljikohidratima,
tako je u krvotoku stalno prisutan
inzulin, koji onemoguiava da se
masno(a pohranjena na tijelu troii za
energiju. lnzulin spuSta Seter u krvi,
pa dolazi do brze ponovne gladi i2elje
za hranom koja sadrZi lako dostupnu
energiju u obliku ugljikohidrata (5eter
i Skrob). Seier kod mnogih ljudi izaziva
ovisnost, jer djeluje na opijatske centre
u mozgu isto kao i alkohol, cigarete i
droga. To dovodi do gubitka kontrole
i kompulzivnog jedenja. Nemoguie je
uspostaviti kontrolu dok se konzumira
iu najmanjim kolitinama, potrebno
ga je potpuno izbaciti. No, nije Seter
samo u slatkiSima. 5krob iz tjestenine,
kruha, iitarica, krumpira, pekarskih
proizvoda i sve hrane koja sadrZi
braino, nije niita drugo nego 5e(er,
jer se 5krob u probavnom sistemu
razgrailuje na osnovne molekule 5eiera
- glukozu. Npr. 100 g kruha ima 50 g
ikroba, a on se pretvara u 50 g glukoze
kad ude u krvotok. Prehrana bogata
ugljikohidratima nutritivno je siromaina
prehrana - iako sadrZi puno kalorija,
ona ne sadrii hranjive tvari (nutrijente)
koji su graclevinski materijalza tijelo:
proteine, masnoie, vitamine i minerale.
Zato, iako punimo Zeludac, tijelo i dalje
traii 'Jo5'ijer nije dobilo hranjive tvari.
Konstantno visoke razine inzulina u krvi
dovode do inzulinske rezistencije, koja
smanj uje sposobnost zadovoljava nja
centra za sitost u mozgu, 5to jo5 viSe
pridonosi prejedanju i debljini. Tako je
moguie pojesti puno viSe kalorija nego
5to tijelo treba, a kako i dalje osjeiamo
glad - jedemo jo5 viie.
Koji su dobri
ugljikohidrati?
Oni koji dolaze iz
nutritivno vrijednih
namirnica kao 3to su voie
i povrie. Voie i povr(e,
osim ugljikohidrata,
sadrZe ivitamine,
minerale,
antioksidante, enzime i fitokemikalije
bitne za dobro zdravlje. Drugi izvori
ugljikohidrata, kao 2itarice, krumpir i
hrana od braina nutritivno su siromaini
itijelo ima viSe itete nego koristi od
takve hrane.
Koliko smo se udaljiliod onog
izvornog, 5to se danas najieS(e
nalazi na naiim stolovima, a 5to
izbjegavamo jesti?
Zapravo je nevjerojatno da
smo se toliko udaljili od prirodne
cjelovite hrane. Bojimo se Zumanjaka,
svinjske masti, Speka i iznutrica, a bez
razmiiljanja djeci dajemo industrijske
pekarske proizvode, krafne, kroasane,
hrenovke u tijestu, slatkiSe i sve ostale
industrijske preratlevine u kojima
nema vitalnih hranjivih tvari a koje su
prepune ieiera, modificiranih Skrobova,
hidrogeniziranih masnoia i trans
masno(a i raznih kemijskih aditiva.
Koji bi bio idealan omjer
namirnica? Sto sve moiemo jestida
bismo bilizdravi?
Preporuiam pravu hranu u njenom
izvornom obliku: povrie, voie, jaja, ribu,
meso i prirodne (nerafinirane) masnoce,
punomasne mlijeine proizvode,
oraiasti plodovi i sjemenke.
lzbjegavati visokoprocesira ne
rafinirane stvari: 5eier, pieniino
braino, pekarski proizvodi,
hidrogenizirana biljna ulja,
margarini, aditivi ili jednom
rijeiju - industrijske
preratlevine.
U zadnje
vrijeme
E tIr{}slitu'
'!r

4. popularna je LCHF dijeta Sto je
zapravo naiin prehrane ili naiin
iivota. Sto ona podrazumijeva?
LCHF prehrana je prirodan i zdrav
naiin prehrane koji se bazira na pravoj,
cjelovitoj, izvornoj hrani. Odbacili smo
ono za 5to sa sigurnoiiu znamo da je
Stetno: 5e(er i njegove jeftine zamjene,
jer su uzrotnik velikog broja modernih
bolesti, kao i kroniinog umora, niske
razine energije i pretjerane potrebe za
jelom; pienicu koja je, zbog genetske
modifikacije koja se provodi u zadnjih
50 godina toliko promijenjena da
je uzroinik velikog broja modernih
bolesti; Zitarice op(enito, jer su
nutritivno siromaina hrana, bogata
Skrobom koji je zapravo iista glukoza
i nije esencijalan za tijelo, prepuna
teiko probavljivih komponenti koje
spreiavaj u iskoriitavanje vaZnih
minerala u tijelu; rafinirana biljna ulja,
zbog prekomjernog udjela omega 6
masnih kiselina u odnosu na omega 3
masne kiseline. Ovaj nesrazmjer dovodi
do upalnih procesa i kroniinih upalnih
bolesti; industrijske preradevine, jer su
nutritivno osiroma5ene zbog brutalnog
industruskog procesiranja i prepune
itetnih kemijskih aditiva.
Prehranu smo bazirali na izvornoj
cjelovitoj hrani koja odgovara ljudskim
fizioloikim potrebama i koja daje
sav graclevinski materijal za tijelo,
potreba n za vaine biokemijske
funkcije u organizmu. To
su: meso,
perad i riba kao izvor visokovrijednog
proteina. Treba birati domaie
proizvode iz lokalnog ekoloikog
uzgoja bez kemikalija; jaja kao jednu
od najsavr5enijih namirnica, pravu
superhranu prepunu vitamina, minerala
i kvalitetnih masnoia; povrie i voie iz
domaieg, lokal nog, ekoloikog uzgoja;
nerafi nirane prirodne masti Zivotinjskog
i biljnog porijekla: maslac, ghee,
svinjsku mast, maslinovo ulje i kokosovo
ulje; kvalitetne mlijetne proizvode od
pravog nepreraclenog ml ijeka; avokado,
oraiaste plodove i sjemenke.
Prolje(e je vrijeme za zelenu kuru.
Sto ona podrazumijeva?
KALORIJE VAN - KALORIJE
UNUTRA
Svojevrsnu detoksifi kaciju orga nizma
i odmor probavnog sistema. Dobar naiin
i za rjeiavanje tvrdokornih kilograma.
Konkretno, jede se meso, riba, jaja,
povr(e i prirodne masnoie. Dakle, LCHF
prehrana ali bez mlijeinih proizvoda i
bez voia.
Spominjete teoriju o "kalorijama
unutra" i "kalorijama van" kao jednu
iskrivljenu sliku funkcioniranja
ljudskog organizma.
Da, ovo je potpuno iskrivljena
slika, koja se bazira na mehaniikom
- kalorijskom modelu. No, iovjek je
bioloiko biie a ne motor s unutraSnjim
sagorijevanjem. Ljudsko je tijelo
genetski uvjetovano i evolucijom
prilagodeno odredenoj vrsti hrane,
koja se stotinama tisuia godina uvijek
nalazila spremna u prirodi u svom
cjelovitom obliku, dostupna tovjeku
da zadovolji sve njegove bioloike
potrebe. Krivo se postavlja
fokus na koliiinu hrane i
kol iiinu tjelesne a ktivnosti,
a zanemaruje se
vrsta hrane
koja direktno
on
djeluje na
'' hormonalnu
ravnote2u
ljudskog
organizma.
Hormoni su glavni
biolo5ki iimbenici
za spremanje ili
sagorijevanje masti gdje je inzulin
'glavni igrai".Vei 50 godina poznato
je da inzulin blokira sagorijevanje
masnoie u tijelu, a potiie pretvaranje
ugljikohidrata iz hrane u masnoiu. A
kako izborom namirnica utjeiemo na
izluiivanje inzulina, tada utjeiemo i na
mehanizam debljanja i mriavljenja.
Na televiziji se upravo vrte
reklame u kojima,,mame mamama,,
savjetuju pastetujedne marke kao
iznimno dobru za njihovu djecu.
Postoje li dobre, kvalitetne paitete?
Da, ali samo one koje same
napravimo kod kuie. lndustrijske
paitete nisu i nikad ne(e bitizdrava
hrana, ne treba se dati zavaravati
od medija koji nam propagiraju kao
zdravo ono 5to donosi dobar profit.
Postotak mesa/ribe u paitetama je
nizak, ostatakje voda, Skrob i rafinirana
biljna ulja. Da biovo imalo nekakav
okus, upotrebljavaju se pojaiivaii okusa
(glutaminati - itetni aditivi). A da bi se
to sve drZalo zajedno, upotrebljavaju
se razni stabilizatori, emulgatori,
zguinjivaii, regulatori kiselosti i druge
kemikalije ili E brojevi. Rok trajanja je
nekoliko godina. Kakva to prava hrana
ima toliki rok trajanja? Samo hrana
koja se kvarije prava hrana! Paitete,
kao i ostale industrijske preracfevine,
nisu prava hrana.To su nutritivno
osiromaiene stvari, visoko procesirane i
prepune aditiva.
Na vaSoj web stranicimoie se
prijaviti za individualne programe.
Koliko smo svi mi zapravo razliiiti
ije li istina da svatko od nas mora
prona(i neki svoj sustav ishrane koji
de funkcionirati?
lako svi funkcioniramo prema istim
principima, ipak smo svatko jedinka za
sebe pa treba pronaiivlastiti optimalan
naiin prehrane u skladu sa svojim
tjelesnim predispozicijama, zdravstvenim
stanjem, intenzitetu tjelesne aktivnosti
(treninga) i svojim ciljevima.
Uskoro se bliii sezona kupanja
i kupa€ih sezona. Poinemo lisad
mijenjati na5 jelovnilq pritome ne
mislimo na neke rigorozne dijetq ima
linade da (e se to barem malo odraziti
na naSoj teiini?
Da, odrazit ie se. Ali nema instant-
rje5enja. Potrebno je trajno mijenjanje
prehrambenih navika. O svemu
proiitajte viSe u mojoj knjizi tstine i la2i
o hrani.
rnosl(a.r E