Temeljna pitanja ustavnog prava

1. 1
TEMELJNA PITANJA
USTAVNOG PRAVA
Katedra za Ustavno pravo
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

2. 2
OSNOVNI POJMOVI
 USTAVNO PRAVO – ima dva
značenja:
 1) pravna grana;
 2) posebna znanstvena disciplina koja
proučava odgovarajuću pravnu granu.

3. 3
1) Ustavno pravo kao
ZNANSTVENA DISCIPLINA
Ustavno pravo v. političke znanosti
Istovrsni predmet znanstvenog interesa:
 - politički sustav
- političke institucije
Ustavno pravo
- pravna i politološka disciplina, ali proučava
samo one političkih institucija koje su
uređene pravom

4. 4
O pojmu politike
 Politika – političke institucije
 Pojam politike
 Svjesna djelatnost određene društvene skupine
prema nekom cilju
 Skup djelatnosti vezanih uz izbor cilja i metoda
za postizanje tog cilja
 Različite vrste politika

5. 5
O pojmu vlasti
 Definicija vlasti: mogućnost provedbe volje i
unatoč otporu onih prema kojima je volja upućena
 Razlozi održanja vlasti:
 ovisnost (uzajamnost) – fizička, psihička, gospodarska,
ideološka...
 priroda politike – usklađivanje općih i pojedinačnih
interesa – pojam autoriteta – legitimitet vlasti – legalitet
vlasti – djelotvornost vlasti
 2 temeljna svojstva svake politike:
 borba za vlast
 integracija

6. 6
Predmet ustavnog prava
 Predmet ustavnog prava:
 a) državna politika i
b) političke institucije u državi
 a) Specifičnosti državne politike:
 1) monopol legitimne fizičke prisile;
 2) obilježje globaliteta

7.  b) Političke institucije u državi: obuhvaća
državne i nedržavne politički subjekti
 KOJI su to
nedržavni politički subjekti?

KOJI su to državni politički subjekti?

7

8. 8
Metode ustavnog prava
 Normativistička
 Proučavanje pravnih normi, namjera ustavotvorca i
postignutih posljedica
 Razvoj u Velikoj Britaniji i Francuskoj usporedo s
buržoaskim revolucijama
 Usporedna
 Klasičan pristup: različite države
 Suvremen pristup: razvoj političkih institucija od
začetka do ustavnopravne zbilje
 Povijesna
 Specifične metode političke znanosti: neposredno
promatranje, posredno promatranje, eksperimentalna
metoda...

9. 9
Temeljna obilježja odnosa prava i
politike
 Pravo kao izraz određene politike
 Pravni propis kao politička odluka
 Djelotvornost prava – postizanje društvenog
konsenzusa – odnos legitimiteta i legaliteta
 Znanstvena analiza:
 Kakvo bi pravo trebalo biti
 Kakvo pravo zaista jest

10. 10
Odnos ustavnog prava i političkih
znanosti
 - Međusobno nadopunjavanje ustavnog prava i
političkih znanosti
 - Specifičnost ustavnog prava: izvori ustavnog
prava redovito sadrže politička rješenja
 - Ustav kao pravni i politički dokument
 - Političke znanosti: proučava niz političkih
institucija i odnosa koji nisu potpuno normirani
izvorima ustavnog prava: političke stranke,
interesne skupine, javno mnijenje, ideološki i
politički sustavi vrijednosti...

11. 11
2) Ustavno pravo kao
GRANA PRAVA
 - Sadržaj ustavnog prava
 - Odnos ustavnog prava i drugih grana
pravnog sustava

12. 12
Sadržaj ustavnog prava
(Materia constitutionis)
 Sve pravne norme, bez obzira na izvor, kojima se uređuje
PREDMET ustavnog prava (državna politika i političke
institucije).
 Dioba sadržaja ustavnog prava u 3 kategorije:
1. Norme koje uređuju odnos države i pojedinaca
(ljudska prava i temeljne slobode)
2. Norme koje uređuju ustrojstvo državne vlasti
3. Norme koje uređuju odnos nedržavnih političkih
subjekata i države

13. 13
1. Odnos država – pojedinac
(ljudska prava)
 Slobode, prava i dužnosti čovjeka i građanina
 Služe ostvarenju temeljne ideje ustavnosti:
ograničenju državne vlasti temeljem vladavine
prava i ostvarenju slobode i pravne jednakosti
 Oblikuju okvir i temeljna načela pravnog sustava

14. 14
Naraštaji ljudskih prava
 Tri naraštaja prava čovjeka i građanina (ljudskih
prava)
 1) prva generacija – od kraja 18. i početka 19.
stoljeća (Deklaracija o slobodama i pravima čovjeka i
građanina iz 1789. godine)
 Osobne i političke slobode i prava: pravo čovjeka na
život (čl. 21. URH), nepovredivost slobode i osobnosti
čovjeka (čl. 22. URH), pravo vlasništva (čl. 48. URH)
biračko pravo (čl. 45. URH), sloboda tiska i javnog
priopćavanja (čl. 38. URH), sloboda okupljanja i
udruživanja (čl. 42. i 43. URH), pravo slanja predstavki
i pritužbi (čl. 46. URH)...

15. 15
 2) druga generacija – nakon 1. svjetskog rata
(Weimarski ustav)
 Gospodarsko-socijalna i kulturna prava: pravo na rad
(čl. 55. URH), pravo na zaradu kojom može sebi i
obitelji osigurati slobodan i dostojan život (čl. 56. URH),
pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje (čl.
57. URH), pravo na štrajk (čl. 61. URH), pravo na
zaštitu obitelji, djece i nemoćnih osoba (čl. 58, 62-65.
URH), sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog
stvaralaštva (čl. 69. URH)...
 3) treća generacija – od 60-tih godina 20. stoljeća
 pravo na zdrav život i ekološka prava (čl. 70. URH)

16. 16
2. Ustrojstvo državne vlasti
 2. a) norme koje uređuju načela ustrojstva vlasti:
 Narodni suverenitet
 Dioba vlasti
 Vladavina prava i zaštita ustavnosti i zakonitosti
 Predstavnička vladavina i demokratski
višestranački sustav
 Decentralizacija

17. 17
 2.b) norme o konkretnom ustrojstvu i djelovanju
državne vlasti
 Državna tijela
 Izbor, imenovanje i odgovornost drž. tijela
 Djelokrug drž. tijela
 Međusobni odnosi drž. tijela
 Način rada i odlučivanja u drž. tijelima

18. 18
3. Odnos države i nedržavnih
političkih subjekata
 Različite interesne skupine:
 Političke stranke (čl. 6. URH)
 Sindikati (čl. 43. i 60. URH)
 Udruge (čl. 43 URH)
 …

19. 19
Odnos ustavnog prava i drugih
grana pravnog sustava
 Međusobna povezanost normi ustavnog prava i
normi drugih grana prava
 Ustavno pravo određuje sadržajne temelje ostalih
grana prava
 Po pravnoj snazi iznad normi ostalih grana prava
 Određene norme mogu istovremeno pripadati
ustavnom pravu i nekoj drugoj grani prava (kazneno,
upravno...)
 Određene norme isključivo u domeni ustavnog prava

20. 20
IZVORI USTAVNOG PRAVA
 materijalni izvori prava
 formalni izvori prava:
pravni oblici u kojima se donose norme
ustavnog prava

21. 21
Izvori ustavnog prava I
1. Pisani ustav
2. Ustavni zakoni Ustavni sud RH (Čl. 132. URH)
3. Organski zakoni
 Prava nacionalnih manjina (čl. 83. st. 1. URH)
 Razrada Ustavom utvrđenih ljudskih prava i
sloboda, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i
način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug
lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl.
83. st. 2. URH)

22. 22
Izvori ustavnog prava II
4. Zakoni
5. Podzakonski opći propisi
 Poslovnici (Sabora, Vlade, Ustavnog suda)
 Uredbe iz nužde
 Predsjednik Republike (čl. 101. URH)
6. Ustavni običaji – nepisani izvor, konvencija (u
slučaju da ustav ne regulira određeni odnos ili
ga ne regulira cjelovito)
 Longa consuetudo
 Opinio necessitatis

23. 23
Izvori ustavnog prava III
7. NEPRAVI IZVORI
- mišljenja istaknutih stručnjaka – pravna
doktrina
8. Mogu li međunarodni ugovori biti izvor
ustavnog prava??? (čl. 141. URH)
9. Pravo EU??? (čl. 145. URH)

24. Pitanja za ponavljanje
• 1) Koje skupine normi čine materiu
constitutionis?
• 2) Što su organski zakoni?
• 3) Koji je položaj međunarodnih ugovora u
hijerarhiji pravnih propisa u RH? Zašto?
• 4) Kojom većinom glasova se mijenja Ustav RH u
Hrvatskom saboru?
24

25. 25
Ustav kao temeljni izvor
ustavnog prava
 Pojam ustava – materijalni i formalni ustav
 Pisani i nepisani ustav
 Dioba ustava prema načinu donošenja
 Kruti i meki ustav
 Razlozi krutosti ustava
 Stupnjevanje krutosti ustava
 Načini mijenjanja (revizijski sustavi) krutog ustava
 Promjena Ustava Republike Hrvatske
 Struktura i temeljna obilježja sadržaja ustava
 Struktura i temeljna obilježja sadržaja Ustava
Republike Hrvatske

26. 26
Pojam ustava – materijalni i
formalni ustav I
 Ustav u materijalnom smislu: svi pravni izvori
ustavnog prava u određenoj državi, bez obzira
gdje se nalaze:
 ustav kao poseban akt,
 organski zakoni,
 zakoni,
 podzakonski opći akti,
 ustavni običaji
 Povijesna evolucija: promjene u vrijeme
građanskih revolucija pod utjecajem
 škole prirodnog prava i
 teorije o društvenom ugovoru

27. 27
Pojam ustava – materijalni i
formalni ustav II
 Škola prirodnog prava i teorija o društvenom
ugovoru uzrokuju ograničenje državne vlasti:
 Donošenje pisanog ustava koji je po pravnoj snazi
iznad ostalih pravnih izvora
 Propisivanje unaprijed prava i dužnosti za sve, u
pisanom aktu najviše pravne snage
 Ustav u formalnom smislu (kodificirani ustav):
pisani opći pravni akt koji nosi naziv ustav i
obuhvaća pretežit broj normi ustavnog prava
određene države

28. 28
Dioba ustava u formalnom smislu
prema načinu donošenja
 Ustavna povelja ili oktroirani ustav:
 Jednostrani akt monarha (samoograničenje vlasti)
 Francuski ustav iz 1814., ustav Kraljevine Jugoslavije
iz 1931.
 Ustavni pakt:
 Dvostrani akt monarha i naroda (predstavničkog tijela)
 Francuski ustav iz 1791.
 Narodni ustav:
 Jednostrani akt naroda (predstavničkog tijela)
 Ustavotvorni referendum, ustavotvorna skupština,
predstavničko tijelo

29. 29
Pisani i nepisani ustav
 Pisani ustav: temeljni oblik u kome se u
raznim vrstama općih pravnih akata nalaze
norme ustavnog prava
 Nepisani ustav: ustavni običaji
 Pojam realnog ustava
 Specifičan slučaj Velike Britanije

30. 30
Kruti i meki ustav
 Kriteriji pravne snage i mogućnosti izmjene ustava
 Kruti ustav:
 Može se mijenjati samo na način različit od načina
donošenja i mijenjanja zakona – otežani postupak
 Po pravnoj snazi viši od zakona
 Meki ustav:
 Može se mijenjati na isti način na koji se donose i
mijenjaju zakoni
 Po pravnoj snazi jednak zakonu

31. 31
Razlozi krutosti ustava
 Ograničenje državne vlasti i osiguranje
slobode čovjeka
 Škola prirodnog prava i teorija društvenog
ugovora
 Ustav SAD (1787.) i Ustav Francuske (1791.)
 Ideja o ustavu kao temeljnom aktu koji
određivanjem prava i sloboda ograničava
državnu vlast

32. 32
Stupnjevanje krutosti ustava
 Opća zabrana izmjene ustava
 Škola prirodnog prava
 Zabrana izmjene ustava na određeno vrijeme
 Ustav Francuske iz 1791. godine
 Trajna zabrana izmjene samo određenih normi
ustava
 Ustav Republike Italije iz 1948. godine
 Temeljni zakon Savezne Republike Njemačke iz 1949.
godine
 Izmjena ustava dopuštena na način određen samim
ustavom

33. 33
Načini mijenjanja (revizijski
sustavi) krutog ustava I
1. Mijenjanje ustavotvornim referendumom
2. Mijenjanje odlučivanjem predstavničkog tijela
 1. Ustavotvorni referendum:
 Apsolutno obvezatan
 Relativno obvezatan
 Fakultativan
 2. Odlučivanje predstavničkog tijela
 Ustavotvorna skupština (konvent)
 Redovno zakonodavno predstavničko tijelo
 Pojam prikrivenog referenduma

34. 34
Načini mijenjanja (revizijski
sustavi) krutog ustava II
 Specifičnosti uvjeta i postupka izmjene ustava
 Faza inicijative za izmjenu ustava
 Posebna faza načelne odluke
 Zahtjev kvalificiranog kvoruma
 Zahtjev kvalificirane većine
 2 osnovne tehnike izmjene ustava:
 Tehnika ustavnog zakona
 Tehnika ustavnih amandmana

35. 35
Promjena Ustava Republike
Hrvatske I
 (čl. 147. URH):
 Ustavotvorna inicijativa: najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom
saboru, Predsjednik Republike ili Vlada Republike Hrvatske
 (čl. 148.URH):
 Većinom glasova svih zastupnika Hrvatski sabor odlučuje o
pristupanju promjeni Ustava te o utvrđivanju nacrta promjene
Ustava
 (čl. 149. URH):
 O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom
većinom glasova svih zastupnika
 (čl. 150. URH):
 Promjenu Ustava proglašava Hrvatski sabor

36. 36
Promjena Ustava Republike
Hrvatske II
Čl. 87. Ustava Republike Hrvatske:
Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o
prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.
Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade
raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje
drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.
O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u
skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u
Republici Hrvatskoj.
Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu.
Odluka donosena na referendumu obvezatna je.
O referendumu se donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za
održavanje savjetodavnog referenduma.

37. 37
Struktura i temeljna obilježja
sadržaja ustava
 Proslov ili preambula
 Naznaka donosioca ustava
 Naznaka u čije ime se donosi (narodni suverenitet)
 Povijesni temelji ustava
 Temeljna načela
 Deklaratoran karakter
 Normativni dio
 Temeljne odredbe
 Ljudska prava i temeljne slobode
 Ustrojstvo državne vlasti
 Prijelazne i završne odredbe
 Aneksi

38. 38
Struktura i temeljna obilježja
sadržaja hrvatskog ustava
 Donesen 22. prosinca 1990.
 Izmjene 1997., 2000., 2001., 2010. i 2013.
- Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava
RH od 18. prosinca 1997.
- Promjena Ustava od 9. studenog 2000.
- Promjena Ustava od 28. ožujka 2001.
- Promjena Ustava od 16. lipnja 2010.
- Ustavotvorni referendum od 1. prosinca 2013.
 DANAS: 10 dijelova (odjeljaka) i 152
članaka