Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.
GLAGOLJICA I BOSANČICA
TRAGOM PISANE
BAŠTINE BIH
Picasa Web Album:
Tragom pisane baštine BiH – Glagoljica i Bosančica
http...
Glagoljica
•Prije 12. vijeka je u Bosni stigla glagoljica iz Makedonije
•Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredin...
GLAGOLJICA I ĆIRILICA
Glagoljica u bosanskim rukopisima
lZanimljivo je, međutim, da svi ti spomenici pokazuju i jezički i ortografski vrlo
arhai...
Bogumili i glagoljica
•Staru glagoljsku tradiciju su prigrlili bogumili, čiji
tekstovi iz 15. vijeka pokazuju tragove glag...
Glagoljica prelazni poluoblik
GRŠKOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA
12. vijek, najstariji odlomak glagoljice
Nastao je u Zahumlju, p...
Glagoljica poluobla
na staroslavenskom jeziku
MIHANOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA
12 vijek
SPLITSKI ODLOMAK
GLAGOLJSKOG MISALA
Početak 13 vijek, poluobla
glagoljica
Dva rukopisa u fragmentima iz XII vijeka,
Grškov...
Uglata glagoljica
Glagoljica poluobla
na staroslavenskom jeziku
MIHANOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA
12 vijek
Hrvatska uglata glagoljica
HRVOJEV MISAL
1403-1404. godina
Kaligrafski ispisan tekst
bogato iluminiran
Bosančica
•U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: "Šireći se od
10. vijeka sa istoka, iz Bugarske, val ćirilice zahv...
https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosan%C4%8Dica http://www.hum.hr/SLIKE/glagoljica_majce_01.jpg
BOSANČICA GLAGOLJICA
Lokalna bosanska ćirilica
•Potpis Stevana Nemanje i njegovog brata Miroslava na ugovoru
sa Dubrovnikom iz 1189. godine dok...
Povelja Kulina bana
•Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste Humačka ploča (10.
vijek) zatim Povelja Kulina bana od 29....
Najstariji oblik bosančice
http://sandzakpress.net/kotromanici-i-nemanjici
http://povijest.net/v5/teme/povijest-bih/2007/p...
Dijak Radoje (1189) – pisac
Povelje Kulina bana
Zajedno sa dijakom Grigorijem (ili Gligorijem, kako se potpisuje
na drugom...
Državna bosanska kancelarija
vrste bosančice
Službenici u kancelariji:
•Dijak – pisar; Gramatik, nadvorni pisac, logotet
(...
Miroslavljevo evanđelje
Dijak Grigorije (1171-1197)
• Jedan od učesnika u pisanju evanđelja, pisar Gligorije, ne zna se ta...
Grafija Miroslavljevog
evanđelja
•Praoriginal je bio staroslavenski tekst ali nije poznato da li je
pisan na ćirilici ili ...
Miroslavljevo
evanđelje
oko 1180. godine
Ustavna bosančica
kaligrafski ispisana i ukrašena
Bosančica poluustav
GRIGOROVIČ-GILJFERDING
EVANĐELJE
13. vijek
najstariji religijski kodeks srednjevjekovne
Bosne pisan na...
Bosančica poluustav
SOFIJSKO EVANĐELJE
13-14. vijek
Bosančica poluustav
MANOJLOVO EVANĐELJE
Početak 14. vijeka
Bosančica poluustav
VRUTOČKO EVANĐELJE
1375. godina
Bosančica poluustav
ČETVEROEVANĐELJE IZ DOVOLJE
1387-1389. godine
BATALOVO EVANĐELJE
1393. godine
Bosančica poluustav
Bosančica, nelijepi poluustav
DIVOŠEVO EVANĐELJE
14. vijek
Divoševo evanđelje - tajnopis
Usred ćirilskog teksta je umetnuta glagoljica; ijekavica.
Brzopisna bosančica, poluustav
ČAJNIČKO EVANĐELJE
14-15. vijek
Čajničko evanđelje, 14-15. vijek - tajnopis
kombinacija glagoljice i bosančice
Mnogi spomenici pisani u Bosni,
rukopisni i...
Čajničko evanđelje, 14-15. vijek - tajnopis
kombinacija glagoljice i bosančice
Kriptogram se nalazi na listu 89 i glasi:
S...
DANIČIĆEVO EVANĐELJE
14-15. vijek
Bosančica poluustav
Bosančica uski poluustav
NIKOLJSKO EVANĐELJE
14-15. vijek
PRIPKOVIĆEVO EVANĐELJE
14-15. vijek
Bosančica poluustav
KOPITAROVO EVANĐELJE
14-15. vijek
Bosančica poluustav
Bosančica poluustav
sitna, kaligrafski ispisana slova
HVALOV
ZBORNIK
1404. godina
RADOSAVLJEV ZBORNIK, 1443-1461. godina
U „Rukopisu bosanskog krstjanina Radoslava“ nalazi se cijeli tekst glagoljske azbuk...
Radosavljev zbornik, 1443-1461. godina - tajnopis
Bosančica, poluustav,
usred teksta nekoliko
redaka glagoljicom.
Glagoljs...
LISTIĆI IZ
MONTEPRANDONA
15. vijek
Bosančica poluustav
Brzopisna bosančica
BERLINSKAALEKSANDRIDA
pisan iza 1463. godine (vodeni žig na papiru)
Berlinska Aleksandrida - tajnopis
Rukopis je, sudeći po tajnopisu na 3V, još 1535. god. posjedovala neka
slavenska porodic...
Degeneracija bosančice
Što se dalje ide prema XVIII vijeku, pismo postaje sve više neujednačeno. Ne radi se
možda o rukopi...
Vidi:
Facebook grupa Tragom pisane baštine BiH
https://www.facebook.com/groups/1411074575835613/
Google grupa Tragom pisan...
Donacije za očuvanje spomenika kulture u BiH
Podržite rad Komisije/Povjerenstva za očuvanje
nacionalnih spomenika BiH zahv...
Međunarodni Forum Bosna
Dio ilustracija je preuzeto iz knjige :
Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost.
Sarajev...
KRAJ
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Tragom pisane baštine - Glagoljica i bosančica

5,791 views

Published on

Na okupu su odlomci srednjevjekovnih rukopisa koji ukazuju na razvijenu i specifičnu upotrebu glagoljice i ćirilice u Bosni. Glagoljica se dugo koristila i bila obrazac po kojem su se kasniji rukopisi prepisivali na lokalnoj verziji ćirilice - bosančici. Po sačuvanim odlomcima i pisanim tragovima koji su preživjeli inkviziciju, očita je razvijena pismenost i autentična upotreba bosančice. Inkvizicija objašnjava i razvoj tajnopisa - kombinacije glagoljice i bosančice, kako bi se heretički tekstovi ili komentari prikrili.

Published in: Education
  • Sex in your area is here: ❤❤❤ http://bit.ly/2Qu6Caa ❤❤❤
       Reply 
    Are you sure you want to  Yes  No
    Your message goes here
  • Follow the link, new dating source: ❶❶❶ http://bit.ly/2Qu6Caa ❶❶❶
       Reply 
    Are you sure you want to  Yes  No
    Your message goes here

Tragom pisane baštine - Glagoljica i bosančica

  1. 1. GLAGOLJICA I BOSANČICA TRAGOM PISANE BAŠTINE BIH Picasa Web Album: Tragom pisane baštine BiH – Glagoljica i Bosančica https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/GlagoljicaIBosancica Vaska Sotirov-Đukić, dipl. bibliotekar dukic@bih.net.ba
  2. 2. Glagoljica •Prije 12. vijeka je u Bosni stigla glagoljica iz Makedonije •Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. vijeka. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metodije, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom konstantin) je na osnovu jezika makedonskih slavena iz okoline soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. •Glagoljica ima oko 40 slova, zavisno o vrsti. •Postojale su dva oblika glagoljice: obli (nastao 862. godine) i uglasti (nastao u 12. stoljeću u Hrvatskoj). •Obla glagoljica se najviše koristila u hrvatskim primorskim krajevima Istra, Dalmacija i kvarnerska ostrva, prije svega Krk, Cres i Lošinj, ali se koristila i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva.
  3. 3. GLAGOLJICA I ĆIRILICA
  4. 4. Glagoljica u bosanskim rukopisima lZanimljivo je, međutim, da svi ti spomenici pokazuju i jezički i ortografski vrlo arhaične crte, a uz to se ugotovo svima može otkriti veza sa glagoljicom; u dva rukopisa postoje i glagoljski zapisi, i to u Radosavljevom zborniku, te u Čajničkom evanđelju. lUopće, glagoljska je tradicija u bosanskim spomenicima veoma jaka, a nesumnjivo je utvrđeno za veliki broj bosanskih rukopisa da im je pramatica, a nekima možda i neposredan predložak bio glagoljski, te se tako mora pretpostaviti da je najstarija faza bosanske srednjovjekovne književnosti bila glagoljska, ali se ne može decidirano reći da li su glagoljski kodeksi dolazili na bosanski teren iz Hrvatske ili iz Makedonije, a možda i s obadvije strane. lKuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I
  5. 5. Bogumili i glagoljica •Staru glagoljsku tradiciju su prigrlili bogumili, čiji tekstovi iz 15. vijeka pokazuju tragove glagoljskih originala i pridržavanje jezičkih i redakcijskih osobenosti arhaične Ohridske škole. •Pokret popa Bogumila je započeo u 10. vijeku u Makedoniji, apostolske knjige koje su upotrebljavali makedonski bogumili, širila je Klementova škola tako da su prenesene u Bosnu •Zbog izolovanosti i proganjanja bogumila, one su zadržale arhaični oblik
  6. 6. Glagoljica prelazni poluoblik GRŠKOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA 12. vijek, najstariji odlomak glagoljice Nastao je u Zahumlju, pisan je poluoblom glagoljicom a na marginama ima bilješke pisane ćirilicom. Na prelazu iz oble, istočne, u uglatu, zapadnu glagoljicu te je zbog njene osobenosti u posljednje vrijeme naučnici nazivaju i bosanskom glagoljicom
  7. 7. Glagoljica poluobla na staroslavenskom jeziku MIHANOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA 12 vijek
  8. 8. SPLITSKI ODLOMAK GLAGOLJSKOG MISALA Početak 13 vijek, poluobla glagoljica Dva rukopisa u fragmentima iz XII vijeka, Grškovićev odlomak i Mihanovićev odlomak pisani su poluoblom glagoljicom, koja je na prelazu iz oble, istočne, u uglatu, zapadnu glagoljicu te je zbog njene osobenosti u posljednje vrijeme nazivaju i bosanskom glagoljicom. U starije glagoljske rukopise srpskohrvatske recenzije, koji bi pripadali po svojim jezičkim i paleografskim osobinama ovoj bosanskoj grupi, pribrojan je nedavno još jedan rukopis, Splitski odlomak. Po pismu bi ovaj spomenik pripadao XII stoljeću, a po nekim jezičnim elementima novijeg narodnog govora spadao bi u početak XIII vijeka.
  9. 9. Uglata glagoljica
  10. 10. Glagoljica poluobla na staroslavenskom jeziku MIHANOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA 12 vijek
  11. 11. Hrvatska uglata glagoljica HRVOJEV MISAL 1403-1404. godina Kaligrafski ispisan tekst bogato iluminiran
  12. 12. Bosančica •U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: "Šireći se od 10. vijeka sa istoka, iz Bugarske, val ćirilice zahvatio je i dio bosanskog područja, gdje se razvio u poseban oblik i posebnu varijantu ćirilice sa primjesama glagoljice i latinice. •To pismo ima svoj osobiti duktus, odbacuje stilska slova, a uvodi nove znakove za svoj jezik, te sa oblikom i pravopisom razlikuje od bugarske i srpske ćirilice. •Broj spomenika pisanih bosančicim veći je i raznovrsniji u odnosu na spomenike pisane glagoljicom, jer veliki broj njih je u pojedinim periodima prepisivan sa bosanske glagoljice na bosančicu.
  13. 13. https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosan%C4%8Dica http://www.hum.hr/SLIKE/glagoljica_majce_01.jpg BOSANČICA GLAGOLJICA
  14. 14. Lokalna bosanska ćirilica •Potpis Stevana Nemanje i njegovog brata Miroslava na ugovoru sa Dubrovnikom iz 1189. godine dokazuje da je na tom terenu vladao lokalni tip poslovnog pisma, jednostavnog pravopisa i uproštenog oblika •Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj Bosni, Miroslavljevo jevanđelje (12. vijek); razni crkveni i svjetovni rukopisi sa brojnim elementima čistog i živog narodnog govora; nekanonski tekstovi (apokrifi, molitve); zapisi, netpisi, povelje, pisma - kao značajno blago diplomatske bosanske pismenosti sa izrazitim njegovanjem narodnog jezika; razna jevanđelja, djela apostolska, poslanice, apokalipse i apokrifi (kao prijepisi bosanskih glagoljskih tekstova)
  15. 15. Povelja Kulina bana •Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste Humačka ploča (10. vijek) zatim Povelja Kulina bana od 29.08.1189. godine. •Hristijanizacija u BiH je imala otpor mnogobožačkih Slavena, sa sobom je širila slovensku pismenost, koja je u prvom periodu bila glagoljska •Kao dokaz da je u Bosni, Zahumlju i Travuniji bilo glagoljske i ćirilske pismenosti pre nego što je Bosna postala samostalna država, uzima se Povelja Kulina bana (1189) •Pisano je čistim ustavnim pismom koje je već miješano sa brzopisom, što je dokaz na prelaz ka savršenijem i praktičnijem pismu svakidašnjeg života •Ćirilica Kulinovog dijaka Radoja je još uvijek ustav, ali već sa mnogo buduće minuskule, tj. brzopisa
  16. 16. Najstariji oblik bosančice http://sandzakpress.net/kotromanici-i-nemanjici http://povijest.net/v5/teme/povijest-bih/2007/politika-srednjovjekovne- bosne-4/ POVELJA KULINA BANA ustavna bosančica HUMSKA PLOČA najstariji oblik bosančice
  17. 17. Dijak Radoje (1189) – pisac Povelje Kulina bana Zajedno sa dijakom Grigorijem (ili Gligorijem, kako se potpisuje na drugom mjestu jedan od tvoraca Miroslavljevog evanđelja) dijak Radoje predstavlja prvo značajno ime u našoj pismenosti. On je uveo u ćirilicu posebne znakove koji ranije nisu bili poznati ovom pismu. Ja, Radoje, dijak banj, pisah siju knjigu poveljov banov, od rož'stva Hristova tisuća i s'to i osam'deset i devet ljet', mjeseca avgusta, u dvadeseti i deveti dn', usječenie Jovana Krstitelja. •Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Bosanska riječ, 2012. Str. 38
  18. 18. Državna bosanska kancelarija vrste bosančice Službenici u kancelariji: •Dijak – pisar; Gramatik, nadvorni pisac, logotet (logofet), protovestijar (protobistar) isl. •Vrste ćirilskog pisma: •Ustav – majuskula; poluustav (prelaz brzopisno); brzopis (minuskula) •Književna minuskula (odijeljena slova jedno od drugoga) i kurziv (organski povezana slova) •Postojale su „škole“ i pisarska hijerarhija preko koje su učeni i prenošeni sistemi pisanja i vještina pisara
  19. 19. Miroslavljevo evanđelje Dijak Grigorije (1171-1197) • Jedan od učesnika u pisanju evanđelja, pisar Gligorije, ne zna se tačno njegova uloga, ali je ostao njegov zapis. • Na Kulinovom dvoru u Bosni bila su braća iz Zadra, rođeni u Apuliji – Matija i Aristodije, vješti slikari i zlatari, progonjeni kao heretci, pa se pretpostavlja da su oni radili na iluminaciji. Az pisah alelujar, Gligor. Az, grešni Gligorije dijak, nedostojni narešti se dijak, zastavih sije jevanđelje zlatom, knezu velikoslavnomu Miroslavu, sinu Zavidinu. A mne, gospodi, ne zabudi grešnago, n' shrani me sebje, dje mi jest gospodine, žal tebje rabotavši, knezu, svojemu gospodinu – dje mne ne hranivši grešnago. •Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Bosanska riječ, 2012. Str. 36
  20. 20. Grafija Miroslavljevog evanđelja •Praoriginal je bio staroslavenski tekst ali nije poznato da li je pisan na ćirilici ili glagoljici, najvjerojatnije je nastao u drugoj polovini 11. vijeka u Makedoniji •Bila su dva prepisivača koji su pisali južnim srpskim dijalektom •Dosta naučnika smatra da je original bio na glagoljici i da se osjeti uticaj glagoljske tradicije •Pisano je po narudžbi humskog kneza Miroslava, brata Stefana Nemanje oženjenog za rođenu sestru bosanskog bana Kulina •Prijepis evanđelja je namijenjen Crkvi sv. Petra u Bijelom Polju •Tačan datum prijepisa nije utvrđen, smatra se da je bio osamdesetih godina 12. vijeka (oko 1180. godine) jer je već 1198. godine knez Miroslav bio mrtav
  21. 21. Miroslavljevo evanđelje oko 1180. godine Ustavna bosančica kaligrafski ispisana i ukrašena
  22. 22. Bosančica poluustav GRIGOROVIČ-GILJFERDING EVANĐELJE 13. vijek najstariji religijski kodeks srednjevjekovne Bosne pisan na bosančici
  23. 23. Bosančica poluustav SOFIJSKO EVANĐELJE 13-14. vijek
  24. 24. Bosančica poluustav MANOJLOVO EVANĐELJE Početak 14. vijeka
  25. 25. Bosančica poluustav VRUTOČKO EVANĐELJE 1375. godina
  26. 26. Bosančica poluustav ČETVEROEVANĐELJE IZ DOVOLJE 1387-1389. godine
  27. 27. BATALOVO EVANĐELJE 1393. godine Bosančica poluustav
  28. 28. Bosančica, nelijepi poluustav DIVOŠEVO EVANĐELJE 14. vijek
  29. 29. Divoševo evanđelje - tajnopis Usred ćirilskog teksta je umetnuta glagoljica; ijekavica.
  30. 30. Brzopisna bosančica, poluustav ČAJNIČKO EVANĐELJE 14-15. vijek
  31. 31. Čajničko evanđelje, 14-15. vijek - tajnopis kombinacija glagoljice i bosančice Mnogi spomenici pisani u Bosni, rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do nedavnog agresorskog rata u Bosni, to je Čajničko evanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu, i svojatano kako je kome odgovaralo. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa. Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I
  32. 32. Čajničko evanđelje, 14-15. vijek - tajnopis kombinacija glagoljice i bosančice Kriptogram se nalazi na listu 89 i glasi: Smereno metanie Na kraju zapisa je azbuka koja služi kao ključ za čitanje. Pismo je u osnovi glagoljsko ali su neka slova deformisana (b,p,ž,k,z i poluvokal). Druga slova su obična ćirilska. Po Štefaniću, to je krasan primjer degeneracije glagoljice koja se nije dalje razvijala jer su se organski predlošci ovoga pisma prestali živjeti u 13. vijeku. Bogićević, Vojislav. Pismenost u Bosni i Hercegovini : od pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Sarajevo : Veselin Masleša, 1975.
  33. 33. DANIČIĆEVO EVANĐELJE 14-15. vijek Bosančica poluustav
  34. 34. Bosančica uski poluustav NIKOLJSKO EVANĐELJE 14-15. vijek
  35. 35. PRIPKOVIĆEVO EVANĐELJE 14-15. vijek Bosančica poluustav
  36. 36. KOPITAROVO EVANĐELJE 14-15. vijek Bosančica poluustav
  37. 37. Bosančica poluustav sitna, kaligrafski ispisana slova HVALOV ZBORNIK 1404. godina
  38. 38. RADOSAVLJEV ZBORNIK, 1443-1461. godina U „Rukopisu bosanskog krstjanina Radoslava“ nalazi se cijeli tekst glagoljske azbuke koji pripada starom tipu glagoljice koji je bosanskim patarenima bio poznat. Bosančica poluustav
  39. 39. Radosavljev zbornik, 1443-1461. godina - tajnopis Bosančica, poluustav, usred teksta nekoliko redaka glagoljicom. Glagoljska slova upućuju na predloške iz početka 12. vijeka, što zači da se glagoljica nakon 13. vijeka u Bosni nije više upotrebljavala niti razvijala. Bogićević, Vojislav. Pismenost u Bosni i Hercegovini : od pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Sarajevo : Veselin Masleša, 1975.
  40. 40. LISTIĆI IZ MONTEPRANDONA 15. vijek Bosančica poluustav
  41. 41. Brzopisna bosančica BERLINSKAALEKSANDRIDA pisan iza 1463. godine (vodeni žig na papiru)
  42. 42. Berlinska Aleksandrida - tajnopis Rukopis je, sudeći po tajnopisu na 3V, još 1535. god. posjedovala neka slavenska porodica, do1582. god. pripadao je porodici Beck iz Leopoldstorffa kod Beča, a zatim porodici Aschenbrenner.
  43. 43. Degeneracija bosančice Što se dalje ide prema XVIII vijeku, pismo postaje sve više neujednačeno. Ne radi se možda o rukopisu dijaka, ili uopšte onoga ko piše, nego se radi o postepenoj grafičkoj degeneraciji, zbog čega su često pojedina slova nečitljiva, iz osnova promijenjena, tako da izgleda da ih onaj ko piše udešava po svojoj volji. Ima miješane minuskule sa ustavnim slovima, pokušaja pa i pisanja kurzivom. Očito se vidi da je za ovu starobosansku ćirilicu opao interes i da nju sistematki potiskuje u zvaničjnoj prepisci arabica. Dijaci, koji su se zatekli odmah po padu Bosne pod Turke u pojedinim kancelarijama, pišu lijepo i pravilno, ali njih brzo nestaje. Pisma o kojima je ovdje riječ pisana su pretežno ijekavštinom, rjeđe ikavštinom, a vrlo rijetko ekavštinom. .... U svojoj raspravi u „Splitskom odlomku glagoljskog misala“ Štefanić izražava mišljenje da se ćirilica poslije pada Bosne pod Turke „degenerirala na isti način kao što se degenirirala u Bosni i glagoljica, koja ovdje poslije XIII vijeka nije više organski razvijena.“ Bogićević, Vojislav. Pismenost u Bosni i Hercegovini : od pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Sarajevo : Veselin Masleša, 1975. Str. 104-107
  44. 44. Vidi: Facebook grupa Tragom pisane baštine BiH https://www.facebook.com/groups/1411074575835613/ Google grupa Tragom pisane baštine BiH https://groups.google.com/forum/#!forum/tragom-pisane-bastine-bih Blog Tragom pisane baštine BiH http://tpbbih.blogger.ba
  45. 45. Donacije za očuvanje spomenika kulture u BiH Podržite rad Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH zahvaljujući kojima su preuzeti veći dio podataka. http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2531 Podržite Fondaciju Mak Dizdar http://makdizdar.ba/misija/ Zahvaljujući njima postoji arhiva on- line knjiga Maka Dizdara i historijskih knjiga o srednjevjekovnoj Bosni i Hercegovini
  46. 46. Međunarodni Forum Bosna Dio ilustracija je preuzeto iz knjige : Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Podržite Međunarodni Forum Bosna donacijom ili narudžbom njihovih publikacija ili pretplatom na časopis Forum Bosnae http://www.ifbosna.org.ba
  47. 47. KRAJ

×