Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.
Upcoming SlideShare
Ivan Gržić
Ivan Gržić
Loading in …3
×
1 of 30

Lekenik i Pešćenica u srednjem vijeku

2

Share

Download to read offline

Predavanje povodom 675. godišnjice prvog spomena župe Pešćenica

Related Books

Free with a 30 day trial from Scribd

See all

Related Audiobooks

Free with a 30 day trial from Scribd

See all

Lekenik i Pešćenica u srednjem vijeku

  1. 1. Lekenik i L k ik Pešć Pešćenica od prvih spomena do kraja 16. stoljeća (predavanje u čast 675. godišnjice prvog spomena  Župe uznesenja BDM Pešćenica)
  2. 2. Naši krajevi u prapovijesti i antici Šira k li Ši okolica naših mjesta stalno naseljena već ših j l lj ć u prapovijesnim vremenima od strane ilirskih i keltskih plemena. Nakon rimskih osvajanja i postupnog stvaranja romansko-ilirske simbioze dolazi do procvata rimskih gradova na prostoru čitave današnje Hrvatske te vjerojatno perioda mira koji je trajao sve do početka velike seobe naroda.
  3. 3. Arheološki nalazi iz vremena prapovijesti i antike s prostora naše župe Prapovijesna kamena Zlatnik s likom cara ž sjekira (dužine 54 Valensa (364.-378.) milimetra) p ) pronađena u nađen u Pešćenici. šumi Kalje nedaleko Lekenika – načinjena od kamena serpentina sa lijepo načinjenom oštricom.
  4. 4. Rimska cesta • Cesta Petovij (Ptuj, SLO) – Siscia (Sisak) koja j ( j, ) ( ) j je bila jedna od glavnih prometnica rimske p pokrajine Panonije. j j • Svojim putem od Andautonije (Šćitarjeva) do Siscije prolazi i kroz našu župu – išla je dobrim dijelom paralelno, ali nešto zapadnije od današnje državne ceste Zagreb-Sisak Zagreb-Sisak. • Kroz našu župu cesta se spušta sa sjevera od strane B š t Buševca, prolazi bli i l i blizinom B ž Brežana i Pešćenice te ne ide kroz sam Lekenik, već ide šumom sve negdje do ulaza u Ž ži š dj d l Žažinu.
  5. 5. • Matija Petar Katančić čć koncem 18. st. prateći trasu ć ove ceste kroz naš k opisuje š kraj kako je cesta i dalje dl “ d l vidljiva “po polju i trnjacima. To T je ona cesta što je žitelji i danas poznaju d j pod imenom Rimski Ri ki put.” ”
  6. 6. Rani srednji vijek Vrlo nestabilno vrijeme. j Na početku srednjeg vijeka nestaje mnogih većih naselja iz prijašnjih vremena vremena. Česta doseljavanja i raseljavanja raznih etničkih skupina na naše prostore ( g (Langobardi, Goti, Avari, Slaveni, Hrvati…). , , , , ) Malen broj materijalnih ostataka iz ovoga vremena, vremena a vjerodostojnih pisanih izvora nema za naše prostore sve do 13. stoljeća.
  7. 7. Prvi spomen Pešćenice p Početkom 1211. godine Ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. daje Cistercitskom redu Topusko i veliki posjed koji je obuhvaćao dobar dio tadašnje Gorske županije U toj d t j darovnici spominje i i i j se posjed “Toplica” (Topusko) kojem međe idu i do “Pešćenice,, koja je selo braća Hospitalaca ( Pescenyce, Hospitalaca” (“Pescenyce que est villa fratrum hospitalis”). h pit li ”) Jedna darovnica Andrije II. (iz 1220. godine)
  8. 8. Tko su Ivanovci? Karitativni viteški red osnovan koncem 11. stoljeća u jeruzalemskom konačištu ( (Hospitiumu); njihova j p p ) j je primarna dužnost bila karitativna i dušobrižnička. Dobivali bi od vladara ili plemića zemljišne posjede na kojima bi onda organizirali svoje preceptorate. Više preceptorata bi činilo jedan priorat. Svaki preceptorat morao bi imati kuću (domus; nešto poput današnjeg samostana), kapelu, staju, ponekad i groblje te zemlju za obrađivanje. obrađivanje
  9. 9. Ivanovci u Pešćenici i Lekeniku U naše krajeve vjerojatno dolaze na nagovor kraljevske obitelji Arpadovića (podupiru ih Geza II. II i njegova žena Eufrosina kasnije Eufrosina, kraljevi Emerik i Andrija II.). Ivanovci ostaju vlasnici imanja u Pešćenici i a ja ešće c Lekeniku do 1328. godine kada k d ih zamjenjuju sa j j j kraljem za neke posjede u Slavoniji. Odjeća Ivanovca
  10. 10. Prvi spomen Lekenika p Sredinom 1217. na putu u križarski pohod kralj Andrija II. zastaje u Zagrebu kako bi na nagovor kaptola Zagrebačkoj biskupiji potvrdio sve prijašnje darovnice. Spominjući biskupski posjed Dužicu navodi se da započinje prema istoku u šumi na Odri i odatle da ide prema Lekeniku odanle kroz šumu prema zapadu po Lekeniku, putu gdje je brdašce, a odanle prema močvari što se zove Obed (“Prima meta Dolsiza cum silva incipit versus orientem ab Odra ( Prima et vadit per Lihcinnihc, deinde per silvam ad semitam ubi est monticulus,, inde directe ad paludem que Obed dicitur…”). p q ) Iste 1217. Andrija II. potvrđuje posjede nekom Egidiju; među tim posjedima spominje se i Quiquinik koji bi možda mogao odgovarati našem Lekeniku.
  11. 11. Ime Lekenik- biljka Leken Lekenik- j Laszowski u svojoj knjizi Povijest Plemenite općine Turopolje navodi kako je mjesto dobilo ime po potoku, a ovaj da je dobio ime po biljci “Leken” (lat. Leken nymphaea alba) što raste u močvarama. Leken – bijeli lotus, lokvanj. U čistoj vodi može ga se Laszowski se u onomastici i toponomastici vjerojatno naći po gotovo čitavoj služio Šulekovim Europi, Europi Sjevernoj Africi i rječnicima. dobrom dijelu Azije.
  12. 12. Ime Lekenik – onomastika Riječ “Leken” – teško joj je odrediti korijen; možda ima i stariju, predslavensku (ilirsku ili stariju romansku) komponentu. Možda j d M žd jedan rijetki germanski jezični ostatak, ij tki ki j ič i t t k iz vremena velikih seoba naroda ili perioda vlasništva I l iš Ivanovaca nad našim prostorima; d ši i usporediti sa Leken (jezero u Švedskoj) ili Løkken (grad D k j) L kk ( d u Danskoj). Zbog svog prefiksa (Lek-ili Lok-) sama riječ u g gp ( ) j svom korijenu vjerojatno ima neku hidrografsku osnovu. g
  13. 13. Drugi spomeni Lekenika i Pešćenice g p 1242. spominje se u opisima međa Topuskog cistercitskog samostana “villa Peschena” što bi možda moglo odgovarati selu Pešćenici. g g 1249. Slavonski ban Stjepan vraća nekim Turopoljcima šumu i određuje granice; granica Turopoljskih posjeda ide i po sredini Odre prema jablanovoj šumi, odanle od utoka Lekenčice ide tim potokom, pa prelazi kod Lekenika i izlazi prema vodama Obdine, itd. (“…per medium Odre ad arborem populeam,, inde iuxta Odra superius transisens cadit p p p in fluvium Leckennuc, inde autem per Lekennuc superius transiens exit ad aquam Obonyn…”) Ban Stjepan 1255. ponovno potvrđuje iste posjede (tj. šumu) Turopoljcima, spominju se iste g ) p j p j granice kao i one iz 1249. (jedna od njih je i lekenički potok)
  14. 14. Drugi spomeni Pešćenice i Lekenika Ivanovci 1275. zbog nekih zasluga (možda g g ( novčanog pomaganja reda) daruju neke svoje posjede mlečaninu Perčinu predstojniku Perčinu, Zagrebačke kovnice novca i njegovom bratu Andriji Ivanovci daruju “nekadašnje zemlje našeg doma Pešćenicu i Lekenik, upražnjene i poluzapuštene, sa sv tamošnjim g ada a pokretninama” svim ta oš j zgradama i po et a a (“quasdam terras domus nostre, vacuas et quasi desertas, mynor Peschenycha et Lykenik vocatas, cum omnibus utilitatibus et pertinenciis earundem.”).
  15. 15. Drugi spomeni mjesta u našoj župi g p j j p 1328. godine nadbiskup kaločki Ladislav na molbu bana Slavonije Mikića daje opis međa nekih posjeda; spominju se imanja koje su Ivanovci prepustili kralju Karlu Anžuvincu – tu su i Pešćenica i Lekenik Lekenik. Iste 1328. ova imanja obilaze i predstavnici zagrebačkog kaptola te opisuju lekenički potok kao granicu prema posjedima Ivana Viteza, sina Ivana; spominje se posjed “Polona” koji vjerojatno odgovara današnjoj Poljani Lekeničkoj. Nakon prepuštanja imanja kruni od strane Ivanovaca ona mijenjaju više vlasnika sve do p j j j početka 16. stoljeća j kad im vlasnikom postaje Ivaniš Korvin.
  16. 16. Drugi spomeni mjesta u našoj župi Već 1334. u prvom popisu župa zagrebačke biskupije spominje se Crkva Blažene Djevice u P šć i i i j C k Bl ž Dj i Pešćenici (“ecclesia beate virginis de Pezchenicha”). 1358. Zagrebački kaptol na molbu b k zamjenika 1358 Z b čki k l lb banskog j ik Leustahija sudjeluje kao posrednik u sporu oko razgraničenja posjeda P t d ži (“P t d l h ” ič j j d Pustadužica (“Puztadulsycha”, vjerojatno između današnje Dužice i Lekenika); uz Dužicu i Lekenik kao jedna od granica ovog posjeda spominje se i zemlja Poljana (“Polanya”). 1574. 1574 spominje se po prvi puta i Cerje i t kao i j i t C j to k posjed blizu Kravarskog (“Czerye possessio prope Krawarzkam ). Krawarzkam”)
  17. 17. Pešćenica i Lekenik u poreznim popisima 16. lj ć 16 stoljeća 12 Posjed i vlasnik: Iznos poreza (u forintama) ) Pešćenica  10 (župnik) f Lekenik   8 (Turopoljska  p j p plem. općina) 6 Lekenik (Juraj  Brandenburški) 4 Lekenik (Matija  2 Slatinski) l k) Godina uplate 0 Lekenik  (Gregorijanci) 1509. 1520. 1553. 1554. 1555. 1559. 1560. 1566. 1567. 1568. 1570. 1573. 1574. 1576. 1578. 1582. 1588.
  18. 18. Kako se navode imena naselja u župi do konca 16. stoljeća Lekenik L k ik Ostala O t l naselja župe lj ž LIHCINNICH (1217.) PESCENYCE (1211.) QUIQUINIK (?; 1217.) PESCHENA (?; 1242.) LEKENUC (1249.-ime za potok Lekenčicu) PESCHENYCHA (1275.) LEKENNYK (1255.-ime potoka, 1358., 1487., PEXENYCZA (1328.) 1509., 1510.,1566.) LYKENIK (1275.) PEZENYCZA (1328.) LEKELNYK (1328.) PESCHENYCZA (1328., 1520., 1573., 1574., 1576 1578 1582 1588 1592 ) 1574 1576. 1578., 1582., 1588., 1592.) LEXYZYCZA (?; 1328.-ime potoka) PESCHENICHA (1334.) LYQUENYK (1328.-ime potoka) PESCHIENYCZA (1566.) LEKANUCZ (1509.) PESCHENYCZE (1570.) LEKENIK (1520., 1553., 1588., 1595.) *** LEKENYK (1553., 1554., 1555., 1566., 1567., ( , , , , , POLONA (?; 1328.) ( ; ) 1568., 1573., 1574., 1576., 1578., 1582.) LAKYNYK (1555., 1560.) POLANYA (1358.) LEKENEK (1567.) *** LEBENYCK (1570.) CZERYE (1574.)
  19. 19. Doba osmanskih provala Osmanske provale u naše krajeve započinju u 15 stoljeću; 15. vrhunac dostižu u zadnja dva desetljeća 16. stoljeća. Naša neposredna okolica nema jakih fortifikacijskih sustava pa je lak plijen za česte pljačkaške pohode.
  20. 20. Doba osmanskih provala Zagrebački biskup Gašpar u pismu štajerskim staležima 14. rujna 1592. piše kako je dva dana ranije “neprijateljj Kravarsko,, Cerje,, Šiljakovinu,, Pešćenicu i druge p j j j g mačem i ognjem zauzeo.” Osmanlije su odveli mnoštvo ljudi i stoke a kako ih stoke, nema tko braniti ljudi su se sami predavali. Župnik I k 1934 pišući k k povijest ž Ž ik Iskra 1934. iš ći kratku ij župe navodi di kako se zbog osmanskih napada “narod župe Pešćenica zaklonio u staru drvenu crkvu, u crkvi živio i spavao.” Spominje se i j p j jedan turski turban, dar g , grofa Vuka Erdödyja, koji je služio kao stolnjak za oltar.
  21. 21. Bitka kod Siska Kršćanska vojska se skupljala po Turopolju Turopolju. 22. lipanj 1593. – dan bitke Zagrebački kanonik Krčelić pišući o bitci u 17. stoljeću navodi kako je uz carevu pomoć ban Toma Erdödy “vudril na Turke pri Peschenicze, koje je szrechno razbil y vu Kupu vodu natiral ” razbil, natiral. Nakon ove pobjede postupno se stišavaju osmanski pljačkaški pohodi na naše krajeve.
  22. 22. Odjeci sisačke bitke u našem kraju j j U Osmanskim prodorima nestaje p potomaka Matije Slatinskog i j g Gregorijanaca; njihova imanja ostaju opustošena. Od starih vlasnika ostaju samo turopoljski plemići kao vlasnici onog š će u nadolazećim što ć d l ći stoljećima biti Turopoljski Lekenik. Negdje N dj u vrijeme bitke kod Siska ij bi k k d Si k obitelj Erdödy kupuje opustošena imanja i njihov posjed postaje temelj onoga što će kasnije biti poznato kao Erdödski Lekenik. Toma Erdödy – zagrebačka katedrala
  23. 23. Kolonizacija Lekenika Erdödskog j g 1595. spominju se imena trojice braće Zimica (Marka, Dionizija F j ) (M k Di i ij i Franje), prebjega i bj iz osmanskih krajeva koji su zbog glasa o junaštvu E d d d šl zatražiti da ih obitelj š Erdödyja došli ž d h b l naseli na svom dobru u Lekeniku. Petar Erdödy im stoga u Lekeniku daje dva selišta (“zelo Gerdachichevo” i “zelo Marka ( Novachicha”) te se obvezuje da ih neće opterećivati nikakvim novčanim davanjima ni p j tlakom (vjerojatno u zamjenu za vojnu dužnost novopridošlih kolonista). p )
  24. 24. Kolonizacija Lekenika Turopoljskog j p j g 1487., već prije većih osmanskih provala spominju se kmetovi Gašpara Kiša iz Kuča i Lomnice koji je u Turopoljskom Lekeniku imao jedan dio šume. 1509. 1509 spominje se Stj i j Stjepan L k č ić iz L k ik k Lukačević i Lekenika kao podložnik čuvene Beatrice Frankopan (udovice Ivana Korvina k j K i koja se udala za J j B d b šk ) njega d l Jurja Brandenburškog); j su na povratku sa sajma u Metlici ubili i opljačkali za čak č k 60 zlatnih forinti lj di G š l t ih f i ti ljudi Gašpara Al ić Alapića. I turopoljska plemenita općina radi na kolonizaciji naselja pa 1625 G l 1625. Grguru P Prerovčanu d č dopušta da š d sagradi kuću u njihovom Lekeniku i dodjeljuju mu dvije parcele krčevine k će moći obrađivati. d l kč koje ć ć b đ
  25. 25. Život seljaka na našim prostorima u srednjem vijeku Seoska ekonomija - proširene obitelji zajedno rade gotovo sve (seoske) poslove. Podavanja feudalnim gospodarima sastojala su se P d j f d l i d i t j l u davanju desetine od žitarica, davanja riba, vina i kopuna o j d bl d ( k jedan blagdan (martinje, j j ti j jurjevo, itd ) itd.), davanja prijevoza, daća za korištenja mlinova, daća od k č i određenog b j d k godišnje (za d krčevina, d đ broja dasaka diš j ( održavanje utvrde Lukavec), itd. Kmetovi u Turopoljskom Lekeniku morali su j jedanput g p godišnje ugostiti p j g plemićke izaslanike kojij bi došli pobrati desetinu.
  26. 26. Turopoljska svinja i njena važnost u srednjovjekovnoj ekonomiji d k k Svinjogojstvo u Turopolju je bilo vrlo unosan posao pa je plemenita općina posebno tražila “svinjsku desetinu tj. desetinu”, tj uzimala desetinu svinja kao daću u ovim krajevima krajevima. Uzgojem svinja u našim Kao pasmina nastala već u p 6. ili 7. stoljeću na prostoru krajevima bavili k j im b ili su se i današnjeg Turopolja. kmetovi i plemići, pa i župnici. župnici Danas gotovo izumrla.
  27. 27. Naselja naše župe na starim kartama Naselja naše župe susrećemo na prvim cjelovitim kartama hrvatskih prostora koje su rađene k đ koncem 17. stoljeća. 17 t lj ć Današnji Vukojevac (kao “Vukoievtzi”) nalazimo po prvi puta uopće spomenut na Glavačevoj karti iz 1673. godine; na istoj karti je ucrtan i Lekenik. Vukojevac ( V k j (ponovo) i P šć i po prvi puta ) Pešćenicu i t nalazimo na Valvasorovoj karti iz 1689. godine.
  28. 28. Karta Stjepana Glavača iz 1673. godine
  29. 29. Karta Johanna Weicharda Valvasora iz 1689. godine
  30. 30. Hvala na pozornosti!

×