1. JEZIK U PRAVU
Europska komisija, Luxembourg/Bruxelles, 12. veljače 2018.
Danijel Stanković, pravnik lingvist, Sud EU-a
2. JEZIK U PRAVU
• Povijesni pregled nastanka hrvatskog pravnog
nazivlja
• Pristupanje Europskoj uniji
• Jezik u pravu:
• općenito
• poteškoće
• savjeti
• studija slučajeva
3. HRVATSKO PRAVNO NAZIVLJE –
povijesni pregled
• latinski jezik – rimsko pravo, kanonsko pravo, službeni jezik
institucija (Sabor, feudalni, gradski, kraljevski i crkveni sudovi –
pravni partikularizam)
• 19. stoljeće – nacionalni preporodi, 1848., Bachov apsolutizam
1850.-1859., prevođenje austrijskog zakonodavstva na narodne
jezike i proširenje njegove primjene na druge dijelove države
(unifikacija prava)
• austrijski Opći građanski zakonik (Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch
– ABGB ili OGZ) iz 1811. sredinom stoljeća preveden na 9 jezika
(uključujući hrvatski) + latinski
• OGZ je u Hrvatskoj i Slavoniji uveden carskim patentom od
29.11.1852. (N. B. Istra i Dalmacija su u austrijskom dijelu
monarhije, Međimurje u Ugarskoj).
4. HRVATSKO PRAVNO NAZIVLJE –
povijesni pregled
• za svaki narodni jezik monarhije osnovan je stručni odbor za
terminologiju na temelju uredbe austrijskog Ministarstva pravosuđa
iz 1849.
• četverojezični rječnik pravnog i političkog nazivlja Juridisch-politische
Terminologie für die slavischen Sprachen Österreichs, 1853., na
njemačkom, hrvatskom, srpskom i slovenskom jeziku
• hrvatski stručnjaci: Ivan Mažuranić, Stjepan Car i Dimitrija Demeter
5. HRVATSKO PRAVNO NAZIVLJE –
povijesni pregled
• Tri pravila:
(1) držali su se „čistog pučkog i obće razumljiva načina govorenja”;
(2) ako nije bilo „pučke riječi”, posudili su riječi iz srodnih slavenskih
jezika u cijelosti ili korijen koji su prilagodili;
(3) u slučajevima kada nije bilo ni narodnih ni srodnih slavenskih
riječi, stvarali su novotvorenice uzimajući u obzir „da li su
načinjene po duhu našega jezika”, a ako su zaključili da nisu,
tada su ih odbacili.
D. Demeter, Predgovor Pravoslovnog i državničkog nazovnika / Juridisch-politische Terminologie für die slavischen
Sprachen Österreichs: Deutsch-kroatische, serbische und slovenische Separat-Ausgabe, von der Commission für
slavische juridisch-politische Terminologie, Kaiserlich-königliche Hof- und Staatsdruckerei, 1853., cijeli tekst
djela dostupan na https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=hvd.hwsker;view=1up;seq=18
6. HRVATSKO PRAVNO NAZIVLJE –
povijesni pregled
• drugi „nametnuti” zakoni: Redoviti građanski postupnik, Kazneni zakon o
zločinima, prijestupima i prekršajima, Kazneni postupak i Gruntovni red;
potvrđeni u Saboru 1861.
• Kraljevina SHS/Jugoslavija podijeljena na šest građanskopravnih
područja: 1. hrvatsko-slavonsko, 2. dalmatinsko-slovensko, 3. bosansko-
hercegovačko, 4. vojvođansko, 5. srbijansko i 6. crnogorsko; upravno i
kazneno pravo unificirano
• uža Hrvatska i Slavonija (austrijsko pravo u hrvatskoj redakciji), Istra i
Dalmacija (austrijsko pravo talijanske redakcije), Međimurje (mađarsko
pravo)
• srpsko-hrvatsko-slovenski jezik
• drugi svjetski rat, NDH - Zakonska odredba o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći
i o pravopisu, 1941.
7. HRVATSKO PRAVNO NAZIVLJE –
povijesni pregled
• DF, FNR, SFR Jugoslavija (1945.-1991.): nazivlje varira ovisno o tome je li
riječ o saveznom ili republičkom zakonu i u skladu s tadašnjim položajem
hrvatskog jezika; srpskohrvatski i hrvatskosrpski jezik
• 1946. – Zakon o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za
vrijeme neprijateljske okupacije
• i dalje se primjenjuju određena pravna pravila sadržana u starim propisima,
• odredbe o ugovoru o darovanju i posudbi iz OGZ-a primjenjivale su se do donošenja
novog Zakona o obveznim odnosima 2006.!
• neke su odredbe Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. dandanas
primjenjive, npr. u pogledu uređenja međa, razvrgnuća suvlasničke zajednice
• međunarodni ugovori, npr. Ugovor između Kraljevine Srbije i Sjedinjenih Američkih
Država o uzajamnom izručenju odbjeglih od pravde, potpisan u Beogradu, 25. listopada
1901. koji se primjenjuje na temelju opće sukcesije
8. HRVATSKO PRAVNO NAZIVLJE –
povijesni pregled
• Republika Hrvatska (1991.); tranzicijski jezični propisi
• Čl. 11. Zakona o izmjenama Zakona o privrednim prijestupima (NN 91/92):
• U cijelom tekstu Zakona riječi: "učinilac", "državni organ", "organ", "radnik", "budžet",
"štampa", "organizacija udruženog rada i druga samoupravna organizacija i
zajednica", "stepen", "saopćenje", "saopćiti", "javno tužilaštvo", "javni tužilac", "organ
unutrašnjih poslova", "dostižan", u odgovarajućem padežu zamjenjuju se riječima:
"počinitelj", "državna tijela", "tijelo", "djelatnik", "proračun", "tisak", "poduzeće i druga
pravna osoba", "stupanj", "priopćenje", "priopćiti", "javno tužiteljstvo", "javni tužitelj",
"organ unutarnjih poslova", "dostupan", u odgovarajućem padežu.
• Čl. 8. Zakona o izmjenama Zakona o izvršnom postupku (NN 91/92):
• U cijelom tekstu Zakona riječ;"stepen" zamjenjuje se riječju: "stupanj", riječ: "vraćanje"
zamjenjuje se riječju: "povrat", riječ: "uzrokovao" zamjenjuje se riječju: "prouzročio", riječ:
"tok" zamjenjuje se riječju: "tijek", riječ: "podnosilac" zamjenjuje se riječju: "podnositelj", riječ:
"davaoc" zamjenjuje se riječju: "davatelj"; riječ: "organ" zamjenjuje se riječju: "tijelo". riječ:
"radnik" zamjenjuje se riječju: "djelatnik", riječ: "unutrašnjih" zamjenjuje se riječju: unutarnjih
riječ:"hladionik" zamjenjuje se riječju: "hladnjak", riječ: "zanatsku" zamjenjuje se riječju:
"obrtničku" i riječi: "osobni dohodak" zamjenjuju se riječju: "plaća", sve u odgovarajućim
padežima.
9. PRISTUPANJE EUROPSKOJ UNIJI –
propuštene prilike
• Odlukom Vlade RH (NN 167/03) osnovano je 2003. interdisciplinarno
povjerenstvo za izradu pojmovnika za službene prijevode akata Europske
unije i hrvatskog zakonodavstva na službene jezike Unije; propisana
obvezna primjena pojmovnika za sva tijela državne uprave, uključujući i
Zavod za prevođenje MEI-a; povjerenstvo nije zaživjelo
• nepostojanje središnje terminološke baze u pretpristupnoj fazi
• 2006.-2008. rad Samostalne službe za prevođenje (MVEP) na
terminološkoj bazi Euroterm; rad je prekinut i beta verzija baze je zatvorena
za javnost
• mladi hrvatski pravnici zaposleni 2010. u Bruxellesu sa zadatkom obavljanja
pravne redakture prijevoda primarnog i sekundarnog prava Unije na
hrvatski jezik
• prevoditelji, pravnici lingvisti i lektori/korektori u institucijama i drugim
tijelima Unije
10. JEZIK U PRAVU - općenito
• Što je pravo?
• skup pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u
određenoj društvenoj zajednici (objektivno pravo, EN law, SL pravo)
• Konkretno, individualno pravo koje neki pravni subjekt crpi iz nekog
izvora prava (subjektivno pravo, EN right, SL pravica)
• Grane prava
• javno i privatno pravo
• ustavno, upravno, porezno-financijsko, građansko (obvezno, stvarno,
nasljedno, zemljišnoknjižno), obiteljsko, trgovačko, kazneno, radno i
socijalno, pomorsko, zračno i prometno, međunarodno javno i
međunarodno privatno pravo, ovršno, stečajno
• materijalno, postupovno, regulatorno
• pravo Unije: institucionalno, pravo tržišnog natjecanja, javne nabave,
zaštite potrošača, itd.
11. JEZIK U PRAVU – općenito
Kontinentalno pravo
• velik utjecaj rimskog prava
• kodifikacije (Code civil, BGB,
ABGB, ZGB)
• javno i privatno pravo
• uloga sudaca načelno se svodi
na primjenu zakona
• redovni, upravni i drugi
specijalizirani sudovi
• ugovori u pravilu puno kraći
Common law
• common law – opće ili običajno
pravo
• statutory law – zakoni
• equity law – pravo pravičnosti
• judge-made law – precedentno
pravo
• jedinstveni sustav sudova i prava
• ugovori puno opširniji
• posebni pravni instituti (npr. trust);
12. JEZIK U PRAVU - općenito
• jezik prava – jezik struke, tj. podsistem općeg jezika koji se
pretežno rabi u komunikaciji između stručnjaka, ali i između
stručnjaka i građana.
• pripada krugu jezika struka iz društvenih znanosti
• stručno nazivlje jezika prava:
1. tehnički nazivi – čisto stručni pravni nazivi, u pravilu riječi posuđene iz općeg
jezika čije je značenje „ispražnjeno” i izmijenjeno novim stručnim značenjem, a
koje je vrlo precizno i potpuno se razlikuje od izvornog značenja (pravna osoba,
tužba za utvrđenje, prethodna mjera, zastoj zastare); čine samo mali postotak
2. hibridni nazivi – riječi iz općeg jezika, čije je izvorno značenje prošireno ili
suženo kroz normativnu definiciju ili sudsku praksu (vlasništvo, opasna stvar,
prijevara, brak)
3. riječi iz općeg jezika koje zadržavaju svoje izvorno značenje u potpunosti
4. stručni nazivi drugih struka, npr. politike, ekonomije, kemije itd.
13. JEZIK U PRAVU - poteškoće
• problem izražavanja pravnih pojmova koji često zahtijevaju
preciznost i ne dopuštaju proizvoljne odabire riječi
14. JEZIK U PRAVU - poteškoće
Lex specialis derogat legi generali?
15. JEZIK U PRAVU - poteškoće
Svakodnevni govor i pravni jezik
• posjed/vlasništvo
• posuditi/pozajmiti
• korištenje/upotreba – usus,
fructus i abusus
• stvarno (i nestvarno)
pravo
• stvarna i mjesna
nadležnost
• mjerodavan/nadležan
• tvrtka/(trgovačko) društvo
• vlasnik društva/imatelj
udjela u društvu/dioničar
• tajno društvo
• ništetan/ništav, pobojan
• zakazati (ročište, raspravu)
16. JEZIK U PRAVU - poteškoće
• Svakodnevni govor i pravni jezik
• poništiti, ukinuti, raskinuti, otkazati, staviti izvan snage
• ovrha/izvršenje, ovršan/izvršan, ovršiv/izvršiv
• jamstvo (OGZ poručanstvo)/garancija/odgovornost za pravne i
faktične nedostatke
• mirovanje, prekid, zastoj i obustava postupka
• razrezivanje poreza
• obustavljanje poreza od plaće (oporezivanje po odbitku)
• prigovor, žalba, tužba, priziv
• ovršna, vjerodostojna, javna isprava
• optuženik, tuženik, okrivljenik, osumnjičenik, ovršenik, protivnik
osiguranja, protustranka
17. JEZIK U PRAVU - poteškoće
• Svakodnevni govor i pravni jezik
• tužitelj, ovrhovoditelj, predlagatelj osiguranja, podnositelj
zahtjeva
• javni tužitelj, javni pravobranitelj, državni odvjetnik, pučki
pravobranitelj, ombudsman
• pravno sredstvo (širi pojam), pravni lijek (uži pojam)
• sućanstvo stvari
• ošasna ostavina
• pravna osoba, pravnik, pravna država (vladavina prava),
pravosuđe
• zatvor, pritvor, istražni zatvor, zadržavanje, oduzimanje slobode
• prebivalište, uobičajeno boravište, boravište, boravak, domicil,
rezidentnost
• vrijednosni papir, vrijednosnica, prenosivi vrijednosni papir
18. JEZIK U PRAVU - poteškoće
• Problem utjecaja jezika s kojeg se prevodi
• „Ministarstvo pravosuđa radi na radnoj skupini koja će pripremiti novi
ovršni zakon koji bi trebao adresirati pitanja blokiranih građana”
• „Taj problem moramo adresirati. ”
• adresirati:
• 1. (što) uputiti/upućivati pošiljku na određenu adresu, (na)pisati adresu na
pošiljku; nasloviti
• 2. (što komu) pren. namijeniti/namjenjivati, uputiti [uvrede su njemu bile
adresirane]
• pravo poslovnog nastana (right of establishment)
• stalna poslovna jedinica (permanent establishment)
• imovina stalnog poslovnog nastana? (property/assets of a permanent
establishment)
• gdje je nestala parnica?
• litigation, court proceedings, dispute, action
19. JEZIK U PRAVU - poteškoće
• Problem utjecaja jezika s kojeg se prevodi
• predviđati (EN provide, FR prévoir, DE vorsehen) umjesto
propisati, odrediti; eventualno pasivni oblik „člankom 2.
predviđeno je da ...” (nikako: „članak 2. predviđa da ...”); paziti je
li riječ o ugovoru, propisu, preambuli ili normativnom dijelu.
• osigurati (EN insure/ensure, FR assurer, DE sichern/versichern)
umjesto pobrinuti se za nešto, jamčiti
• uvjet (EN, FR condition, DE Bedingung) i pretpostavka (EN, FR
condition, Voraussetzung), npr. pretpostavke valjanosti pravnog
posla (ugovora);
• pretpostavka i predmnijeva/presumpcija (EN presumption, FR
présomption, DE Vermutung), npr. nedužnosti/nevinosti
• javni poredak (EN public policy, FR ordre public, DE öffentliche
Ordnung); nipošto: javni red
20. JEZIK U PRAVU - poteškoće
• Problem utjecaja jezika s kojeg se prevodi
• Mjerodavno i primjenjivo (EN, FR applicable, EN governing, DE
anwendbar), npr. Odluka Vijeća od 12. srpnja 2010. o odobrenju
pojačane suradnje u području prava primjenljivog [sic!] na razvod
braka i zakonsku rastavu (mjerodavnog prava za razvod braka...)
• „Predstavljati” u smislu „biti”, „činiti” (EN constitute/represent, FR
constituer/représenter, DE sein, bilden/darstellen), npr. „takva
mjera čini prepreku slobodi kretanja”, „takva je mjera prepreka
slobodi kretanja”
• Držati/imati (EN hold), npr. dionice – prednost dati glagolu imati;
imatelj
• Pravila neposredne primjene (FR lois de police, EN overriding
mandatory provisions, DE Eingriffsnormen); nipošto:
prevladavajuće obvezne odredbe
21. JEZIK U PRAVU - poteškoće
• Problem utjecaja jezika s kojeg se prevodi
• ugovor o javnoj nabavi (EN public contract, FR marché public, DE
öffentlicher Auftrag); nipošto: javni ugovor
• ugovor o javnoj nabavi usluga i radova (EN public service contract,
public works contract, FR marché public de services, marché public
de travaux, DE öffentlicher Dienstleistungsauftrag, öffentlicher
Bauauftrag); nipošto: ugovor o javnim uslugama i javnim radovima
• Specifični slučajevi
• co-branding (Uredba 2015/751), co-branded products (zajednički
brendirani proizvodi, presuda C-643/16, American Express); platni i
neplatni brend
• goodwill
• leasing
• competition
22. JEZIK U PRAVU - poteškoće
• Competition – pitanje konteksta?
• točka 68. Komunikacije Komisije o primjeni pravila Europske
unije o državnim potporama na naknadu koja se plaća za
pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL 2012., C
8, str. 4.):
„... there can be circumstances where a procurement
procedure cannot allow for the least cost to the community
as it does not give rise to a sufficient open and genuine
competition.”
• tržišno natjecanje? – presuda T-454/13, SNCM/Komisija, t. 240. i
241.
• nadmetanje (javna nabava), uvodne izjave 90. i 92. Direktive
2014/24, sudska praksa Altmark (4. uvjet/pretpostavka), državne
potpore
23. JEZIK U PRAVU - savjeti
• Držati se teksta službenih prijevoda, tj. ne voditi se estetikom kao u
književnom tekstu
• Prijedloge izmjena uvijek potkrijepiti rezultatima istraživanja u europskom i
hrvatskom zakonodavstvu, sudskoj praksi ili pravnoj teoriji
• Analizirati više jezičnih verzija (min. EN, FR i DE) i pritom voditi računa o
tome da svaka riječ može biti predmet tumačenja pred Sudom EU-a (čak i
uvodne izjave akata)
• S jedne strane, biti svjestan činjenice da hrvatska pripada kontinentalnom,
germanskom pravnom krugu i, s druge strane, da je do 90-ih francuski jezik
bio dominantan u Europskoj uniji
• Engleski i francuski su izrazito „supstantivizirani” (tj. pretežu imenske
konstrukcije) pa je ponekad uputno prevesti tekst glagolskim
konstrukcijama; izbjegavati nizove dulje od dvije glagolske imenice (npr.
presuda C-249/15, t. 27.)
• Ponekad je zgodno konzultirati i slovenski tekst s obzirom na slično pravno
nasljeđe i isti pravni krug
25. IZVORI
• S. Šarčević, Jezik kao izraz prava u knjizi Jezik u pravu, izlaganja s okruglog stola
održanog u Zagrebu 8. 5. 2013. u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti, Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, knjiga
20, nakladnički niz: Modernizacija prava, urednik J. Barbić
• M. Mrčela, K. Lewis, I u pravu treba biti u pravu – o jeziku hrvatskih pravnih tekstova,
Hrvatski jezik, 2017., br. 3., <hrcak.srce.hr/file/276208>
• J. Miletić, Promjene stranih riječi u hrvatskome pravnom nazivlju te njihova
zastupljenost u Klaićevu Rječniku stranih riječi, Croatica et Slavica Iadertina, sv. 11/1
br. 11., veljača 2016., <http://hrcak.srce.hr/154198>
• A. Maganić, Nužnost reforme hrvatskog izvanparničnog prava, Zbornik Pravnog
fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2006., sv. 27, br. 1, 473-476
• Crnić, I., Vještvo u „raljama” propisa, Novi informator br. 5483, 23. 9. 2006.
• Zbornik radova znanstvenog skupa Austrijski Građanski zakonik (1811.-2011.), Tuzla,
16.-18.12.2011., Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Pravni fakultet Sveučilišta J. J.
Strossmayera u Osijeku, 2014. godine
