1. POJAM KRIVIČNOG POSTUPKAKrivicno procesno pravo je grana krivicnopravnih nauka koja se odnosi na krivicni postupak.Kriv...
mogu biti sadržane u zakonu ili podzakonskom aktu. To su apstraktni izvori KPP, odnosno forme ukojima se ovo pravo može ja...
c) Ako je na dan stupanja na snagu ZKP bio u toku neki rok,on će se računati po dosadašnjem        ZKP,ako je to,s obzirom...
branioca.Optuženi je dužan da se upusti u proces koji je protiv njega pokrenut,sa obavezom da seodazove na poziv suda i da...
garantovanjem da on neče biti kažnjavan premještanjem iz jednog suda u drugi, što se postižeustanovom nepokretnosti sudije...
3) Kada je sa osumnjičenim,odnosno optuženim,njegovim braniocem,tužiocem ili oštećenim u        odnosu staraoca,staranika,...
optužnicu na potvrđivanje.Određivanje stvarne nadležnosti kod objektivnog koneksiteta se nejavlja,jer izvršioci i saučesni...
međunarodna (domaćem sudu ukazuju pomoć inostrani sudovi ili organi. Pomoć može biti u užemsmislu – uzajamna pomoć jednog ...
Niko ne može biti ponovno suđen za djelo za koje je već bio suđen i za koje je donesena pravomoćnasudska odluka.Ovdje se r...
podnosi pravne lijekove,                                                                           j)obavlja i druge poslo...
korist optuženog mogu podnijeti nj. zakonski zastupnik, bračni, vanbračni drug, brat, sestra, a istaova lica mogu podnijet...
zamjenici i lica u čijem interesu rade su uvijek u bliskom odnosu, najčešće srodničkom ali ih se moževezati i za procesni ...
Sporedni predmet krivičnog postupka pripada drugoj strani, a ne krivičnopravnoj, a u krivičnompostupku javlja se, eventual...
Povraćaj stvari,Povraćaj stvari se odnosi na svojinu i predstavlja neposredan i najpotpuniji oblik obeštećenja, da li unat...
3. lice koje je svjesno podnijelo lažnu prijavu.Ako je otroškovima raspravljano u presudi dozvoljena je žalba na presudu, ...
posredovanja drugog organa. Raspravni sud mora uvjek sam ostvariti kontakt s izvornim dokazom,ne smije izvođenje dokaza pr...
Zakonski rokovi mogu biti određenog (dan, mjesec dana) i neodređenog trajanja (pritvor zbogkoluzijske opasnosti čl.132 sta...
Iz definicije dokaza u materijalnom smislu može se zaključiti da se pojam dokaza sastoji iz trielementa: Predmet dokaza, D...
- maloljetno lice koje s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost nije sposobno shvatiti značaj pravada ne mora svjedočiti....
postupsk odvaja se od subjekta koji ga je unio i smatra se akvizicijom (tekovinom), stečenom zaproces i na raspolaganju je...
Načelo je jedna od pogodnosti koja se priznaje osumnjičenom, da bi se popravila njegova pozicija upostupku. Skup tih pogod...
osim ako u naredbi nije izričito dato ovlaštenje da se može izvršiti u bilo koje doba dana ili noći, uskladu odredbama zak...
Naredba banci ili drugoj pravnoj osobi                                                          Akopostoje osnovi sumnje d...
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Krivično procesno pravo
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Krivično procesno pravo

6,302 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
6,302
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2
Actions
Shares
0
Downloads
68
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Krivično procesno pravo

  1. 1. 1. POJAM KRIVIČNOG POSTUPKAKrivicno procesno pravo je grana krivicnopravnih nauka koja se odnosi na krivicni postupak.Krivicni postupak je predmet (objekat) krivicnog procesnog prava. U teoriji KPP postoji viseshvatanja o odredjivanju pojma krivicnog postupka. Za objasnjenje sustine posebno su znacajna dvapojma krivicnog postupka: realisticki i pravni. - RealistickiKrivični postupak posmatran u svojoj spoljnoj manifestaciji, kao fizički fenomen, jeste skupkrivičnoprocesnih radnji procesnih subjekata: suda i stranaka (tužioca i osumnjičenog, odnosnooptuženog), regulisanih procesnim propisima i upravljenih na postizanje sudske odluke. Krivičnipostupak je skup zakonom uređenih procesnih radnji, procesnih subjekata, koje u određenomprocesnom cilju preduzimaju procesni subjekti.Izvršenjem krivičnog djela stvara se između izvršioca djela i države jedan materijalno pravni odnos.Odnos koji nastaje između osumnjičenog i države, pravni je odnos jer je regulisan pravom iustanovljava pravo i obaveze za obje strane. Materijalnopravni odnos je suštinski i konkretan, ali jehipotetičan, jer njegovo stvarno postojanje i obim tek treba da se utvrde i to se raspravljanje iutvrđivanje vrši u krivičnom postupku.Krivični procesni odnos razvija se između suda, osumnjičenog, odnosno optuženog i tužioca(procesnih subjekata): sud ima određena prava i dužnosti prema strankama, a stranke određena pravai dužnosti prema sudu i između sebe, tj. pravni odnos je trostran.Osumnjičeni ima opštu dužnost da stupi u otpočeti proces i da podnosi, trpi proces bez obaveze naneko činjenje, sem obaveze odazivanju pozivu suda, a ima i niz prava koja omogućavaju njegovuodbranu i zaštitu njegove ličnosti. Opšta dužnost tužioca je zasnivanje procesnopravnog odnosa učemu je tužilac vezan u odlučivanju u smislu da je pokretanje postupka zasnovano na načelulegaliteta ili načelu oportuniteta. Za odnos između stranaka karakteristično je da je tužilac obavezanda gonjenje vrši objektivno, čemu odgovara pravo osumnjičenog, odnosno optuženog da u protivnomtraži njegovo izuzeće. 2. CILJEVI I OPRAVDANJE KRIVIČNOG POSTUPKANeposredni cilj KP je omogućavanje primjene materijalnog krivičnog prava na konkretan slučaj,tj.utvrđivanje sudskom odlukom da li je KD izvršeno, da li ga je izvršio optuženi, da li se optuženommože izreći krivična sankcija.Krivični proces pored ovog neposrednog ima i konačan cilj koji jeistovjetan sa sa ciljem materijalnog krivičnog prava, a sastoji se u odbrani ili obezbjeđenjudruštvenog poretka od kriminaliteta.Opravdanje KP nalazi se u činjenici da je to najsigurniji načinreagovanja na kriminalitet, jer obezbjeđuje da nevin neće biti osuđen i da kriv neće izbjeći krivičnusankciju.U KP stalno su prisutna dva suprostavljena interesa. 3. POJAM, PREDMET I DIOBA KPPKPP je skup pravnih propisa kojima se određuju procesne radnje, njihova forma i unutrašnjavrijednost i određuju procesni subjekti kao vršioci tih radnji i njihov pravni položaj. Pojam KPPobuhvata i predmete koji se eventualno javljaju van krivičnog zahtjeva, ali su predmetKPP(imovinskopravni zahtjev, prejudicijalna pitanja i troškovi postupka).PREDMET KPP jeutvrđivanje postojanja krivičnopravnog zahtjeva države u pojedinoj krivičnoj stvari pokrenutojpovodom učinjenog KD.Taj predmet okončava se donošenjem pravosnažne odluke o tojstvari.Uobičajena dioba KPP je:a)Redovno i vanredno KPP,b)Opšte i posebno KPP, c) Osnovno i dopunsko KPP, d) Glavno isporedno KPP,e) Trajno i privremeno KPP,f) Unutrašnje i međunarodno KPP. 4. IZVORI KPPKPP nastaje normativnom aktivnošću nadležnih državni organa, u obliku zakona, drugih propisa iopštih akata.Evropski sud za ljudska prava u jednoj od svojih presuda definitivno je zauzeostanovište da i običajno pravo pedstavlja zakon u smislu EKLJP.Krivične procesnopravne norme 1
  2. 2. mogu biti sadržane u zakonu ili podzakonskom aktu. To su apstraktni izvori KPP, odnosno forme ukojima se ovo pravo može javiti.Pravne propise KPP donose PSBiH, Parlament FBiH, NSRS, iSkupština BD. 5. KONKRETNI IZVORI KPP U BIHS obzirom na porijeklo konretni izvori KPP BiH mogu biti unutrašnji ili međunarodni, a soobzirom na njihov rang – ustavni,zakonski ili podzakonski akti.U odnosu na pitanje u kojoj je mjerinjihov sadržaj posvećen regulisanju KP,oni mogu biti glavni ili sporedni izvori KPP. - Glavni unutrašnji izvor zakonskog ranga čine ZKPBiH,ZKPFBiH,ZKPRS. - Glavni unutrašnji izvori podzakonskog ranga su brojni :Uredba sa zakonskom snagom o izručenju po molbi međunarodnog suda, Upustvo o primjeni pravila u postupku ekstradicije za nadležne institucije BiH,FBiH,RS i BDBiH,Odluka o naknadi troškova krivičnog postupka prema ZKPBiH,Pravilnik o kućnom redu u ustanovama za izdržavanje krivične sankcije,mjere pritvora ili drugih mjera BiH itd. - Glavni međunarodni izvori krivičnog procesnog prava su : EKLJP,MPGPP i Univerzalna deklaracija o pravima čovijeka iz 1948. g. - Sporedni unutrašnji izvori krivičnog procesnog prava u BiH mogu biti ustavnog i zakonskog karaktera. - Međunarodni sporedni izvori su : Konvencija protiv torture i drugih surovih,neljudskih ili ponižavajući kazni i postupaka iz 1984.g.,Evropska konvencija o suzbijanju terorizma,Međunarodna konvencija o suzbijanju finansiranja terorizma,Međunarodna konvencija o suzbijanju terorističkih bombaških napada,Konvencija UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminaliteta,sa dopunskim protokolima iz 2000 g.6.KPP U BIHU Ustav BiH, od 14.12.1995.godine , unijeto je niz novih važnih pravila vezanih za KP. Ustavi BiH,FBiH i RS uvode nekoliko novih ljudskih prava i sloboda, a neka od dotadašnjih značajnoproširuju.Ta pitanja vezana su za, pravo na upotrebu jezika, pritvor, na odbranu osumnjičenogodnosno optuženog, prava lica lišenog slobode pretres stana, nepovredivost tajne pisma i dr.sredstavajavnog općenja, javnost glavnog pretresa, prava na upotrebu pravnog lijeka, ponavljanje KP inaknadu štete neopravdano osuđenim licima i licima neosnovano lišenim slobode.Kao instrument zazaštitu ljudskih prava i sloboda KP ima zdatak da štiti i pruži satisfakciju u slučaju povrede iliugrožavanja pravani sloboda priznatih ustavom, i da onemogući kršenje sloboda i prava građanimauključenim u KP.7.VAŽENJE KPPKPP kao i druga pozitivna prava nije univerzalno već je ograničeno vremenski i prostorno, a mogućeje njegovo ograničenje njegovog važenja u pogledu lica i predmeta na koje seprimjenjuje.VREMENSKO VAŽENJE KPP:Krivični postupak se vodi prema odredbama zakona koji je na snazi u času preduzimanja rednje.ZKPvaži od dana njegovog stupanja na snagu,ako nije drugačije propisano.Prestaje da važidonošenjem novog zakona,koji se donosi umjesto njega.(tzv. abrogacijska klauzula).Novi procesnizakon primjenjuje se i na sve procesne radnje u nezapočetim ili već započetim postupcima,koje trebapreuzeti poslije njegovog stupanja na snagu,tako da sve procesne radnje,izvedene po starom zakonu,upotpuno dovršenim ili nedovršenim postupcima,ostaju na snazi.Od ovog pravila najvažniji izuzeci suslijedeći: a) Za krivične predmete u kojima je optužnica stupila na pravnu snagu,postupci se nastavljaju po dosadašnjim propisima ako zakonom nije drukčije određeno. b) Za krivične predmete koji su već presuđeni u drugom stepenun i kod kojih je na taj način proces skoro pri kraju. 2
  3. 3. c) Ako je na dan stupanja na snagu ZKP bio u toku neki rok,on će se računati po dosadašnjem ZKP,ako je to,s obzirom na dužinu roka,za stranke povoljnije.PROSTORNO VAŽENJE KPP:Dejstvo domaćih krivičnih propisa može biti izuzetno isključeno ili ograničeno na domaćoj teritorijiu slijedećim slučajevima: a) Kada se o tome sporazumiju države. b) Strani propisi se mogu primjenjivati i u slučaju okupacije,bez pristanka domaće države. c) Na sopstvenoj teritoriji domaće pravo se ne primjenjuje na neka područja na kojima se nalaze diplomatske prostorije.To su tzv. eksteritorijalna mjesta,tj. privilegovana mjesta koja su izuzeta od vršenja sudske vlasti,zato što su sjedišta lica koja uživaju lični krivičnoprocesni imunitet iz međunarodnopravnih razloga. d) Krivični procesni propisi domaće države ne primjenjuju se na strane ratne brodove koji se nalaze u našem obalnom moru po dozvoli domaćih vlasti. VAŽENJE KRIVIČNOG PROCESNOG PRAVA U POGLEDU LICA: Postoji više krivičnih procesnih imuniteta.Imunitet je apsolutan (opšti) kada sprečava gonjenje za svakoKD.Imunitet je relativan ili funkcionalan kada se odnosi samo na pojedina KD koja se tiču funkcije zbog koje je dat.Imunitet može biti stalan (traje i po prestanku funkcije) ili privremen,koji prestaje istekom funkcije koja ga je opravdala.Imunitet može biti bezuslovan (ne može se oduzeti prije isteka funkcije) ili uslovan,koji važi ako ga nadležni organ ne ukine (bez obzira na to što funkcija još traje). Imuniteti se dijele i na unutrašnje i na međunarodnopravne (ili diplomatske). Međunarodnopravni imunitet sastoji se u zabrani da se protiv lica koja ga uživaju pokreće krivični postupak u zemlji u kojoj ona vrše svoju misiju.VAŽENJE KPP U POGLEDU PREDMETAKPP važi za postupanje i odlučivanje o onome što može biti glavni predmet ili sporedni predmet(imovinsko pravni zahtjev,prejudicijalna pitanja i troškovi postupka) krivičnog postupka.Propisikrivičnog procesnog prava odnose se na postupanje po krivičnim djelima.Krivično procesno pravo neuređuje postupak izvršenja krivičnih sankcija,niti postupak pomilovanja,jer se ne radi o sudskimpostupcima.8.POJAM I VRSTE PROCESNIH SUBJEKATAKrivičnoprocesni subjekti su procesno sposobna fizička ili pravna lica koja na osnovu zakonompredviđenih prava i dužnosti u KP,preduzimanjem određenih radnji,stupaju u krivičnoprocesniodnos,odnosno doprinose ostvarenju krivičnoprocesnog zadatka.Naslov procesnog subjekta imajusamo oni učesnici krivičnog postupka koji stupaju u krivični procesnopravni odnos i u njemu vršeprocesnopravnu funkciju – suđenja gonjenja i odbrane (procesni subjekti u užem smislu) ili imajuodređena druga prava i obaveze (procesni subjekti u širem smislu, kao što je npr. oštećeni).Glavni iliosnovni procesni subjekti su sud (kao samostalni i nezavisni državni organ), tužilac (koji vršifunkciju krivičnog gonjenja) i osumnjičeni,odnosno optuženi koji vrši funkciju odbrane.Tužilac iosumnjičeni,odnosno optuženi su procesne stranke,tako da su glavni procesni subjekti sud i stranke.Sporedni procesni subjekti imaju određena i ograničena ovlašćenja u KP. Tu spadaju oštećeni,kojise javlja na strani tužioca,bez obzira na to da li mu pripada imovinskopravni zahtjev,pravno ilifizičko lice,prema kome treba izreći mjeru bezbjednosti oduzimanja imovinske koristi i organstarateljstva u postupku prema maloljetnicima.9. OSNOVNA NAČELA O PROCESNIM SUBJEKTIMAIstorijski krivični postupak je bio : optužni (akuzatorski),istražni (inkvizitorski) i savremeni(akuzatorsko-inkvizitorski).Optužno načelo postoji ako su osnovne procesne funkcije (gonjenje,odbrana i presuđenje) povjereneodvojenim i nezavisnim subjektima.Kao stranke u postupku,tužilac i optuženi su potpunoravnopravni.Postupak se pokreće na zahtjev tužioca,koji ne mora biti državni organ.Optuženi kojivrši funkciju odbrane,samostalan je subjekt sa mogućnošću vršenja odbrane lično ili preko stručnog 3
  4. 4. branioca.Optuženi je dužan da se upusti u proces koji je protiv njega pokrenut,sa obavezom da seodazove na poziv suda i daje odgovor na tužbu.Objektivan položaj suda obezbjeđuje se činjenicom da sud ne može započeti krivični postupak posopstvenoj inicijativi,nego samo aktom tužioca (načelo,nema postupka bez tužioca). Istražno (inkvizitorsko) načeloOvaj postupak je sušta suprotnost akuzatorskom postupku.Osnovna karakteristika istražnog načela jeu tome što u istražnom postupku ne postoje stranke,te što su sve tri osnovne procesne funkcije(gonjenje,odbrana i suđenje) povjerene sudu.Inkvizitorski postupak se dijeli na istragu isuđenje.Sudija ne može da osudi ako nije prikupljena količina i kakvoća doakza određena u zakonu(negativna teorija zakonskih dokaza),odnosno mora da osudi ako je prikupljena kakvoća dokazaodređena u zakonu (pozitivna teorija zakonskih dokaza).10.POJAM I VRSTE KRIVIČNIH SUDOVASudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvršne vlasti i njima pripada sudska vlast.Uvršenju sudske vlasti sudovi su dužni da štite ljudska prava i slobode,utvrđena prava i interesepravnih subjekata i zakonitost.Sudovi su zakoniti,jer se organizacija, osnivanje, nadležnost i sastavsudova i postupak pred sudovima uređuje zakonom. Primjenu materijalnog krivičnog prava nakonkretan slučaj može vršiti samo sud.Sud je jedinstven,u okviru jedinstvene funkcije i u njegovunadležnost spada suđenje krivičnih,građanskih i drugih stvari,u skladu sa zakonom.Zbog toga izrazkrivični sud,koji se uobičajeno upotrebljava radi lakoće izražavanja,treba shvatiti uslovno,kao oznakuza dio jedinstvenog suda koji se bavi vršenjem krivičnog pravosuđa.U okviru suda može postojati više različitih sudskih organa (sudija za prethodni postupak,sudija zaprethodno saslušanje,sudija pojedinac,vijeće za glavni pretres,žalbeno vijeće itd.).Sudovi se, upogledu ovlašćenja koja imaju u odnosu na suđenje,dijele na redovne i vanredne.Redovni sudovimogu biti sudovi opšte nadležnosti i specijalizovani sudovi.Sudovi opšte nadležnosti sude,popravilu,za sva krivična djela i za sve optužene,sem onih nadležnosti specijalizovanihsudova.Specijalizovani sudovi sude samo za određena krivična djela određenih učinilaca.Krivičnisudovi u BiH su pozivni.S obzirom na funkcionalnu nadležnost,od značaja je i podjela sudova naistražne i presudne.Istražni sudovi su oni koji vode prethodni postupak,a presudni sudovi odlučuju okrivičnoj stvari u meritumu.Sudovi se osnivaju i ukidaju zakonom.Osnivanjem suda BiH omogućeno je pružanje sudske zaštite ustvarima koje spadaju u nadležnost države BiH,što prema Ustavu BiH predstavlja preduslov zauspostavljanje vladavine prava u BiH.Sud ima svoju stvarnu nadležnost i u krivičnopravnojoblasti,čije je izvorište u članu III/1g Ustava BiH koji određuje da je nadležnost institucija BiHprovođenje međunarodnih i međuentitetskih propisa,uključujući i odnose sa Interpolom.Opštinski sudovi u FBiH (U RS – osnovni sudovi) su nadležni da sprovode samo prvostepenikrivični postupak za krivična djela određene težine.Kantonalni sudovi ( u RS – okružni sudovi) sude u prvom stepenu za krivična djela iz svoje stvarnenadležnosti i u drugom stepenu po žalbama stranaka protiv presuda opštinskog (osnovnog)suda.Apelacioni sud BDBiH je sud drugog stepena u odnosu na osnovni sud BDBiH.Vrhovni sud FBiH (sa sjedištem u Sarajevu) i vrhovni sud RS (sa sjedištem u B. Luci) su sudovitreće instance,tj odlučuju o žalbama protiv drugostepenih odluka kantonalnih (okružnih) sudova,kadje takva žalba izuzetno dozvoljena.11.NEZAVISNOST SUDA I SUDIJANačelo nezavisnosti suda i sudije znači da su sudovi, a time i sudije u svome radu nezavisni, tj. danjihov rad ne može niko uticati. To je nezavisnost prema predstavnicima leigislative i ekzekutive,kao i prema svakom drugom uticaju. Zabrana obuhvata sve vidove uticanja i mješanja u sudskudjelatnost, neposredno ili posredno, otvoreno ili prikriveno, naredbom ili sugestijom, nagovorom imolbom ili pritiskom ili prijetnjom.Sudska nezavisnost može biti shvaćena kao stvarna ili supstancijalna nezavisnost, ličnanezavisnost, kolektivna nezavisnost, interna nezavisnost. Sudska funkcija je stalna, ali ne idoživotna, jer prestaje zbog ispunjenja uslova za penziju. Nezavisnost sudije treba da se obezbjedi i 4
  5. 5. garantovanjem da on neče biti kažnjavan premještanjem iz jednog suda u drugi, što se postižeustanovom nepokretnosti sudije. Inkopatibilnost sudijske funkcije sa obavljanjem drugih funkcija,poslova i aktivnosti predviđa ZVSTV, kao jednu od garancija sudske nezavisnosti.12. BROJNI SASTAV SUDABrojni sastav suda je zakonom određen na slijedeći način : 1) U prvom stepenu sudije sude u vijećima sastavljenim od trojce sudija za krivična djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora od 10 godina ili teža kazna. 2) Sudija pojedinac u prvostepenom sudu sudi krivična djela za koja je propisana kao glavna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. Ovaj sudija sprovodi i postupak za izdavanje kaznenog naloga. Sudija pojedinac, kao sudija za maloljetnike, sprovodi pripremni postupak i vrši druge dužnosti. 3) U drugom stepenu sudovi sude u vijećima sastavljenim od torjice sudija. 4) U trećem stepenu sudovi sude u vijećima sastavljenim od trojice sudija. Suđenje u trećem stepenu dato je Vrhovnom sudu FBiH, odnosno Vrhovnom sudu RS. 5) U vijeću sastavljenom od trojica sudije sud odlučuje o žalbama protiv rješenja kada je to određeno zakonom i donosi odluke van glavnog pretresa (tzv. vanraspravno vijeće). 6) Osim sudije pojedinca koji sudi određena krivična djela,u prvostepenim sudovima postoje i druge sudije koje ne sude,veća kao pojedinci donose druge odluke,odnosno obavljaju druge radnje u postupku.To su: sudija za prethodni postupak,sudija za prethodno saslušanje,predsjednik suda i predsjednik vijeća. 7) U vijeću sastavljenom od trojice sudija,sud odlučuje i o zahtjevu za ponavljanje postupka.13.SUBJEKTIVNA SPOSOBNOST SUDIJESubjektivna sposobnost sudije javlja se u dva vida: kao apstraktna(opšta) sposobnost za učestvovanjeu bilo kom procesu i kao konkretna (relativna) sposobnost tj. sposobnost jednog apstraktnog sudije daučestvuje u postupku po određenoj krivičnoj stvari. Prije stupanja na dužnost imenovani sudija dajesvečanu izjavu usmeno pred predsednikom VSTV BIH ili članom vijeća koga ovlasti predsednik kaoi stavljanjem potpisa na izjavu.14. KONKRETNA SPOSOBNOST SUDIJEApstraktno sposoban sudija, koji to postaje izborom i uvođenjem u dužnost, mora biti i konkretnosposoban da bi učestvovao u postupku po jednoj krivičnoj stvari.Da bi mogao suditi u konkretnomslučaju, sudija mora biti objektivan(nepristasan). Konkretna sposobnost sudije obezbjeđuje se raznimoblicima izuzeća. Izuzeće sudije je ustanova krivičnog procesnog prava putem koje se iz krivičnogpostupka odstranjuje sudija u slučaju kada postoje razlozi koji ga čine nepodobnim za vršenjesudijske funkcije ili pobuđuju sumnju u njihovu nepristrasnost i na taj način se istovremenodoprinosi objektivnom i nepristrasnom ostvarivanju krivičnoprocesnog zadatka. Izuzeće jeodstranjivanje sudije iz postupka zbog sumnje u njegovu nepristrasnost, koju izaziva određena vezaizmeđu sudije i predmeta suđenja ili pojedinih učesnika u postupku. Ta veza predstavlja osnovizuzeća i mora biti konkretna. Zato se može tražiti samo izuzeće poimenično određenog sudije, ne isvih sudija jednog suda ili izuzeće svih sudova. Osnov izuzeća, takođe, ne može biti sumnja stranke upravno znanje i nezavisnost sudije, jer je to pitanje apstraktne sposobnosti sudije, koje se riješava upostupku izbora i razrješenja. Izuzeće ima za cilj da doprinese nepristrasnosti u vršenju sudijskefunkcije u svakoj krivičnoj stvari.Osnovi (razlozi) isključenja, zbog kojih se sudija obavezno mora uzdržati od vršenja dužnosti suslijedeći: 1) Kada je oštećen KD koje je predmet postupka. 2) Kada mu je osumnjičeni odnosno optuženi,njegov branilac,tužilac,oštećeni,njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik,bračni odnosno vanbračni drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena,u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ,a po tazbini do drugog stepena. 5
  6. 6. 3) Kada je sa osumnjičenim,odnosno optuženim,njegovim braniocem,tužiocem ili oštećenim u odnosu staraoca,staranika,usvojioca,usvojenika,hranica ili hranjenika. 4) Kada je u istom krivičnom predmetu učestvovao kao sudija za prethodni postupak,sudija za prethodno saslušanje ili je postupao kao branilac,zakonski zastupnik ili punomoćenik oštećenog,odnosno tužioca ili je saslušan kao svjedok ili kao vještak. 5) Kada je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke koja se pobija žalbom. 6) Ako postoje druge okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost.Zahtjev za izuzeće mogu podnijeti i stranke i branilac. Zahtjev za odstranjenje sudije stranka ibranilac mogu podnijeti do početka glavnog pretresa.Zahtjev za isključenje sudije može biti podnijetu svim stadijumima i fazama postupka,ali poslije početka glavnog pretresa,najdalje do završetkaglavnog pretresa.Zahtjev za izuzeće za sudiju višeg suda stranka i branilac može isticati u žalbi iliodgovoru na žalbu. Zahtjev mora kumulativno ispunjavati dva uslova: da je individualno određen ida je obrazložen.Postupak za izuzeće vodi se u okviru krivičnog postupka,ali je po svojoj prirodi neka vrstaupravnog postupka.Zbog toga, po zahtjevu za izuzeće koji podnosi stranka ili branilac odlučuje opštasjednica.15.REDOVNE NADLEŽNOSTIRedovne nadležnosti su stvarna, mjesna i funkcionalna.Stvarna nadležnost je pravo i dužnost jednog suda prvog stepena da sudi određeno KD zbog njegoveprirode, drugih njegovih osobina i svojstva njegovog izvršioca i regulisana je odedbama zakona osudovima.Prvostepena suđenja za KD pripadaju sudovima opšte nadležnosti(SUD BIH, općinski-osnovni, kantonalni –okružni).Mjesna nadležnost je pravo i dužnost stvarno nadležnog suda da presudi KD zbog teritorijalnogodnosa koji postoji između suda i KD, odnosno njegovog izvršioca.Regulisana je u ZKP. 1.Mjesnanadležnost po mjestu izvršenja KD, 2. Mjesna nadležnost po prebivalištu ili boravištu osumnjičenog,odnosno optuženog i 3. Mjesna nadležnost po mjestu gdje je osumnjičeni, odnosno optuženi uhvaćenili se sam prijavio.Funkcionalna (poslovna) nadležnost je pravo i dužnost jednog suda, odnosno sudskog organa daobavi dio KP, dok drugi dio postupka u istoj stvari treba da obave drugi sudovi ili drugi sudski organiu sastavu istog suda.Ovlaštenja sudije za prethodni postupak protežu se na istragu i odnose se nazaštitu osnovnih ljudski prava i sloboda i sudsko obezbjeđenje dokaza. Sudija za prethodnosaslušanje javlja se nakon podizanja optužnice i ima ovlaštenja kao i sudija za pp, te postavlja irazrješuje branioca, odrđuje pritvor nakon podizanja optužnice, kao i mjere zabrane , odnosnojemstva ako već nisu bile određene. U toku gl.pretresa sud realizuje funkciju suđenja u inokosnom izbornom sastavu.Sudovi pravnog lijeka takođe odlučuju o jednoj krivičnoj stvari u inokosnom izbornom sastavu.16.VANREDNE NADLEŽNOSTIVanredne nadležnosti su: a)nadležnost po međusobnoj vezi krivičnih djela, b)prenesena nadležnost ic)nadređena nadležnost.a)Nadležnost po međusobnoj vezi krivičnih djelaVeza krivičnih stvari može biti subjektivna (kada jedan osumnjičeni, odnosno optuženi odgovara zaviše krivičnih djela),objektivna (kada više osumnjičenih, odnosno optuženih odgovaraju za jednozajedničko krivično djelo) ili mješovita (kada postoji objektivni koneksitet, a jedan od osumnjičenih,odnosno optuženih odgovara za najmanje jedno svoje samostalno krivično djelo).Mješoviti(subjektivno-objektivni) koneksitet postoji u slučajevima kada je više lica optuženo za izvršenjejednog ili više krivičnih djela (objektivni koneksitet),a neko od tih lica je optuženo samo i za još nekodrugo krivično djelo (subjektivni koneksitet).U slučaju subjektivnog koneksiteta, ako neka krivična djela spadaju u stvarnu nadležnost nižeg, adruga u stvarnu nadležnog višeg suda, jedinstveni krivični postupak sprovešće sud stvarno nadležanza najteže krivično djelo,tj.viši sud.Mjesna nadležnost kod subjektivnog koneksiteta određuje seprema prvenstvu potvrđivanja optužnice,a ako optužnice nisu potvrđene – koji je prvi primio 6
  7. 7. optužnicu na potvrđivanje.Određivanje stvarne nadležnosti kod objektivnog koneksiteta se nejavlja,jer izvršioci i saučesnici o kojima se ovdje radi odgovaraju za isto krivično djelo,a stvarnanadležnost je određena prema krivičnom djelu. Kod mješovitog koneksiteta stvarna nadležnostodređuje se prema najtežem krivičnom djelu,a mjesna (ako su djela iste stvarne nadležnosti, a sapodručja raznih sudova) prema prvenstvu potvrđivanja optužnice,odnosno prvenstvu otpočinjanjapostupka.b)Prenesena (delegirana) nadležnostPrenošenje nadležnosti postoji kada se iz razloga određenih u zakonu oduzima postupanje po jednomodređenom krivičnom predmetu od mjesno nadležnog suda i predaje drugom, inače mjesnonenadležnom sudu. Riječ je, zapravo, o jednoj vrsti vanredne mjesne nadležnosti, kojom se ne možemijenjati stvarna nadležnost suda. Prema razlogu za prenošenje mjesne nadležnosti, postoje dvijevrste prenošenja. 1) Nužno prenošenje. To mogu biti situacije kada u sudu nema dovoljan broj sudija za obrazovanje vijeća (zbog izuzeća) i zbog spriječenosti sudije da prisustvuje suđenju,iz faktičkih razloga. 2) Prenošenje ako postoje važni razlozi. Razlog za ovo delegiranje mjesne nadležnosti može da bude u opasnosti od nereda i nemira za vrijeme postupka pred nadležnim sudom ili u teškoćama da se obezbjedi nepristrasno i objektivno suđenje zbog prevelikog uzbuđenja mjesnog stanovništva ili nekog drugog uzroka koji stvara nepovoljnu atmosferu za normalno suđenje. Protiv rješenja o prenošenju nadležnosti žalba nije dozvoljena. Rješenje o prenošenju, protiv koga nije dozvoljena žalba,može se donijeti na prijedlog sudije za prethodni postupak,sudije za prethodno saslušanje,sudije ili predsjednika vijeća ili na prijedlog jedne od stranaka ili branioca.17.SUKOB NADLEŽNOSTISukob nadležnosti je slučaj u kojem se mišljenja više državnih organa, odnosno sudova kojinastupaju u KP razilaze oko pitanja koji od njih treba rješavati konkretni krivični predmet. Takvasituacija nastupa obično kao posljedica različite pravne kvalifikacije KD i tumačenja propisa oodređivanju stvarne i mjesne nadležnosti.Sukob nadležnosti može nastati između samih sudova ili između sudova i drugih državnih organa.Sukob nadležnosti nije moguć između unutrašnjih organizacionih jedinica istog suda.U povodu sukoba nadležnosti provodi se poseban postupak za rješavanje sukoba nadležnosti,predviđen za slučajeve negativnog sukoba nadležnosti. Sud koji se smatra nenadležnim oglasit će serješenjem nenadležnim, dostaviće rješenje strankama i braniocu i po pravosnažnosti tog rješenjaustupit će predmet nadležnom sudu. Protiv tog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu, u kom slučaju ćedrugostepeni sud svojim rješenjem utvrditi svoju nadležnost odgovarajućeg suda, pod uslovom da jedrugostepeni sud u isto vrijeme i sud nadležan da rješava sukob nadležnosti između tih sudova. Akožalbe nije bilo, sud kome je predmet ustupljen, ako smatra sebe nadležnim, neće donositi rješenje otome, veće će pokrenuti postupak za rješavanje sukoba nadležnosti. U ovom slučaju radi se onegativnom sukobu nadležnosti, koji, dakle, postoji kada se više sudova oglase nadležnim. Moguć jemeđutim, iako rijetko, i pozitivan sukob nadležnosti, koji postoji kada više sudova sebe smatrajunadležnim, odbijajući ustupanje predmeta na traženje drugog suda. Sukob nadležnosti između sudovarješava zajednički neposredno viši sud. Sud koji rješava o sukobu nadležnosti traži prethodnomišljenje od stranaka i branioca. Svaki od sudova koji se spore o nadležnosti dužan je, dok se sukobne riješi, poduzimati radnje za koje postoji opasnost od odlaganja. Protiv rješenja kojim se odlučuje osukobu nadležnosti žalba nije dozvoljena. Odlučujući o sukobu nadležnosti, sud može po službenojdužnosti donijeti odluku o prenošenju mjesne nadležnosti.18.PRAVNA POMOĆMeđusobni odnos sudova i drugih državnih organa manifestuje se i kroz institut pravne pomoći.Događa se da je za potrebe suda potrebno da neke radnje obave drugi državni organi, kao i procesneradnje izvan područja teritorijalne nadležnosti toga suda. Ovakve poslove sudovi obavljaju putempravne pomoći koja može biti Unutrašnja (domaćem sudu pružaju pomoć domaći sudovi) i 7
  8. 8. međunarodna (domaćem sudu ukazuju pomoć inostrani sudovi ili organi. Pomoć može biti u užemsmislu – uzajamna pomoć jednog suda drugom u obavljanju krivičnoprocesnih radnji, i u širemsmislu – pomoć sudovima od drugih državnih organa u obavljanju drugih pravnih radnji i tehničkih idrugih slučnih poslova.Ukazivanje pravne pomoći vrši se dostavljanjem pismene molbe sudu ili organu od kojeg se pomoćtraži.Pod pojmom „pravna pomoć“ u smislu ovog zakona smatra se uzajamna pomoć sudova, a podpojmom „službena saradnja“ – uzajaman saradnja organa za provođenje zakona, saradnja izmeđusudova i organa za provođenje zakona, te saradnja između sudova, odnosno organa za provođenjezakona i drugih organa vlasti.19.STRANAČKA I PROCESNA SPOSOBNOSTStranačka sposobnost je apstraktna procesno pravna mogućnost da se bude tužilac ili osumnjičeni,odnosno optuženi u postupku. Ova se sposobnost utvrđuje posebno za svaku stranaku.Tužilac ima sposobnost kao stranka u postupku samim tim što je državni organ. On je izabran uposebnom postupku i pod uslovima koji garantuju da samostalno obavlja krivičnoprocesne radnje.Ako iz nekog razloga naknadno tu sposobnost izgubi, o tome će se rješavati izvan krivičnogpostupka.Svako lice prema kome se po odredbama materijalnokrivičnog prava mogu primjeniti krivičnesankcije ima stranačku sposobnost osumnjičenog, odnosno optuženog u postupku. Osumnjičeni,odnosno optuženi ne može biti svaki izvršilac KD. Tako npr.: prema maloljetnom licu ispod 14godina ne mogu se primjeniti nikakve sankcije. Tu dolaze i druga lica koja ne mogu odgovarati, npr.zastupnici, poslanici. Učinilac koji u momentu izvršenja KD nije bio uračunljiv, može biti optuženi upostupku. Kriv. odgovornost ovog lica će izostati ako se utvrdi da nije bio uračunljiv u vrijemeizvršenja djela. Procesna sposobnost je mogućnost tužioca ili osumnjičenog ili optuženog koji ima stranačkusposobnost da obavlja radnje u procesu. Procesna sposobnost se ne mora uvijek podudarati sastranačkom sposobnošću.Tužilac kao nosilac funkcije u državnom organu, uvjek ima procesnu sposobnost za preduzimanjeprocesnih radnji. Razlog tome je što je imenovan u državnu službu koje prema Zakonu jamče igarantuju pravilno preduzimanje tih radnji.Osumnjičeni, odnosno optuženi koji je sposoban da bude stranka u postupku, po pravilu sposoban jeda vrši radnje u postupku. Ako je optuženi faktički nesposoban da vrši procesne radnje (gluv, slijep,umobolan,) obezbjeđuje mu se obavezna odbrana preko branioca. U krivičnokm postupku isključenoje zastupanje osumnjičenog, odnosno optuženog, jer on odgovara lično. Pravna lica u krivičnompostupku nastupaju preko svojih zastupnika i branilaca.Uračunljivost osumnjičenog, odnosno optuženog cijeni se u momentu izvršenja KD, a ne u momentusuđenja.20.PROCESNA NAČELA O STRANKAMANačelo kontradiktornostiNačelo kontradiktornosti (raspravnosti) sastoji se u pružanju mogućnosti svakoj stranci da tokompostupka iznese sopstveni stav o pitanjima koja su predmet raspravljanja i da se po pravilu uneposrednoj diskusiji izjasni o stavovima protivne stranke i stavlja prijedloge radi rješavanja spornihpitanja i zaštite svojih prava.Ovim načelom se svakoj od stranaka pruža mogućnost da se izjasni u pogledu procesnih dejstavadruge stranke (da im protivrječi) prije nego bude donesena odluka suda. Cilj ovog načela je da sedoprinese ravnopravnosti stranaka i nj. efikasnijoj zaštiti prava.Kontradiktorno raspravljanje postiže se omogućavanjem prava stranaka da stavljaju svoje prijedloge,da postavljasju pitanja, iznose svoja mišljenja, te da izvode svoje dokaze. U istrazi ovo načelo dolazido izražaja prilkom ispitivanja osumnjičenog.Načelo „ne bis idem“ (ne ponovo o istom) 8
  9. 9. Niko ne može biti ponovno suđen za djelo za koje je već bio suđen i za koje je donesena pravomoćnasudska odluka.Ovdje se radi o neponovljivosti svojstava procesnih subjekata u istoj krivičnoj stvariPrincip neponovljivosti krivičnog procesnog subjekta dolazi do izražaja po pravilu upotrebomprigovora presuđene stvari, a u suštini predstavlja zabranu ponovnog suđenja o istoj krivičnoj stvari.Cilj je da se obazbjedi pravna sigurnost građana koji moraju biti lišeni neizvjesnosti i straha da će seprotiv njih ponovo voditi krivični postupak zbog iste krivične stavri koja je pravosnažno rješena.Ovo načelo obuhvata dva kumulativna uslova, i da bi se primjenilo oba uslova moraju biti ispunjena:da je krivični postupak već vođen protiv određenog lica za određeno KD i da je donesenapravosnažna sudska odluka u tom krivičnom predmetu.21.KRIVIČNA TUŽBAKrivična tužba je procesna aktivnost ovlašćenog subjekta (tužioca) kojom se od suda traži da otvorikrivični postupak i utvrdi postojanje krivičnopravnog zahtjeva u konkretnom slučaju i izrekneoptuženom odgovarajuća zakonska sankcija.Krivična tužba je optužnica-optužni akt, i predstavlja tužbu u formalnom smislu, a drugo onapredstavlja svaku radnju tužioca kojoj je cilj otvaranje i održavanje u toku kriv. postupka i to je tužbau materijalnom smislu.Organizovanje krivične tužbeKriv. tužba se organizuje na taj način što se određuje organ ili lice koje će predstavljati tužilačkustranu kao procesni subjekt, pokretati postupak i podnositi zahtjev o kome sud treba da odluči. Beztog organa, odnosno lica ne može se pokrenuti postupak: sud ne vodi krivični postupak po službenojdužnosti, nego samo na zahtjev ovlaštenog tužioca, a ako tužilac odustane od tog zahtjeva ne može senastaviti krivicni postupak.Krivična tužba danas se organizuje kao javna tužba koju u javnom interesu vrše posebni drž. organi(tužilaštva). U BiH od donošenja novog Krivičnog zakona postoji samo jedna vrsta tužilaca: tužilac,koji gonjenje poduzima po služ. dužnosti.22.T U Ž I L A COsnovno pravo i osnovna dužnost tužitelja je otkrivanje i gonjenje učinitelja krivičnih djela koja su unadležnosti suda.Tužilac je stranka u kriv. postuupku ali i državni organ, sa zadatkom da goni učinioce krivičnih djela.Unutrašnja organizacija, djelokrug i ustanovljenje tužilaštava u BiH propisani su zakonima otužilaštvu. Tužilaštvo BiH je samostalni organ, osnovan u cilju osiguranja efikasnog ostvarivanjanadležnosti države BiH kao i poštivanja ljudskih prava i zakonitosti na njenoj teritoriji.U pogledu svoje pravne prirode tužilaštvo se razlikuje od suda jer ne vrši sudsku funkciju i nije kaosud nezavistan organ. Tužilaštvo je nezvisno od sudstva i policije i nijedno lice niti organ nema pravoda naređuje ili utiče na tužilaštvo u toku vršenje nj. funkcije. Funkcija tužilaštva je upravna, alitužilaštvo nije organ javne uprave već poseban upravni organ koji postupa u oblasti pravosuđa, pa semože reći da je tužilaštvo poseban upravno-pravosudni državni organ.Obaveza tužioca je objektivno i nepristrasno gonjenje.Pravo i dužnosti tužiocaa) odmah po saznanju da postoji osnovana sumnja da je učinjeno krivično djelo preduzme potrebnemjere u cilju njegovog otkrivanja i provođenja istrage, pronalaženja osumnjičenog, rukovođenja inadzora nad istragom, kao i radi upravljanja aktivnostima ovlaštenih službenih osoba vezanih zapronalaženje osumnjičenog i prikupljanje izjava i dokaza,b) provede istragu u skladu s ovim zakonom, c) dajeimunitet u skladu s zakonom, d) zahtijevadostavljanje informacija od državnih organa, preduzeća, pravnih i fizičkih osobae) izdaje pozive i naredbe i predlaže izdavanje poziva i naredbi u skladu s ovim zakonom,f) naredi ovlaštenoj službenoj osobi da izvrši naredbu izdatu od suda u skladu s ovim zakonom,g) predlaže izdavanje kaznenog naloga u skladu s zakonom h)podiže i zastupa optužnicu pred sudom, i) 9
  10. 10. podnosi pravne lijekove, j)obavlja i druge poslove određene zakonom.U skladu sa zakonom svi organi koji učestvuju u istrazidužni su da o svakoj poduzetoj radnji obavijeste tužitelja i da postupe po svakom njegovom zahtjevu.23.OSUMNJIČENI, ODNOSNO OPTUŽENIOsumnjičeni, odnosno optuženi su procesni subjekti, fizičko lice, izuzetno pravno, za koje postojeosnovi sumnje da je izvršilo KD ili prema kome se vodi kriv. postupak zbog osnovane sumnje da jeizvršilo KD, s ciljem da se utvrdi da li je to lice krivično odgovorno, i uslučaju da su uslovi ispunjeni,da mu se izrekne odgovarajuća kriv. sankcija.Utvrđivanje ličnosti osumnjičenog, nije sporno jer je sadržano u aktu o Krivičnom djelu. U slučaju dase to ne može utvrditi postupak se ne može pokrenuti. Identifikacija se vrši osnovni generalijskimpodacima od te osobe.Osumnjičeni je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila krivično djelo,Optuženi je osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena,Lica koja mogu imati svojstvo osumnjičenog, odnosno optuženogPitanje ko može biti osumnjičeni, odnosno optuženi u kriv. postupku identično je sa pitanjem komože biti kriv. odgovoran za izvršeno KD.Pod osumnjičenom osobom podrazumjeva se ne samo izvršilac KD ili saizvršilac, već i podstrekač ipomagač. Izraz osumnjičeni se može koristiti i za lice koje ne može biti osumnjičeni u konkretnomkriv. postupku (maloljetnik, lice sa imunitetom).Prava i dužnosti osumnjičenog , odnosno optuženogOsnovno pravo koje pripada osumnjičenom odnosno optuženom je pravo na odbranu iz kogaproističu sva ostala prava. Rječ je o pravu osumnjičenog, odnosno optuženog, a ne i njegovojdužnosti. Pravo na materijalnu odbranu (pravo da se brani sam), kao i pravo na formalnu ili stručnuodbranu obranu( brani se uz pomoć branioca) sadrže ustavne odredbe i odredbe međunarodnog pravao pravima čovjeka.Osumnjičeni, optuženi u krivičnom postupku ima sledeće Dužnosti: 1. Da stupi u postupak i omogući postupak protiv sebe, Mora poštovati zahtjeve tužioca da se nj. slučaj rasvjetli u skladu sa zakonom i izvršiti naređenja tužioca i suda koja se tiču rukovođenja postupkom, 2. Da se odazove pozivu suda, a ako ne da svoj izostanak opravda, 3. Da dopusti da bude predmet dokaza, a to se odnosi na njegov tjelesni pregled, lični pretres, vještačenje, analizu DNK24.ODBRANA OSUMNJIČENOG, ODNOSNO OPTUŽENOGOdbrana je procesna aktivnost kojom se vrši potpuno ili djelimično suprostavljanje optužbi. Ona jeposledica procesnog položaja osumnjičenog, odnosno optuženog, kome se stavlja na teret da jeizvršio KD i da je kriv. odgovoran, pa mora imati mogućnost da se brani , ističući okolnosti suprotneelementima optužbe. Opravdanje odbrane u toku kriv. postupka je višestruko. Odbrana je garancijazakonitosti sudskih odluka i pravilnosti pravosuđa uopšte. To nije samo zahtjev osumnjičenog,odnosno optuženog, nego interes društvene zajednice u cjelini.MATERIJALNA ODBRANA OSUMNJIČENOG, OPTUŽENOG je ona koju osuumnjičeniodnosno optuženi vrši sam i koju za osmnjičenog odnosno optuženog vrši druga lica osim branioca(sud,tužilac).Ako materijalnu odbranu vrši sam osumnjičeni ili optuženi onda je to lična odbrana.Ako materijalnu odbranu vrši sam osumnjičeni odnosno optuženi, koji je najviše zainteresovan da sebrani i pobija optužbu, mogućnost za to pruža mu se već na prvom saslušanju kada mora bitiobavješten o djelu za koje se tereti i o osnovima optužbe. Osumnjičenom mora biti omogućeno da seizjasni o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu ukorist, a pored toga mora mu se osigurati dovoljno vremena da spremi odbranu.Pravo na vršenje materijalne odbrane zakon daje još nekim srodnicima i zakonskim zastupnicima(npr. bračni, vanbračni drug, krvni srodnik po prvoj liniji, usvojilac, usvojenik, brat, sestra) Žalbu u 10
  11. 11. korist optuženog mogu podnijeti nj. zakonski zastupnik, bračni, vanbračni drug, brat, sestra, a istaova lica mogu podnijeti zahtjev za ponavljanje kriv. postupka u korist osuđenog poslije nj. smrti.FORMALNA ODBRANA OSUMNJIČENOG, OPTUŽENOGFormalna odbrana koju osumnjičeni, optuženi vrši preko stručnog branioca, upotpunjava odbranuosumnjičenog, odnosno optuženog, služi zaštiti i ostvarivanju njegovih prava i boljem funkcionisanjupravosuđa. Saradnja stručnog branioca u nekim slučajevima je samo dozvoljena /fakultativnaformalna odbrana/, a nekada se samo nalaže /obavezna formalna odbrana/.Zakon predviđa tri vrste formalne odbrane: Obavezna, fakultativna, i odbrana siromašnih.25.SPOREDNI PROCESNI SUBJEKTISporedni procesni subjekti imaju izvjesna ovlaštenja u kriv. postupku, osim prava procesnograspolaganja. Javljajući se uz glavne procesne subjekte, u krivičnom postupku sporedni proc. subjektisu: Oštećeni (na strani tužioca), pravno ili fizičko lice (na strani optuženog, okrivljenog) i organstarateljstva (na strani suda).OŠTEEĆE NITo je lice čije je imovinsko, lično ili neko drugo pravo, povrijeđeno KD ili je ugroženo. Ovo pravo nemora biti imovinsko, može biti i lično (čast, ugled, brak, očinstvo) i ne mora biti povrijeđeno, već jedovoljno da je ugroženo.Oštećeni može biti i pravno i fizičko lice, ali se najčešće pod oštećenim podrazumjevaju fizička lica.PRAVNO ILI FIZIČKO LICEPravno ili fizičko lice kao sporedni procesni subjekt na starni osumnjičenog, odnosno optuženogjavlja se u slučajevima KD kod kojih imovinska korist ostvarena izvršenjem KD ne pripada učiniocuKD, već nekom pravnom licu, najčešće preduzeću ili nekom drugom organu ili organizaciji učiniocaili licu na koje je imovinska korist prenesena, po pravilu nj. srodnicima. Tada se imovinska korist nemože oduzeti osumnjičenom, jer nije njegova, pa se pravno lice kome je imovinska korist pripalamora uključiti u krivični postupak, da bi od osumnjičenog, odnosno okrivljenog bila oduzetaimovinska korist koju je stekao na protivpravan način.ORGAN STARATELJSTVAOsnovna prava i dužnosti organa starateljstva kao sporednog procesnog subjekta na strani sudautvrđena su članom 347 o postupku prema maloljetnicima. Pored toga organ starateljstva pojavljujese kao pomoćni organ suda, dostavljajući sudu na njegov zahtjev, izvještaj o svim okolnostima kojese tiču ličnosti maloljetnika, sredini i prilikama pod kojim maloljetnik živi, vršeći nadzor nadmaloljetnicima u toku pripremnog postupka, davanje izvještaja sudu prije donošenja odluke.26.OSTALI UČESNICI U POSTUPKURadi se o zastupnicima i pomoćnicima procesnih subjekata i trećim licima koja učestvuju ukrivičnom postupku.ZASTUPNICI PROCESNIH SUBJEKATAZakonski zastupniciZakonski zastupnici su lica koja u postupku preduzimaju procesne radnje u ime i za račun procesnonesposobne stranke koju zastupaju i sa dejstvom za tu stranku. Zakonski zastupnik ima prava idužnosti kao i zastupana stranka, a radnje koje obavi zastupnik imaju istu važnost kao da ih jeobavila sama stranaka. Preko zakonskih zastupnika u krivičnom postupku rade procesno nesposobnalica koja se u procesu mogu javiti kao oštećeni i pravna lica.Zakonski zastupnici maloljetnika su nj. roditelji ili staratelji. Punoljetnicima kojima je privremeno ilistralno oduzeta poslovna sposobnost zakonski zastupnici su staratelji određeni u posebnom postupku.Staraoce određuje nadležni organ strateljstva a ne krivični sud.Procesni zamjenici (supstituti)Procesni zamjenici su lica koja po svojoj inicijativi i u svoje ime i za račun procesne strankepreduzimaju pojedine procesne radnje u interesu jednog procesnog subjekta, koji je i sam procesnosposoban. Ovlaštenje za preduzimanje pojedinih procesnih radnji daje se procesnim zamjenicimazbog pravne veze koja postoji između njih i procesnog subjekta u čijem interesu postupaju. Procesni 11
  12. 12. zamjenici i lica u čijem interesu rade su uvijek u bliskom odnosu, najčešće srodničkom ali ih se moževezati i za procesni predmet u kome imaju zajednički interes.PunomoćniciPunomoćnik je lice koje je za vršenje procesnih radnji ovlastila procesno sposobna stranka ilizakonski zastupnik procesno nesposobne stranke, koje u njihovo ime i za njihov račun obavlja teradnje, koje se po zakonu ne moraju obavljati lično. Punomoćnik radi u ime i u interesu vlastodavcakoji je jedini subjekt procesnog odnosa, da bi se vlastodavac oslobodio tereta ličnog učešća u kriv.postupku ili da bi u tom postupku bio lično predstavljen. Osumnjičeni, odnosno optuženi može imatisamo branioca koji mu pomaže, ali ne i punomoćnika, koji bi mjesto njega radio u procesu.Punomoćnik može biti svako fizičko lice koje uživa poslovnu sposobnost i on ne mora imati stručnupravnu spremu.POMOĆNICI (POMOĆNI ORGAN) PROCESNIH SUBJEKATAPomoćnici procesnih subjekata (suda, tužioca i osumnjičenog, odnosno optuženog) pomažu timsubjektima, na njihov poziv ili po naredbi u vršenju njihove procesne aktivnosti.Pomoćnici sudaa) stručno lica koje pomaže organu kriv. postupka na osnovu svog posebnog stručnog znanja ilivještine, davanjem savjeta, instrukcija, ili drugih vidova pomoći u rješavanju pojedinih stručnih itehničkih pitanja, ili na planu pružanja stručno-tehničke pomoći organu kriv. postupka ikrivičnoprocesnim strankama. To mogu biti pojedinci odgovarajuće struke ili u slučaju potrebestručne ustanove.b) Zapisničar u kriv. postupku je lice koje procesne radnje pismeno utvrđije i ozvaničava. O svakojradnji preduzetoj u toku kriv. postupka sastavlja se zapisnik, a o radu na glavnom pretresu vodi sezapisnik o glavnom pretresu. Zapisničar može biti i izuzet iz istih razloga koji su predviđeni zaizuzeće sudije.c) Tumači su lica koja na zahtjev tužioca ili suda prevode izjave pismeno ili usmeno, pojedinihučesnika postupka na jezik u službenoj upotrebi suda i obratno, kao i mimičke znakove kojima seprilikom davanja izjava služe gluvi, nijemi i gluvonijemi učesnici postupka.. Troškove za tumačeulaze u troškove krivičnog postupka.d) Stručni saradnici i pripravnici, to su lica koja imaju u sudu položen pravosudni ispit i pomažesudiji u vršenju sudijske finkcije.e) Organi starteljstva,f) Ovlašćeno službeno lice, OSL, je ona osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenja unutar državnegranične službe, policijskih organa , sudske policije, kao i carinskih organa, organa finansijskepolicije, poreskih organa i organa vojne policije, Rječ je organima koji funkcionišu naraznim nivoima i u skladu sa zakonom i ustavom obavljeju poslove iz svog domena, a uz tomeđusobno sarađuju.Pomoćnici procesnih subjektaPomoćnici tužioca su OSL, organi starateljstva, dr. drž. organi od kojih može tražiti pravnu pomoć istručni saradnici i pripravbnici u tužilaštvu.Stručni pomagač osumnjičenog, odnosno optuženog je branilac, čija je aktivnost formalna odbrana.TREĆA LICA U KRIVIČNOM POSTUPKUMeđu njima su najvažnije svjedoci i vještaci ili lica koja samo prisustvuju u postupku a to sunovinari, nevladine organizacije, itd.. Za ishod postupka to su pravno nezainteresovana lica.27.POJAM I VRSTE PREDMETA KRIVIČNOG POSTUPKAPredmet kriv. postupka je materija o kojoj se raspravlja u postupku i o kojoj sud treba da doneseodluku. Svaki krivični sud mora imati makar jedan osnovni predmet uz koji mogu da se jave i jedanili više sporednih (akcesornih, eventualnih) predmeta postupka.Osnovni predmet krivičnog postupka je raspravljanjejednog konkretnog krivičnopravnog odnosanastalog izvršenjem KD između društvene zajednice predstavljene državom i osumnjičenog, odnosnooptuženog. Osnovni predmet kriv. postupka je krivična stvar (causa criminalis), odnosnoustanovljenje da je izvršeno KD, da li je optuženi kriv, i da li su ispunjeni zakonski uslovi zaizricanje kriv. sankcije. 12
  13. 13. Sporedni predmet krivičnog postupka pripada drugoj strani, a ne krivičnopravnoj, a u krivičnompostupku javlja se, eventualno, uz osnovni predmet postupka. U krivičnom postupku se o sporednompredmetu raspravlja i odlučuje zbog veze koja postoji između sporednog i osnovnog predmeta kriv.postupka, jer bi se o predmetima te vrste inače odlučivalo u dr. sudskim ili nesudskim postupcima.Predmet kriv. postupka su samo krivična dijela, ne i prekršaji, koji su regulisani zakonima oprekršajima. Ne postoji mogućnost spajanja u jedan postupak i suđenja pred jednim organom za KD iprekršaj.28.HOMOGENI KONEKSITET (veza krivičnih stvari međusobno)Ovaj koneksitet postoji kada se u dva ili više krivičnih slučajeva podudaraju njihovi subjektivni iliobjektivni elemnti, tj. u svakom od ovih slučajeva isti je osumnjičeni, odnosno optuženi ili KD.Prema vezi koja postoji između više KD, odnosno više učinilaca, ovaj koneksitet može bitisubjektivni, objektivni ili mješoviti. a) subjektivni (personalni) koneksitet postoji kada je jedno lice optuženo za više KD. Koneksitet je subjektivan jer je veza između predmeta uspostavljena preko zajedničke ličnosti učinioca, a između samih KD nema nikakve veze. b) Objektivni (realni) koneksitet postoji kada je više lica koja su u međusobnoj vezi optuženi za isto tj. zajedničko KD c) Mješoviti koneksitet postoji kada je više lica optuženo za izvršenje više KD ali samo ako između izvršenih KD postoji međusobna veza.Procesni uticaj koneksiteta nastupa po pravilu po diskrecionoj ocjeni suda. Ukoliko do toga uticajadođe, on se manifestuje u spajanju krivičnih stvari u jedinstven postupak.Pitanje spajanja krivičnih stavri regulisano je u Zakonu ne propisujući ni u jednom slučajuobavezno spajanje predmeta u jedinstven postupak.Prijedlog za spajanje postupka mogu dati stranke i branilac, ali sud može i bez takvog prijedloga poslužbenoj dužnosti odlučiti da se izvrši objedinjavanje postupka i provede jedinstveni postupak. Protiv rješenja o spajanju postupka nije dozvoljena žalba, ali se ono može pobijati u žalbi napresudu. Sud može iz važnih razloga, ili cjelishodnosti do završetka glavnog pretresa odlučiti dapostupak za pojedina KD ili protiv pojedinih optuženih razdvoji i posebno dovrši. Sudija donosirješenje o razdvajanju protiv kojeg nije dozvoljena žalba, ali branilac i optuženi to rješenje mogupobijati u žalbi na presudu.29.IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVKD osim krivičnopravni proizvodi i druge najčešće građanskopravne posljedice. Prema pravnojprirodi to je građanski predmet za koje vrijede pravila građanskog prava uz posebne odredbe zakonao krivičnom postupku.Mogućnost ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva u kriv.postupku ima višestruke prednosti. Prijesvega, postupak je jeftiniji, jer umjesto dva odvojena postupka vodi se jedan jedinstven. Spajanje jekorisno i zbog manje mogućnosti pojave protivrječnosti u odlukama o krivičnoj i građanskoj stvarinego kada se postupak vodi odvojeno.Realizacija imovinskopravnog zahtjeva u kriv. postupku ima međutim i štetnih efekata na sam kriv.postupak. Zbog toga se propisuje niz ograničenja: a) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed vršenja KD raspraviće se na prijedlog ovlašćenog lica u kriv. postupku ako se time ne bi znatno odugovlačio postupak b) O podnesenom imovinskopravnom zahtjevu sud može odlučiti samo u presudi kojom se optuženi oglašava krivim. c) sud ne može odbiti postavljeni imovinskopravni zahtjev ni onda kada je on nesumljivo neosnovan, već samo podnosioca uputiti na parnicu u cjelini ili djelimično. d) od svih mnogobrojnih imovinskopravnih zahtjeva koja bi se u slučajevima izvršenja KD mogla postaviti u kriv. postupku, dozvoljena su samo tri: za naknadu štete, povraćaj stvari ili poništaj određenog pravnog posla.Predmet imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupkuPo zakonu samo su dozvoljena tri imovinskopravna zahtjeva:. 13
  14. 14. Povraćaj stvari,Povraćaj stvari se odnosi na svojinu i predstavlja neposredan i najpotpuniji oblik obeštećenja, da li unaturi ili po vrijednosti. Povraćaj stavri u korist ovlašćenog lica može se izreći samo ako je ukrivičnom postupku postavljen zahtjev u tom smislu.Poništaj određenog pravnog poslaPoništaj pravnog posla u krivičnom postupku može se tražiti samo ako je on imovinskopravni, anastao je usljed izvršenja KD.Naknada šteteIzvršenjem KD u svakom slučaju nastaje štetna posljedica. U nekim slučajevima ta šteta pogađa nesamo ličnost, nego i imovinu, što daje pravo na njenu naknadu u kriv. postupku. Prema čl.155Zakona o obligacijama, šteta je umanjenje društvenih sredstava ili nečije imovine (obična šteta), ilisprečavanje njihovog uvećanja koje se moglo osnovano očekivati (izmakla dobit). kao i nanošenjedrugome fizičkog ili psihičkog bola i straha (nematerijalna šteta)30.PREJUDICIJALNA PITANJADa bi neko pitanje bilo prejidicijalno, mora biti: Pravno, a ne činjenično,Takvo da se odnosi namaterijalnokriv.pravo i da od njegovog prethodnog rješavanja zavisi primjena mat.kriv.prava, ne ikriv. postupka,podobno za samostalno rješavanje u nekom dr. postupku.Prejidicijalna su pravna pitanja koja predstavljaju poseban element u zakonskom opisu određenogKD ili su poseban uslov krivične odgovornosti ili uslov za izricanje kriv. sankcije.Pred krivičnim sudom će se raspraviti prejudicijalno pitanje ako je nj. raspravljanje pred nadležnimsudom ili nekim dr. organom nemoguće. Raspravljanje prejudicijalnog pitanja je raspravljanje sagledišta logike, ne u cilju stvaranja obavezne odluke po tom pitanju. Raspravljanje krivični sud vršipo odredbama koje važe za dokazivanje u kriv. postupku. Ako je o takvom prethodnom pitanjudonio odluku sud u kom drugom postupku ili neki drugi organ, takva odluka ne veže krivični sud ukom drugom postupku ili neki drugi organ, takva odluka ne veže krivični sud u pogledu ocjene da lije učinjeno određeno KD. To znači da ostale odluke o prejudicijalnim pitanjima, donijete od drugihorgana i u drugom postupku, vežu krivični sud i one ne mogu biti izmjenjebne u krivičnom postupku.31.TROŠKOVI KRIVIČNOG POSTUPKATroškovi kriv.postupka su izdaci učinjeni od njegovog pokretanja do završetka.Troškovi kriv. postupka ne obuhvataju troškove izvršenja krivičnih sankcija i policijskih radnji, putnetroškove i naknade sudijama, održavanje sudskih zgrada, itd.Troškove kriv.postupka obuhvataju: 1. Troškove za svjedoke, vještake, tumače, stručna lica, kao i troškove uviđaja, (naknade za ishranu prenoćište, naknade za pratioca, putni trošak..), 2. Podvozne troškove osumnjičenog, odnosno optuženog, (spadaju izdaci za podvoz kopji je na slobodi od mjesta nj. prebivališta do sjedišta organa kod koga je pozvan) 3. Izdatke za dovođenje osumnjičenog, odnosno optuženog ili lica lišenog slobode (snosi ih optuženi ako su prouzrokovani nj. krivicom) 4. Podvozne troškove i putne troškove službenih lica, (troškovi za obavljanje procesnih radnji izvan sudske zgrade) 5. Troškovi liječenja osumnjičenog, odnosno otuženog dok se nalazi u pritvoru, troškovi porođaja 6. Troškovi tehničkog pregleda vozila, analize krvi i prevoza leša do mjesta obdukcije (ove troškove snosi sud) 7. Pašalni iznos, (naknada za sitne sudske izdatke koji se ne mogu evidentirati i specifirati – kanc. materijal i sl.) 8. Nagrada i nužni izdaci braniocu (po sl. dužnosti) 9. Nužne izdatke oštećenog i nj. zakonskog zastupnika (oštećeni koji je pozvan kao svjedok ima pravo na naknadu troškova)Zakon utvrđuje da su troškove kriv. postupka dužni da naknade: 1. Optuženi koji je oglašen krivim, bez obzira da li je osuđen na kaznu 2. Budžetska sredstva, u slučaju kada se obustavi kriv.postupak ili kada se donese presuda da se optuženi oslobađa krivice ili kojom se optužba odbija. 14
  15. 15. 3. lice koje je svjesno podnijelo lažnu prijavu.Ako je otroškovima raspravljano u presudi dozvoljena je žalba na presudu, a ako je odlučenoposebnim rješenjem o žalbi protiv tog rješenja odlučuje vijeće drugosstepenog suda. Odluka se možepobijati zbog povrede zakona, a ne može osporavati i visina troškova.32.O PROCESNIM RADNJAMA UOPŠTEProcesne radnje su vrsta pravnih radnji zbog toga što proizvode pravne posljedice i regulisane supravom. Od drugih pravnih radnji one se razlikuju jer su procesnopravne – obavljaju se u procesuposredno ili neposredno , sluiže ciljevima procesa. Procesne radnje se preduzimaju na osnovu zakonautvrđenih prava i dužnosti procesnih subjekata, što znači da za nj.obavljanje važi princip zakonitostikao garancija eventualnih zloupotreba.Uzevši u obzir proc. subjekte koji ih vrše, procesne radnje se djele na: radnje suda i radnjestranaka.Proces.radnje suda su: dokazivanje, radnje procesne prinude, radnje odlučivanja, radnje rukoviđenjapostupkom, radnje dostavljanja, itd.Procesne radnje stranaka su raznovrsne i mnogobrojne, a uglavnom je nj. podjela na radnje odbrane(koje vrše osumnjičeni, odnosno optuženi), i radnje optuženja (koje vrši tužilac)Procesne radnje se izvode i po formi i po sadržini na način propisan zakonom, međutim važnostprocesne radnje ostaje i onda kada ona nije obavljena u skladu sa zakonom zbog čega zakn propisujemjere da se na vrijeme spriječi njihovo nastajanje. S obzirom na taj kriterijum, procesne radnje ukrivičnom procesu djele se na pravilne i nepravilne.Polazeći od stadijuma preduzimanja, procesne radnje suda mogu biti istražne i sudeće. S tim u veziprocesne radnje mogu biti i policijske preduzete u istrazi.33.OSNOVNA NAČELA KRIV. POSTUPKA KOJA SE ODNOSE NA FORMU PROCESNIHRADNJIOsnovna načela kriv.postupka koja se odnose na formu procesnih radnji su: Načelo usmenosti inačelo pismenosti, načelo javnosti, načelo neposrednosti, načelo procesne ekonomije i načelolojalnosti.Načelo usmenosti i načelo pismenosti.Ovo načelo postoji kada stranke i drugi učesnici svoje izjave,prijedloge i dokaznu građu daju usmeno sudu i pruža im se mogućnost da se o njoj usmeno izjasne.Po načelu usmenosti optužba se na pretresu mora iznijeti usmeno (pročitati), iako je podenesena upismenom obliku. Načelo pismenosti postoji kada stranke izjave i prijedloge pismeno podnose sudu,a dokazna građa za sudsku odluku zasniva se na spisima predmeta. Izuzetak od načela usmenostisadrži postupak za izdavanje kaznenog naloga čl. 334-339.Načelo javnosti.Javnost glavnog pretresa podrazumjeva da raspravljanju pred sudom moguprisustvovati samo punoljetna lica čiji broj zavisi od raspoloživog prostora u sudnici. Maloljetrna licane mogum prisustvovati ako se ne saslušavaju kao svjedoci ili oštećeni. Lica koja prisustvujuglavnom pretresu ne smiju nositi oružje niti drugo oruđe za napad, osim čuvara zatvora ili optuženogkojma sudija to dozvoli.U opštem postupku javnost može biti isključena, za cio pretres ili njegov dio. Osnovi za ovo susledeći: interesi državne bezbjednosti, čuvanje državne tajne, vojne, poslovne, službnene, čuvanjejavnog reda, zaštita morala u demokratskom društvu, ličnog i intimnog života optuženog. Odluku oisključenju javnosti vijeće može donijeti poslužbenoj dužnosti ili na osnovu prijedloga stranaka ibranioca.Osim isključenja javnosti sa glavnog pretresa, zakon poznaje i isključenje nekih tehničkih sredstavaobavještavanja javnosti, kao što su npr.: snimanja, fotografisanja. Snimanje može biti i odobreno alisudija može iz opravdanih razloga pojedine djelove pretresa ne dozvoliti da se snimaju.Presuda se uvijek saopštava javno pa i onda kada je javnost bila isključenaNačelo neposrednosti.Smisao ovog načela je da se dokazi na glavnom pretresu i pri donošenjupresude moraju u načelu ocjenjivati u njihovom izvornom obliku a ne posredno iz drugih izvora usekundarnom obliku (svjedoci po čuvenju, čitanje zapisnika umjesto neposrednog ispitivanjasvjedoka). U užem smislu to načelo određuje da se dokazi moraju izvoditi pred sudom bez 15
  16. 16. posredovanja drugog organa. Raspravni sud mora uvjek sam ostvariti kontakt s izvornim dokazom,ne smije izvođenje dokaza prepustiti nekom drugom organu, tzv formalna neposrednost ilineposrednost u užem smislu. Mora uvjek obezbjediti da se na pretresu pribavi i izvede taj izvornidokaz tzv. materijalna neposrednost ili neposrednost u širem smislu.Sprovođenje nacela neposredne sudske ocjene dokaza čuva sud od opsnosti daocjenjuje dokaze unestvarnoj formi. Neposrednost zato dolazi do punog izražaja na glavnom pretresu, ali je to samopravilo sa manjim ili većim brojem izuzetaka.Načelo procesne ekonomije .Načelo procesne ekonomije izvodi se iz člana 13 stav 2 po kome je suddužan da postupak sprovede bez odugovlačenja. Ono se obezbeđuje i propisivanjem rokova u kojimasud mora donijeti odluku ili obaviti drugu procesnu radnju, najčešće u slučajevima kada jeosumnjičeni, odnosno optuženi u pritvoru, a nekada uopšte. Zahtjev za sprovođenje ovog načelamora se dovesti u sklad sa drugim procesnim načelima, naročito načelom istine.Načelo lojalnosti i poštenja učesnika postupka i suzbijanja zloupotrebe i njihovih procesnihprava.Načelo lojalnosti i poštenja učesnika postupka znači da su stranke i njihovi zastupnici dužni dau vršenju svojih procesnih aktivnosti postupaju ne samo ispravno, u skladu sa zakonom, nego ipošteno bez zloupotreba. Ovo načelo ima svoj osnov u članu 13 stav 2 u kome je formulisano da jesud dužan da onemogući svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku.Procesne zloupotrebe u postuplu suzbija sud, sredstvima koja mu stoje na raspolaganju. Procesnezloupotrebe suzbijaju se i na taj način što sudija, odnosno predsjednik vjeća može odrediti pritvorradi obezbjeđenja prisustva optuženog na glavnom pretresu.34.FORMA PROCESNIH RADNJIForma procesne radnje odnosi se na određivanje načina i mjesta njenog odvijanja. Zakon nema normio formi koje bi se odnosile na sve procesne radnje, već posebne odredbe o formi za pojedine radnje(ispitivanje osumnjičenog, saslušanje svjedoka, pretresanje stana) U ovom slučaju rječ je o posebnompravilu o formim procesnih radnji. Ako forma za neku procesnu radnu nije propisana, procesnisubjekt u skladu sa opštim odredbama o formama vrši je na način za koji smatra da je najpogodniji zapostizanje cilja.Značaj procesni formi je višestruk. Sa jedne strane procesne forme obezbjeđuju nesmetano vršenjeprava procesnih subjekata, u skladu sa zakonom. S druge strane, kao rezultat višegodišnjeg iskustvakako treba obaviti procesnu radnju, sa nnajmanje napora, vremena i troškova omogućavajunajoptimalniji procesni efekat. To doprinosi da sudske odluke budu sigurnije, objektivnije ikvalitetnije.. Načelno, sud ne može oslobađati od procesnih formi koje određuje zakon. Ipak u nekimslučajevima zakon je dao ovlaštenje sudu da odstupi od propisane forme (npr. u postupku samaloljetnicima – čl.356 stav 1, 364 stav 1.35.VRIJEME PROCESNIH RADNJIDa bi procesne radnje bile usklađene, prije svaega vremenski, obavljaju se svakog radnog dana,izuzetno i u neradne dane i praznikom, ako ne trpe odlaganje. U ovom kontekstu najveći značaj imajurokovi i povraćaj u pređašnje stanje.Rokovi .Rok je vremenski periood u kojem se određena procesna radnja mora preduzeti ili se nesmije preduzeti ili je treba preduzeti. Zajednički cilj svih rokova u krivičnom postupku je stvaranjeuslova za efikasnije vršenje ovlašćenja koja pripadaju starankama.Odredbe zakona bave se procesnim rokovima, za razliku od materijalnih koji se odnose namaterijalno krivično pravo (npr.rokovi za gonjenje ili izvršenje kazne, rokovi za rehabilitaciju ibrisanje osude itd.) Materijalni rokovi su značajni i o njima se mora voditi računa u krivičnompostupku, jer proizvode određene posledice i stanja od kojih zavisi mogućnost vođenja krivičnogpostupka. Procesni rokovi odnose se na procesne radnje stranaka.Polazeći od toga ko ih određuje, rokovi mogu biti zakonski i sudski. Sudski su oni rokovi koje sudijaodređuje na osnovu zakonskog ovlaštenja i to diskreciono, pri čemu se rukovodi okolnostimapojedinog slučaja. Pravi sudski rok postoji kad je određivanje roka u potpunosti prepuštenokrivičnom sudu. Zakonski su oni rokovi čije je trajanje neposredno određeno u zakonu i oni se nemogu produžiti, osim ako to zakon izričito dozvoljava. 16
  17. 17. Zakonski rokovi mogu biti određenog (dan, mjesec dana) i neodređenog trajanja (pritvor zbogkoluzijske opasnosti čl.132 stav 1 zbog mogućeg ometanja uticajem na svjedoke, vještake ilisaučesnike.Rokovi dalje mogu biti: peremtorni(npr.istekom ovog roka gubi se pravo na podnošenjeprigovora)dilatorni,(suspenzivini,odložni) instrukcioni(opominjući,upućujući). Razlikovanje se vršis obzirom na to da li je dejstvom roka procesna aktivnost zabranjena, obavezna ili dozvoljenaU odnosu na mogućnost produžavanja rokovi mogu biti strogi (ne mogu se produžiti) i obični (moguse produžiti).Sudski rokovi mogu se produžiti, ali samo u okviru određenom zakonom. Zakonski rokovi se istotako izuzetno mogu i skraćivati.Od roka treba razlikovati ROČIŠTE (termin), koji predstasvlja određeni dan i čas predviđen zapreduzimanje procesne radnje, po pravilu uz učešće više svjedoka. Za riočište je karakterističnoistovremeno preduzimanje djelatnosti više subjekata na jednom mjestu.Povraćaj u pređašnje stanjePovraćaj u pređašnje stanje je pravno sredstvo kojim se odlukom suda otvara mogućnost obavljanjapropuštene procesne radnje učesniku postupku kome je prekluzivni rok istekao bez njegove krivice.Povraćaj u pređašnje stanje opravdava se razlozima pravičnosti, ali je i pogodno sredstvo zaodugovlačenje postupka i procesne zloupotrebe.Pravo na povraćaj u pređašnje stanje pripada optuženom koji iz opravdanih razloga propusti rok zaizjavu žalbe na presudu ili na rješenje o primjeni mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere o oduzimanjuimovinske koristi. Za povraćaj u pređašnje stanje zakon propisuje dva uslova, i to materijalni iformalni.Materijalni uslov za povraćaj u pređašnje stanje jeste da je optuženi iz opravdanih razloga propustiorok za izjavu žalbe na pomenute sudske odluke.Formalni uslov za povraćaj u pređašnje stanje jeste: da optuženi molbu za povraćaj u pređašnjestanje podnese u roku od osam dana poslije prestanka uzroka zbog koga je propušten rok i dablagovremenom molbom preda žalbu ali se povraćaj u pređašnje sxtanje ne može tražiti ako je oddana propuštanja roka proteklo više od tri mjeseca.36.NEPRAVILNE PROCESNE RADNJEPropisujući formu, vrijeme i sadržinu procesnih radnji, zakon obavezuje procesne subjekte samo naradnje koje su izvršene saobrazno zakonu (perfektne procesne radnje), tj. koje nisu manjkave(nepravilne procesne radnje). Zato zakon propisuje mjere čiji je cilj s jedne strane sprečavanjenastupanja nepravilnih procesnih radnji (preventivne mjere), a s druge strane i mjere u pogledunepravilnih procesnih radnji, eventualno i subjektima koji ih preduzimaju.Nepravilne procesne radnjemogu biti vrlo različite od beznačajnih do najkrupnijih pa su i mjere za njihovo otkklanjanjerazličite.Pravne posljedice neurednih procesnih radnji zavise od stepena i značaja tih nepravilnostiza KP.Preko nepravilnosti moje nisu bitne za rezultat postupka prrelazi se ,druge se otklanjajupoduzimanjem mjera,a samo u posebnim slučajevma nepravilno poduzeta procesna radnja poništavakompletan rezultata KP tj.čini bezvrijednim i one radnje koje su pravilno poduzete.U preventivne mjere i mjere za obezbjeđenje vjerodostojnosti procesnih radnji spadaju: zakletvasvjedoka, vještaka i tumača, svjedoci prisutni izvođenju procesne radnje,(svjedoci prilikom pretrtesaprostorija,stana i lica)prepoznavanje lica i stvari, suočenje i rekonstrukcija događaja.Kod izvođenjaovih procesnih radnji mora biti ispunjena određena zakonska forma da bi ona bila pravilno izvedena.37.DOKAZI I DOKAZIVANJE UOPŠTERadnje dokazivanje su one radnje koje sud vrši da bi formirao svoje ubjeđenje o postojanju ilinepostojanju činjenica koje mogu biti od uticaja na njegovu odluku. Ovdje je rječ o dokazu uformalnom smislu koji se poklapa sa dokaznim postupanjem. Dokaz u materijalnom smislu je svakidokazni osnov ili razlog sadržan u određenom dokaznom sredstvu koji govori o istinitosti nekečinjenice važne za postupak.Pravilno utvrđivanja činjenica u krivičnom postupku je osnovni i najvažniji zadatak sudova, ali je težinego u drugim sudskim postupcima. 17
  18. 18. Iz definicije dokaza u materijalnom smislu može se zaključiti da se pojam dokaza sastoji iz trielementa: Predmet dokaza, Dokazni osnov i Dokazna sredstav.Činjenica koju treba dokazati je predmet dokaza. Predmet dokaza je Tvrdnja o postojanju, rjeđenepostojanju činjenice. Činjenica koja je već utvrđena i iz koje se izvodi zaključak o istinitostičinjenice koju treba dokazati naziva se dokazni osnov ili razlog. Izvori iz kojih se dobivaju činjenicekoje predstavljaju dokazni osnov nazivaju se dokazna sredstva.Način dokaza je posebna karakteristika dokaza u krivičnom postuupku. Podobnost dokaznogsredstva da uvjeri sudiju u istinitost činjenice koja je predmet dokazivanja naziva se dokaznomsnagom.Polazeći od dokazne snage dokazi se dijele na:Potpune i Nepotpune dokaze. Potpun dokaz je onaj koji u cjeliosti potvrđuje istinitost ili neistinitostneke sporne činjenice, a nepotpun ili poludokaz čini to samo djelimično.Neposredne ili posredne. Neposredni dokazi zasnivaju se na neposrednom opažanju činjenica, aposredni na saznavanju činjenica posrednim putem, preko drugih izvora (svedok, veštak, itd).Dokaze u užem smislu (neposredno, direktno opažanje činjenica koje vrše organi krivičnogpostupka o postojanju pravno relevantne činjenice) i dokaze i širem smislu (Indicije), tj. činjenicekoje nisu pravno relevntne, ali na osnovu kojeg pravnog postojanja se loguičkom argumentacijomdolazi8 do zaključka o postojanju pravnmo relevantne činjenice.Dokazi optužbe i dokazi odbrane. Osnov kvalifikacije je u vrijednosti dokaza, polazeći od prirodestranačkih zahtjeva u krivičnoj stvari. Dokazi optužbe potkrepljuju optužbu, a dokazi odbarane –odbranu.Stvarni (realni, materijalni) i Personalni (verbalni) dokazi.Zakon propisuje da se dokazi izvode na glavnom pretresu i da sud presudu smije zasnivati samo načinjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu član 281, stav 1.38.PREDMET DOKAZIVANJAČinjenice koje se upostupku dokazujuPredmet dokazivanja u određenoj krivičnoj stvari su samo pravno relevantne činjenice ili odlučnečinjenice, tj. one koje su od značaja za odlučivanje o toj stvari. Nazivaju se relevantnim činjenicama,zato što na ove činjenice pravo nadovezuje određene pravne posljedice. Dokazuju se samočinjenična, ne i pravna pitanja. Činjenice koje se dokazuju mogu se odnositi na krivično matgerijalnoi krivično procesno pravo. Činjenice koje se tiču materijalno krivičnog prava odnose se samo nakrivično djelo, krivičnu odgovornost i kažnjivost. To su činjenice koje se odnose na djuelo(objektivne) ili na ličnost učinioca djela (subjektivne). Objektivne činjenice tiču se opštih obilježjakrivičnog djela zuajedničkih za sva krivična djela (radnja, predviđenost u zakonu, protivpravnost ikrivixca) ili posebnih obilježja djela koje je predmet suđenja. Subjektivne činjenice odnose se naodluke o krivičnoj odgovornosti i kažnjivosti. Među činjenice koje se odnose na procesno pravodolaze one koje su važne za rješavanja pitanja nadležnosti, izuzeće sudija, povraćaj u pređašnjestanje, priznavanja svojstva oštećenog.Činjenice čije je dokazivanje nepotrebnoTo su pravno relevantne činjenice koje sud u svojoj presudi koristi kao utvrđene iako ih u postupkuposebno ne dokazuje, jer su dokazi sami po sebi, zbog svoje očiglednosti, notornosti ili drugihrazloga. Po tom osnovu ne dokazujeu se:Očigledne činjenice. (npr. dokazivanje punoljetstva osobe koje može biti očigledno po izgledu teosobeNotorne (opštepoznate) činjenice. Notorne su one prirodene, ljudske činjenice ili faktičke situacijeiz prošlosti ili sadašnje o kojima je saznanje sa obilježjem istine rašireno u širem krugu ljudi, zbognačina na koji suse te činjenice ostvarile ili zbog načina na koji su se rasprostrle.Činjenice čije dokazivanje zabranjenoTakav slučaj predviđen je u članu 82, po kome se ne može saslušati svjedok:- lice koje bi svojim iskaziom povrijedilo dužnost čuvanja državne, vojne ili službene tajne, dok ganadležni organ ne oslobodi te dužnosti;- branilac osumnjičenog u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u svojstvu branioca;- lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja profesionalne tajne (vjerski službenik), i 18
  19. 19. - maloljetno lice koje s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost nije sposobno shvatiti značaj pravada ne mora svjedočiti.39.DOKAZNA SREDSTVADokazna sredstva su izvori iz kojih se dobijaju dokazni osnovi, tj. izvori iz kojih se dobijaju činjenicekoje služe kao podloga za izvođenje zaključaka o istinitosti ili neistinitosti onoga što je predmetdokaza. Naš zakon ne sadrži odredbe o sistemu dokaznih sredstvaa i uslovima njihove primjene, negosamo odredbe o izvođenju dokaza pojedinim radnjama dokazivanja (ispitivanje osumnjičenog,saslušanje svjedoka, uviđaj, vještačenje). Pored toga zakon sadrži odredbe o zabrani korištenjapojedinih dokaznih sredstava ili metoda za sticanje dokaza, ali to ne znači da je dozvoljena upotrebaostalih dokaznih sredstava, koja zakonom nisu isključena, a suprotna su pravnom poretku i osnovnimnasčelima postupka.Nedozvoljena dokazna sredstvaNedozvoljena dokazna sr. su ona koja su protivna pravnom poretku, načelima postupka, nekojizričitoj zakonskoj odredbi ili društvenom moralu, iako bi inače, bila podobna za utvrđivanječinjenica koje su predmet dokazivanja. Zakon u nizu svojih odredaba propisuje da se na iskazima licadatim uz određene povrede postupka ne može zasnivati odluka suda, što praktično znači da se teizjave ne mogu koristiti kao dokaz.(svjedoci osumnjičeni ,vještaci) Članom 10 stav 1 zabranjuje seod osumnjičenog, optuženog ili bilo kojeg drugog lica koje učestvuje u postupku iznuđivati priznanjeili kakvu drugu izjavu. Zabrana upotrebe nezakonitih dokaza vrijedi u cjelom krivičnom postupku,od njegovog započinjanja do završetka i odnosi se na sve predmete, odnosno na sve oblike postupka.Spoznajna vrijednost ovakvih dokaza ne može „konvalidirati“ nezakonitost.Pojedina nedozvooljena sredstva su: narkoanaliza (serum istine) predstavlja psihijatrijskiterapeutski postupak koji se koristi u cilju liječenja različitih psihičkih poremećaja. Usled spuištanjanivoa inhibicije do nivoa u kome se ne djeluje svjesna cenzura, stvara se mogućnost da se odispitanika dobije obavještenje o izvršenom KD. Ova metoda se smatra modernim oblikom stavljanjaljudi na muke i može bitištetna za zdravlje i uzrokovati smrt ispitanika.Lobotomija Ovi metodi su u zakonu izričito zabranjeni. Prema odredbi člana 109, stav 3, nijedopušteno da se nad optuženim, osumnjičenim, svjedokom vrše medicinske intervencije ili da im sedaju takva sredstva kojima bi se uticalo na njihovu volju pri davanju iskaza.Međutim ostale su neke druge dileme koje su tjesno povezane a radi se oPrimjena aparata za otkrivanje lažiPosljedice upotrebe nedozvoljenih dokazaPošto su dokazi pribavljeni na zakonom zabranjen način ili kršenjem osnovnih ljudskih prava isloboda, te bitniom povredama zakona, pravno nevaljani, to se i sudska odluka koja se temelji natakvim dokazima smatra nevaljanom i ukida se. Za razliku od ostalih slučajeva ovdje izvedeni dokazsam za sebe nije nezakonit, međutim, on je nezakonit jer je pribavljen iz izvornog dokaza koji jenastao na nezakonit način. Kriterij za ocjenu zakonitosti dokaza je izvorni dokaz.40.POSTUPAK SA DOKAZIMAPostupak sa dokazima sastoji se iz nastupanja dokaza, izvođenje dokaza i ocjene dokaza.Nastupanje dokaza.Predstavlja izjavu volje nadležnog organa da određeni dokaz treba izvesti u ciljuutvrđivanja određene činjenice.Uloga suda u nastupanju dokaza zavisi od vrste krivičnog postupka. U savremenim krivičnimpostupcima mješovitog tipa vlada načelo sudske odgovornosti, po kome se sudija, uporedo sadjelatnošću stranaka, stara o dokazivanju činjenica važnih za postupak. To se razlčikuje od načelaodgovornosti stranaka. (gdje stranke snose terret ne i dužnost dokazivanja). Kada je u pitanjusudska odgovornost, zadatak suda je da sakzupi cio činjenični materijal o krivičnom slučaju i to poslužbenoj dužnosti.Sa nastupanjem dokaza stoji u vezi i načelo procesne akvizicije ( zajedničkog rezultata procesnihsubjekata). Suština je u tome da je bez značaja činjenica od koga je potekao dokaz. Dokaz unijet u 19
  20. 20. postupsk odvaja se od subjekta koji ga je unio i smatra se akvizicijom (tekovinom), stečenom zaproces i na raspolaganju je svim procesnim subjektima i može biti upotrebljen u svačijem interesu.Izvođenje dokaza.Izvođenje dokaza predstavlja korištenje, na način propisan zakonom, dokaznihsredstava, rado saznavanja činjenica koje su predmet dokazivanja. Izvođenje dokaza određeno jeposebno za svako dokazno sredstvo. Izvođenje dokaza se u pravilu vrši u vrijeme kada on treba dabude upotrebljen, zajedno sa drugi elementima potrebnim za odluku suda, ali je moguće i prije toga.Izvođenje dokaza predstavlja sadržinu dokaznog postupka, kao posebne procesne faze, član 261-278.Ocjena dokazaOcjena dokaza predstavlja posljednu završnu i najvažniju aktivnost suda kojom se postiže krajnji ciljdokazivanja. Ocjena dokaza mogu da vrše i stranke: tužilac (prilikom donošenja naredbe osprovođenju istrage i donošenja odluke o podizanju optužnice), i optuženi (prilikom ulaganjaprethodnih prigovora protiv optužnice i sl.). Pri ocjeni dokaza sudija se služi logičkim i tehničkimispitivanjem. Princip je da se jedna činjenica dokazuje sa više dokaznih osnova. Ako više dokaznihosnova dokazuje neku činjenicu na isti način, u pitanju je sticaj dokaza.Kolizija dokaza postoji ako više dokaza predstavlja istu činjenicu različito.Sumnja je najniži stepen ubjeđenja u istinitost neke činjenice i postoji kada su razlozi koji govore„za i protiv“ istinitosti jednaki ili su, čak, razlozi „protiv“ jači od osnova „za“.Osnovana sumnja je viši stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upućuju nazaključak da je izvršeno KD.Uz osnovanu sumnju, zakon koristi pojmove: osnovi sumnje, dovoljnoosnova za sumnju, i vjerovatnost.Osnovi sumnje su utvrđene činjenice i okolnosti koje posredno ukazuju na mogućnost postojanjaKD, na određeno lice kao učinioca, kao i na određenu bližu ili dalju vezu između učinioca i KD-a.Vjerovatnoća se nalazi između izvjesnosti i sumnje i postoji kada sudija nije potpuno uvjeren uistinitost neke činjenice koju utvrđuje, tj. kada nije došao do izvjesnosti, ali su ipak razlozi kojighovore za istinitost činjenice jači od razloga koji govore protiv istinitosti.Izvjesnost je postizanje takvog stepena uvjerenja u kome svi razlozi govore za istinitost relevantnihčinjenica, tako da se u njih ne može posumnjati.41.PROCESNA NAČELA KOJA SE ODNOSE NA RADNJE DOKAZIVANJATo su: Načelo zakonske ocjene dokaza i ocjene dokaza po slobodnom uvjerenju, načelo istine inačelo „in dubio pro reo“.Zakonska ocjena dokaza i ocjena dokaza po slobodnom uvjerenjuZakonska ocjena dokaza m,ože biti pozitivna i negativna. Prema pozitivnoj ocjeni dokaza sud morauzweti u obzir da je određena odlučna činjenica dokazna, prema tome i da j djelo izvršeno i da jeoptuženi učinilac, kada nastupi ona količina i kakvoća dokaza određena zakonom. U slučajunegativne teorije zakonskih dokaza sud nije mogao uzeti u obzir da je određena činjenica dokaznaako se ne stekne ona količina i kakvoća dokaza propisana zakonom, ali ako se ta količina i kakvoćapostigne, sudija je slobodan da po svom uvjerenju cijeni da li je činjenica dokazna.Ocjena dokaza po slobodnom uvjerenju dokaza postoji kadaq sudija vrši ocjenu o postojanjučinjenica na osnovu sopstvene analize, ne po pravilima utvrđenim u zakonu. Svoje slobodnouvjerenje o vrijednosti izvedenih dokaza sud formira na osnovu logičke analize i psihološke ocjenedokaznog materijala, nevezan nikakvim zakonskim pravilima o ocjeni dokaza, jedino sa obavezomda o toj ocjeni položi račun u obrazloženju svoje odluke.Načelo istineNačelo istine izričito je ustanovljeno u članu 14, koji propisuje da su sud, tužilac i drugi organi kojiučestvuju u krivičnom postupku dužni da s jednakom pažnjom ispituju i utvrđuju kako činjenice kojeterete osumnjičenog, tako i one koje im idu u korist. Na ovaj način, u odnosu na same činjenice kojese utvrđuju u postupku, ovim zakonskim rješenjem uvodi se standard „jednakog obzira“ koji važi utoku cjelog krivičnog postupka.Izvjesna ostupanja od utvrđivanja istine konstituisana su radi zaštite indivuidualnih pravaosumnjičnog i dr. lica i ne umanjuju vrijednost i značaj tog načela. takva odstupanja predstavljajunpr.: pravo na šutnju, oslobađanje od dužnosti svjedočenja.Načelo „in dubio pro reo“ 20
  21. 21. Načelo je jedna od pogodnosti koja se priznaje osumnjičenom, da bi se popravila njegova pozicija upostupku. Skup tih pogodnosti označava se kao prednost odbrane.Pravilo „in dubio pro reo“ propisano je u članu 3 stav 2 znači da se dilema oko postojanja svihčinjenica koje idu u korist optuženog rješava tako da se u presudi utvrđuje njihovo postojanje, adilema u postojanju činjenica koje idu na štetu optuženog rješava na način da se u presudi uzimanjihovo nepostojanje. Odredba člana 284 tačka c, direktno predviđa izricanje oslobađajuće presudeako nije dokazano da je optuženi učinio KD za koje se optužuje.42.PRETRESANJE STANA, PROSTORIJA I LICAPretresanje je matrijalno istraživanje nad licimA ili stvarima u cilju pronalaženja tragova KD ilipredmeta važnih za KP ili u cilju hvatanja osumnjičenog odnosno optuženog.Objekat pretresanjamogu biti lica ili stan i druge prostorije osumnjičenih lica ili drugih lica ,koja su zbog ličnih odnosasa osumnjičenim oslobođeni dužnosti svjedočenja.Pretresanje se vrši po pravilu u istrazi ali može i usvim fazamam postupka u kriminalističkom smislu najuspješnije je odmah nakon izvršenog KD.Prettrersanje lica ( lični pretres) predstavlja istraživanje na tijelu ili u tijelu ili na obući odjeći iličnom prtljagu određenog lica kada je vjerovatno da je to lice počinilo KD ili bda će se pretresanjempronaći predmet ili tragovi KD važni za KP.Pored ovih slučajeva prettresanje lica se vrši prilikomprivođenja i lišavanja slobode.Srestva kojim se vrpši lični pretres su različita(pregled ispitivanjetjelesnih šupljina, rengenoskopija). Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola.Stanom se smatra svaka prostorija ili prostor u kome se boravi ili može boraviti.Pretrtesanje semože izvršiti I na drugim mjestima koja ne obuhvataju stan(dvorišta,sijena).Nezakonito pretresanjepovlači posljedicu ništavnosti poduzete radnje.Pretresanje pokretnih stvari, u smislu odredbe stava 1. ovog člana, obuhvaća i pretresanje kompjuterai sličnih uređaja za automatsku obradu podataka koji su s njima povezani. Pretresanje kompjutera isličnih uređaja iz stava 2. ovog člana, će se obaviti uz pomoć stručne osobe.Uslovi za pretres Pretresanje stana i drugih prostorija može se odrediti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnjuda će se pri pretresanju: Pronaći pretpostavljeni izvršilac KD ili nj. aučesnik, Otkriti tragovi KD iliPronaći predmeti važni za kriv.postupak.Formalni uslov za pretresanje je naredba suda koja mora biti pismena i obrazložena. Podrazumjevada sud mora prethodno utvrditi postojanje zakonskih uslova za pretresanje koji su predviđeni čl. 51 i52.Pretresanje bez naredbeOvlaštena službena osoba može ući u stan i druge prostorije bez naredbe ibez svjedoka i, po potrebi, izvršiti pretresanje ako stanar tog stana to želi, ako neko zove u pomoć,ako je potrebno uhvatiti učinitelja krivičnog djela koji je zatečen na djelu ili radi sigurnosti ljudi iimovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi suda ima pritvoriti iliprinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.Nakon izvršenja pretresanja bez naredbe za pretresanje, ovlaštena službena osoba mora odmahpodnijeti pisani izvještaj tužitelju koji će o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak. Izvještajmora sadržavati razloge pretresanja bez naredbe.Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe može se podnijeti kada postoji opasnost od odlaganja.Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe o pretresanju može se saopćiti neposredno sudiji za prethodnipostupak ili telefonom, ili radio-vezom ili drugim sredstvom elektronske komunikacije.Kad podnesenusmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje, sudija za prethodni postupak će daljnji tokrazgovora zabilježiti. U slučaju kada se koristi zvučni ili stenografski zapisnik, sudija za prethodnipostupak je dužan dati zapisnik na prijepis, ovjeriti istovjetnost prijepisa i predati originalni zapisnik iprijepis sudu u roku od 24 sata od izdavanja naredbe. U slučaju doslovnog bilježenja razgovorasudija za prethodni postupak će potpisati kopiju zapisnika i predati je sudu u roku od 24 sata odizdavanja naredbe.Vrijeme izvršenja naredbe za pretresanje Naredba zapretresanje mora se izvršiti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe nakon čega se, bez odlaganja,mora vratiti sudu. Naredba za pretresanje se može izvršiti bilokojeg dana u sedmici. Naredba se može izvršiti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, 21
  22. 22. osim ako u naredbi nije izričito dato ovlaštenje da se može izvršiti u bilo koje doba dana ili noći, uskladu odredbama zakona.Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe prisustvuju dva punoljetna građanina kao svjedoci.Pretresanju osobe prisustvuju svjedoci istog spola. Pretresanje osobe vrši osoba istog pola. Prilikomvršenja pretresanja službenih prostorija pozvat će se njihov starješina ili rukovoditelj da bude prisutanpretresanju. Ako se pretresanje mora preduzeti u vojnomobjektu, pisana naredba o pretresanju dostavlja se vojnim vlastima, koje će odrediti najmanje jednuvojnu osobu da bude prisutna pretresanju. O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit će se zapisnik koji potpisuje osoba kod kojese ili na kojoj se vrši pretresanje i osobe čija je prisutnost obavezna. Prilikom vršenja pretresanjaoduzet će se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnikće se unijeti i tačno opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju, a to će se naznačiti i u potvrdi ooduzimanju predmeta koja će se odmah uručiti osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete.Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe nađu predmeti koji nemaju veze s krivičnimdjelom zbog kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upućuju na drugo krivično djelo, oni će seopisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju će se odmah izdati potvrda. O tome će seobavijestiti tužitelj.43.PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINEPrivremeno oduzimanje predmeta i imovine je pritvor prema imovini, odnosno svojevrsni oblikograničavanja prava raspolaganja svojinom. Ova radnja je specifična za istragu, a može započeti iprije započinjanja istrage, kao hitne istražne radnje.Sastoji se u privremenom oduzimanju predmeta.Predmeti koji se po KZFBiH imaju oduzeti ili kojimogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku privremeno će se oduzeti i na osnovu sudske odlukeće se osigurati njihovo čuvanje. Ko držitakve predmete, dužan ih je predati po naredbi suda. Osoba koja ih odbije predati može se kazniti do50.000 KM, a u slučaju daljnjeg odbijanja - može se zatvoriti. Privremeno oduzimanje predmeta semože odrediti u cilju kasnijeg izvršenja mjere bezbijednosti predviđene KZ.Ako su stvari oduzetezbog procesnog cilja vraćaju se uvijek njihovom držaocu kada se dokazni postupak završi.Formalni uslov za privremeno oduzimanje predmeta i imovine je postojanje sudske odluke uformi naredbe .Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje sud, na prijedlog tužitelja ili na prijedlogovlaštene službene osobe koja je dobila odobrenje od tužitelja.Oduzimanje predmeta vrši ovlaštenaslužbena osoba na osnovu izdate naredbe– za oduzete predmete izdaće mu se potvrda Nakon privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije, u zapisniku će se popisati privremenooduzeti predmeti i dokumentacija i o tome izdati potvrdaPredmet koji je oduzet od fizičke odnosnopravne osobe ne može se prodati, pokloniti ili na drugi način njim raspolagati.Osoba od koje seprivremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo žalbe.Žalba ne odlaže privremenooduzimanje predmeta i dokumentacije.Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u sudu ili sud na drugi način osiguravanjihovo čuvanje. Pravo uvida u ove predmete ima tužilac.Privremeno oduziimanje predmeta bez naredbe.Predmeti mogu se privremeno oduzeti i beznaredbe suda ukoliko postoji opasnost od odlaganja. Ukoliko se osoba koja se pretresa izričitousprotivi oduzimanju predmeta, tužitelj će u roku od 72 sata od izvršenog pretresanja podnijetizahtjev sudiji za prethodni postupak za naknadno odobrenje oduzimanja predmeta.Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjev tužitelja, oduzeti predmeti se ne mogu koristitikao dokaz u krivičnom postupku. Privremeno oduzeti predmeti će se odmah vratiti osobi od koje suoduzeti.Posebni slučajevi privremenog oduzimanja predmetaPrivremeno oduzimanje pisama, telegrama, i drugih pošiljki Privremeno se moguoduzeti pisma, telegrami i druge pošiljke upućene osumnjičenom, odnosno optuženom ili one koje onodašilje, a koje se nalaze kod preduzeća i osoba koje vrše poslove pošte i telekomunikacija.Izdate pošiljke otvara tužitelj u prisutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju će se paziti da se ne povrijedipečat, a omoti i adresa će se sačuvati. O otvaranju će se sastaviti zapisnik 22
  23. 23. Naredba banci ili drugoj pravnoj osobi Akopostoje osnovi sumnje da je neka osoba počinila krivično djelo koje je povezano s dobivanjemimovinske koristi, sud može, na osnovu prijedloga tužitelja, narediti da banka ili druga pravna osobakoja vrši finansijsko poslovanje dostavi podatke o bankovnim depozitima i drugim finansijskimtransakcijama i poslovima te osobe, kao i osoba za koje se osnovano vjeruje da su uključene u tefinansijske transakcije ili poslove osumnjičenog, ako bi takvi podaci mogli biti dokaz u krivičnompostupku.Privremeno oduzimanje imovine Sud može u bilo koje vrijeme u toku postupka donijeti na prijedlog tužitelja privremenu mjeruoduzimanja imovine koja se ima oduzeti po KZ, mjeru zaplijene ili drugu neophodnu privremenumjeru kako bi se spriječilo korištenje, otuđenje ili raspolaganje tom imovinom..Vraćanje privremeno oduzetih predmeta Predmeti koji su utoku krivičnog postupka privremeno oduzeti vratit će se vlasniku, odnosno držatelju kada u tokupostupka postane očigledno da njihovo zadržavanje nije u skladu s odredbama zakona, a ne postojerazlozi na njihovo oduzimanje.44.ISPITIVANJE OSUMNJIČENOGPojam, pravna priroda i vrste iskaza osumnjičenogIskaz osumnjičenog je izjava koju on daje u tom svojstvu o KD koje mu se stavlja na teret i drugimpitanjima krivične stvari koja je predmet suđenja. Iskaz osumnjičenog je , prije svega, sredstvoodbrane osumnjičenog, ali može da posluži i kao dokazno sredstvo.Iskaz osumnjičenog koristi se kao važno sredstvo ne samo zbog toga što u nekim slučajevimanikakvih drugih dokaza nema, već zbog toga što može korisno poslužiti za provjeru vjerodostojnostii istinitosti drugih dokaza. Krivični postupak se ne može odreći upotrebe iskaza osumnjičenog kaodokaznog sredstva, jer je osumnjičenom, kao neposrednom učesniku događaja o kome se sudi, popravilu, najbolje poznato da li je i kako djelo izvršeno. Sve dokazne elemente iskaza osumnjičenogtužilac je obavezan da provjerava drugim dokaznim sredstvima.Poseban značaj ima priznanje koje osumnjičeni može dati u svom iskazu. Priznanje predstavlja izjavukojom osumnjičeni tereti sebe za izvršenje KD, odnosno djelimično ili potpuno prihvata navodeoptužbe kojima se označava kao učinilac. Priznanje je jedan od najspornijih dokaza u krivičnompostupku, prema kome u sudskoj praksi i nauci postoji dosta predrasuda i ekstremnih tumačenja.Priznanje može biti u užem smislu ako osumnjičeni potvrdi da je učinio KD, i u širem smislu kadaje svaka izjava osumnjičenog koja je istinita važna činjenica koja se tiče nj. krivice, a za njega jenepovoljna.Priznanje može biti:vansudsko i sudsko, znači da li je dato pred sudom ili van suda pred tužiocem,policijom,Prosto i kvlaifikovano, Prosto postoji kada osumnjičeni priznaje ono zašto se optužuje,bez ikakvih ograničenja. Kvalifikovano priznanje postoji kada osumnjičeni priznajući izvršenje, uisto vrijeme priznaje i okolnosti koje isključuju KD ili bar umanjuju krivičnu odgovornost.Potpuno inepotpuno, znači da osumnjičeni priznaje sve navode optužbe ili samo neke a druge odbija,Dobrovoljno i neizbježno, prema tome da li osumljičeni slobodno odlučuje da prizna ili to čini poduticajem već otkrivenih činjenica i okolnosti.Forma i sadržina ispita oosumnjičenogČlanom 6 određuje se da osumnjičeni već na prvom ispitivanju:mora biti obavješten o djelu za koje ga se tereti,zatim mu se mora omogućiti da se izjasni o svimčinjenicama i dokazima koji ga terete,da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist.Ispitivanje osumnjičenog u istrazi vrši tužilac. Ispit je moguć u svako doba, danju, noću i u sve dane.Ciljevi ispitivanja osumnjičenog su predočavanje okrivljenja i pružanje mogućnosti za odbranu, kao irazrješenje subjektivnih i objektivnih okolnosti KD, kako bi se mogli potvditi ili odbaciti osnovisumnje protiv njega.Kad se osumnjičeni prvi put ispituje pitaće se za osnovne identifikacione podatke( ime, prezime,nadimak, ime roditelja gdje je rođen, gdke stanuje, datum rođenja itd)Na početku prvog ispitivanja osumnjičenom će se saopštiti za koje se KD tereti i osnovi sumnjeprotiv njega, a poučiće se o sledećim pravima: 23

×