Dijabetički paradoks i LCHF prehrana

1. Diiabetiiki paradoks i tcHF prehrana
Na Svjetski dan dijabetesa, 14. studenoga, bila
sam pozvana da odrlimpredavanje i predstavim
svoju knjigu u Zagrebadkom dijabetidkom drui-
tvu. Osim mene na predavanju je sudjelovao i
D omagoj D ilojit, predstarrnik Weston Price zak-
lade zaHrvatsku.
Dvorana koju nam je ustupila udruga Poljitana
u Ilici 48 bila je prepuna, a nakon predavanja us-
lijedila su brojna pitanja pa je sve skupa potrajalo
duZe od z sata. Ljudi su bili jako zainteresiranu
da nauie vi5e o stvarnoj povezanosti dijabetesa
i prehrane.
Sto se u tiielu dogada pri dijabetesu?
Poznato je da dijabetes karakterizira nenor-
malno visoka razinaglukoze u krvi koja prelazi
i u urin uzrokujuii time da urin postaje sladak.
Poznato je i da postoje dvije wste dijabetesa, tip
I i tip II. Dijabetes tipa I smatra se autoimunom
bole6iu pri kojoj neki okidai uzrokuje da imu-
nosni sustav napadne vlastite stanice koje pro-
izvode inzulin, beta stanice u Langerhansovim
otoiiiima smje5tenim u guSteradi.
No, dijabetes tipa II ima sasvim druge uzroke,
on se javlja kad tijekom mnogih godina unos na-
mirnica koje podiZu razinu Seiera u krvi kroniino
nadilazi kolidinu Seiera potrebnu za radmiiiia.
To tjera guiteradu da postupno stvara sve vi5e i
viSe inzulina kako bi se snizilarazina Seiera. S
wemenom tijelo vi5e nije u stanju stvarati do-
voljno inzulina radi smanj enjarazine ietera, pa
razina Seiera ostaje visoka.
Osim toga, kako Seier u krvi raste, a gu5te-
rada stvara sve vi5e inzulina kako bi se mogla
nositi s tim poviSenim Seierom, s wemenom
stanice prestaju reagirati na inzulin i viSe se ne
,,otvaraju" kako bi primale Seier u sebe, zapravo
se Stite od prekomjerne glukoze tako 5to postaju
rezistentne (otporne na inzulin). To dovodi do
situacij e da je razinaSeiera u krvi visoka, a razina
Seiera u stanicama niska. Pacijent se osjeia kao
da jebez energije i gladan je pa jede viie i tako
se zaiarani krug zafrrara.
Diiabetiihi paradoks
Ono Sto je paradoksalno u pridi o dijabete-
su prehrambene su preporuke za dijabetiiare.
Prema sluZbenoj prehrambenoj piramidi,,zdra-
ve" i,,balansirane" prehrane za dijabetidare wi-
jede iste prehrambene smjernice kao izazdrave:
najvi5e ro Tokalorijaiz zasiienih masno(a, a 55
- 6o y" kalorija iz ugljikohidrata. Ako uzmemo
primjer da u prosjeku unosimo 2ooo kalorija
dnerrno, 6o m je rzoo kalorija ili 3oo grama ug-
ljikohidrata, tj. Seiera i Skroba iz Litarica,krum-
pira, pekarskih proizvoda i voia.
Treba naglasiti da Skrob nije ni5ta drugo nego
iista glukoza. Skrob je polisaharid, koji se u pro-
ba'rnome sustavu razgraduje na svoje osnovne
11

2. molekule - glukozu. Kad iz probavnoga sustava
ta glukoza ude u krvotok, tada je nazivamo -
6eier u krvi. Nije li paradoksalno da se osobama
koje imaju Seiernu bolest, savjetuje da unose 3oo
gramaglukoze dnerrno? Ljudima, kojima je zbog
njihove bolesti glavni cilj stabilizacija Seiera u
krvi, preporuiuje se unos 3oo gramaglukozekoja
direktno ulazi u krvotok, u kojem vei kronidno
vlada previsoka razina glukoze?
Istowemeno se tim ljudima ogranidava unos
masnoie. Zalto? Masnoia nema nikakve veze
sa Seierom u krvi. Unos masnoie kroz hranu
ne podiZe Seier u krvi iz jednostarmogarazloga
Sto je to masnoia, a ne glukoza. I jedno i dru-
go moZemo upotrijebiti za energiju u tijelu, s
tom razlikom da je proizvodnja energije iz mas-
ti udinkovitija nego iz Seiera. Jedna molekula
masti daje 4 puta vi5e molekula ATP-a, osnovne
jedinice energije, nego jedna molekula glukoze i
pri tome pretvorba masti u energiju treba 3 puta
manj e enzima nego pretvorba glukoze u energiju.
Masti ne doprinose dijabetesu, s jednom
iznimkom. Transmasne kiseline iz djelomiino
hidrogeniziranih biljnih ulja mogu uzrokovati ot-
pornost na inzulin. Kada se te umjetno stvorene
masnoie ugrade u staniinu stijenku, javlja se me-
dudjelovanje s receptorima inzulina. Teoretski
to znadi da se otpornost na inzulin mole steii i
bez unosa mnogo ugljikohidrata, unosom hidro-
geniziranih biljnih ulja. Ona se nalaze u skoro
svim industrijskim preradevinama, koje se usput
reieno, ne ograniiavaju u prehrani dijabetidara.
lllasnoda ie esencijalna u prehrani
di.!abetiiara
Prirodne masnoie daju vitamine topive u
mastima, kojih u hrani bogatoj ugljikohidratima
iednostarmo nema. To su vitamini A i D koji su
esencijalni za svakoga, a pogotovo za dijabetiia-
re. VitaminAkljui je za spredavanje komplikacija
dijabetesa, u Sto spadaju i problemi s mreZnicom,
.__ hranrmr; sr. z:dravo
problemi s bubrezima, neuropatije, infekcije i sporo
zaQeljivarle.
Dijabetidar bi trebao uzimati vitaminom A
bogato ulje jetre bakalara te namirnice kao 5to
su jetra, Zumanjci, plodovi mora, whnje i maslac
pa5nih Zivotinja. Vitamin D potreban je za pro-
izvodnju inzulina. Uz ulje jetre bakalara drugi
su izvori vitamina D mast, SkoljkaSi (a posebno
rakovi), iznutrice, Zumanjci, whnje i maslac od
Zivotinja s pa5e.
Posebno su za dijabetidare valne esencijalne
masne kiseline iz omega 3 obitelji: EPA i DHA,
koje osim u ulju jetre bakalara nalazimo u plavoj
ribi te mesu i jajima pa5nih Zivotinja. Dijabetidari
trebaju minerale cink, vanadij i krom jerbezva-
nadija, Seier izkrvtne moZe do stanica, a krom
je neophodan za metabolizam ugljikohidrata i
pravilno funkcioniranje receptora inzulina. Cink
je kofaktor u proizvodnji inzulina. Namirnice su
koje osiguravaju te nutrijente maslinovo ulje, jetra
i crveno meso. Vitamin 86 neophodan je zame-
tabolizam ugljikohidrata, ajedan je od vitamina
B kompleksa koj e j e najtel,eprimiti putem hrane.
Najbolji su izvori vitamina 86 sirove namirnice
Zivotinjskoga podrijetla kao 5to je punomasno
sirovo mlijeko, sirevi, sirova riba i sirovo meso.
Dakle masna hrana, i to posebno masna hrana
Zivotinjskog podrijetla, esencijalna je za zdrave
dijabetiiara, pa ipak se prema sluZbenim preporu-
kama ta hrana treba ograniiavati i prehrana sas-
tojati od praznih kalorija, nutritirrno siroma5nih
ugljikohidrata, koji ni na koji nadin ne pomaZu
zdravl1u, vei samo pridonose kroniino povi5e-
nomu Seieru u krvi i buduiim komplikacijama.
Mit o kolesterolu
Opieprihvaieno je vjerovanje da se masna hra-
na treba ograniditi jer je masnoia opasna - podi-
Ze kolesterol i doprinosi razvoju srianih bolesti.
Medutim, to su neosnovani mitovi i sve je vi5e
znanstvenika, lijetnika i drugih strudnjaka koji
L1

3. upozoravaju svoje kolege i ja'rnost da hipoteza o
kolesterolu nij e znanstveno utemelj ena. Pregled
znanstvenih istraZivanja pokazuje da unos masnoie
Zivotinjskoga podrijetla zapravo nema uiinka na
kolesterol niti visoki kolesterol ima uiinka na razvoj
srianih bolesti. Kolesterol i zasiiene masnoie u
stvari su bitne zazdravo srce i visoka razina koles-
terola pomaZe da Zivimo dulje. Prehrana s niskim
udjelom masnoie ne sadrZipotrebne hranjive tvari,
a prehrana s visokim udjelom ugljikohidrata, kao
i rafiniranih biljnih ulja, promidu iimbenike koji
uzrokuju bolesti srca.
,,Nezdrava" reputacija kolesterola i zasiienih
masti temelji se na manjkavim pokusima sa Zivo-
tinj ama bilj oj e dima i wlo pristranim i zastarj elim
istraZivanjima od prije viSe od 5o godina. Hipoteza
da kolesterol i zasiiene masnoie uzrokuju bolesti
srca nije dokazana tijekom posljednjih pet ili Sest
desetljeia, unatoi milijardama koje su uloZene u
poku5aje da se to dokaZe. Zapravo je Stetno ogra-
niiavati unos prirodnih izvornih namirnica koje
su generacije prije nas stoljeiima upotrebljavale
u svojoj prehrani prije nego je nastupila histerija
straha od kolesterola, a s njom i epidemija novih,
modernih bolesti, od kojih su dijabetes i srdane
bolesti u samome whu po smrtnosti.
Vay',anje dio priie u vezi s prehranom dijabe-
tiiara umjerenost u koliiini hrane, ali svi oni koji
su pokuializnajukoliko je to teiko postiii samo
snagom volje. Njihova glad i pretjerana potreba za
hranom nisu stvar volje, nego hormonalne nerav-
noteZe. Konzumacija Skroba i Seiera potiie apetit
i ometa naie nastojanje da budemo umjereni u
kolidini hrane. Nemoguie je biti umjeren s opijati-
ma, a Seier naZalost ima isto opijatsko djelovanje
na mozak kao i cigarete, alkohol i droga. Uz LCHF
prehranu (low carb high fat - manj e ugljikohidrata
i viSe masnoie) postiZe se hormonalna regulacija
apetita i osjeiaja gladi i sitosti, pa se obroci vei
u roku nekoliko tjedana spontano smanjuju a da
o tome uopie ne mislimo i bez nekoga posebnog
_ hranimo se zdravo
nastojanja. Jednosta'rno, nemoguie je prejedati
se bez ugljikohidrata i uz LCHF zapravo se jede
manje, a sitije. LCHF ne znadi nadodavanje veli-
kih kolidina masti, nego znadi da se ne uklanjanja
masnoia koja se prirodno nalaziu namirnicama.
Diiabetiiari bi zapravo trebali ograniiiti
unos ugljikohidrata, a ne masnoda
Brojne znanstvene studije pokazale su da pre-
hrana s niskim udjelom ugljikohidrata (Iow carb)
daje bolje rezultate kod dijabetiiara tipa II nego
standardna prehrana. Pokazano j e pobolj Sanj e wi
jednosti Seiera u krvi, pobolj5anje masnoia u krvi,
smanjena potreba za lijekovima i gubitak preko-
mjerne tjelesne teZine. Mnogi lijetnici diljem svi-
jeta koriste low carb pristup kod tretiranja svojih
pacijenata.
No, i dalje je opieprihvaiena prehrana siroma5na
masnoiama i bogata ugljikohidratima, koj a dij abe-
tiiarima podiZe Seier u krvi i poveiava potrebu za
inzulinom, 5to posljedidno povetava rizik od sria-
nog udara, sljepoie, amputacije, iljalize i drugih
komplikacija pri dijabetesu. Kad se pacijentima us-
prkos uzimanju lij ekova podignu wij ednosti meta-
boliikih ,,pokazatelja" - tlaka, Seiera i masnoie u
krvi, onda im se prepisuju veie doze lijekova, dime
se ove wijednosti dovode u ,,normalu", ali to zapra-
vo samo prikriva simptome bolesti. PoviSeni Seier,
tlak i masnoia u krvi te pretilost nisu sami po sebi
neka bolest, nego su to pokazatelji poremeienoga
metabolizma u tijelu.
Umjesto da se ovi faktori izil<asniZavaju s po-
moiu lijekova da bi uili u ,,granice normale", nije
li logiinije pronati uzrokporemeiaju te poduzeti
mjere za uklanjanje toga uzroka?
Doba interneta omoguiilo je da pacijenti lako
dolaze do informacija i mogu znati puno viSe o
svojemu zdravlju nego njihovlijednik. Mnogi dija-
betitari odluduju preuzeti stvari u svoje ruke, mije-
njaju prehranu i njihov Seier u krvi kao i cjelokupno
zdravlledrastidno se popravljaju. Ali onda dolazi do
L4

4. apsurdnih situacija kad pacijent dolazi na redo,unu
kontrolu s pobolj Sanim wij ednostima kolesterola,
triglicerida, knrnoga tlaka i teZine. Lijednik je odu_
Sevljen, ali kad pacijent ispriia da se drZi prehrane
s malo ugljikohidrata i puno masnofe, onda ga li_
j ednik, Sokiran, uvj erava da mora j esti ikrob jer mu
to treba za energiju.
Medutim, iz osnova fiziologije znamo da nit_
ko ne treba ikrob"sls ugljikohidrate (niti bilo koje
druge ugljikohidrate) za energiju. prvo, masnofa je
pogodno go :rivo zatijelo. Drugo, ieier se mo i,e pro_
inr estt iz drugih prehramb enih elemenata (proteina
i masnoia). Trefe, sasvim dovoljno ugljikohidrata
dobiva se iz pow(a, izkojega takoder dobivamo
hranjive tvari - vitamine, minerale, antioksidante
i enzime. Redukcijom unosa prazniltkalorija, nu_
tritirrno siroma5nih pekarskih proizvoda i Litanca
zapravo ne gubimo niita jer prehranu baziramo na
ianornoj, cjelovitoj, nutritirmo bogatoj hrani (kao
Sto su jaja, powie, oraiasti plodovi, punomasni
cjeloviti m$edni proizvodi, Spek, riba i meso), koja
zadovoljava naiu potrebu za esencijalnim elemen_
tima: vitaminima topivim u mastima, masnim ki_
selinama, punowijednim proteinima, vitaminima,
mineralima, antioksidantima i enzimima.
Takoder ie veiina lijednika reii da moramo jesti
Litaricejer su one osnova zdraveprehrane. No, i
taj mit fteba sruiiti jer nwija saznanja upuiuju na
suprotno. Zitarice nisu superiorn ahranai iznjih ne
dobivamo nikakve esencijalne nutrijente. Vitamini
i minerali iz Zitarica imaju loSu bioraspoloZivost ito
znadi da ih ne moZemo iskoristiti. Osim toga Zitarice
sadrZe tzv. antinutrijente kao ito je fitinska kiselina
_ hranimo se zdravo
koja spredava apsorpciju ili iskori5tavanje kalcija,
magnezija, LeIjeza, bakra i cinka. To su wlo vaini
minerali koji sudjeluju u vitalnim funkcijama naiega
tijela i njihovnedostatakdovodi do mnogih bolesti.
Veliki je problem sa Zitaricama teiko probavljivi
protein gluten. Nepodnoiljivost glutena iz pienice
povezana je s preko 5o razliiitih bolesti, a mnogi
dijabetitari osim dijabetesapate i od drugih tegoba.
Kad se tij elo j ednom senzibilizira na gluten, posta_
jemo osjetljivi i na druge slidne proteine i lektine iz
Litarica i mahunarki . Zato LCHF pristup ne isklju_
iuje samo pienicu nego i sve Zitarice i mahunarke
zbogirwsnoga udinka na veliki broj bolesti, intole_
rancija, alergija, autoimonoloikih bolesti, kronitnih
upalnih crijevnih bolesti itd.
No, to ne znadi da se treba u potpunosti odreii
kruha, peciva, krekera pa dak ni kolaia. Sve se to
mole peii od bra5na mlj evenih oraiastih plodova i
sjemenki (uljarica).
Vaina napomena: Ovaj tekst ne sadrZi nove
prehrambene preporuke za dijabetiiare, vei je ma_
teijal,zarazmiSljanje. Oni koji se odluie na promje_
nu prehrane, trebaju joj vi5e informacija. posebno
jevaLno znati da prehrana s manje ugljikohidrata
drastiino smanjuje potrebu zainzriltnom i nekim
drugim lijekovima. S nepromijenjenim do zamale-
kova moZe se dobiti pad ieiera u krvi . Zatose treba,
prije nego se podne s ovakvom prehranom, dobro
informirati i konzultirati sa svojim lijednikom radi
prilagodavanj a doze lij ekova.
Anita S rtpe, nutricionist
*Preporuka
za ditanje na engleskom: Knjiga Diabetes Solution,
dr Richard Bernstein, moZe se iitati online na:
http ://www. diab ete s -b o ok. com/re adit.shtml
**
U knjizi Anite Supe ,,Istine ilahi ohrani,, saznajte viie o:
. povezanostiprehrane izdrava
. mitovima i zabludama povezanim s ,,zdravom,, i ,,nezdra_
vom" prehranu
5to su ljudi jeli prije nego Sto je industrija preuzela pro_
izvodnju i preradu hrane i prije nego Sto je nastupila epi_
demija modernih bolesti
koji su komercijalni interesi koji odreduju sluZbene pre_
hrambene smjernice
koja je hrana otrov, a koja lijek
L5

5. .
.d-
, ,'J- l

6. *;I{