Recommended
More Related Content
What's hot
What's hot (20)
Similar to Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna
Similar to Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna (15)
More from Danijela Mikadi
More from Danijela Mikadi (14)
Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna
- 1. Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821. – 1881., realizam) * ruski realizam, moderni psihološki roman, (epika), elementi monološko-asocijativnog tipa romana, socijalnog (društvenog) romana, kriminalističkog romana, romana ideja (filozofskog romana), 1866. g. Danijela Mikadi, mag. educ. philol. croat.
- 2. • najznačajniji ruski prozni pisac • kao mladi intelektualac i član revolucionarne skupine koja se borila protiv društvene nepravde u carskoj Rusiji jedva je izbjegao strijeljanju te je četiri godine proveo na robiji u Sibiru • to mu je obilježilo život: postao je duboko religiozan i konzervativan • djela: Zločin i kazna (1866.), Idiot, Braća Karamazovi i dr. (romani); pripovijetke Zapisi iz podzemlja • predstavnik visokoga ruskog realizma koji se u Rusiji javlja 70-ih i 80-ih godina 19. stoljeća • zajedno s Lavom Nikolajevičem Tolstojem predstavlja vrhunac, ali i početak dezintegracije ruskoga realizma jer u svoja djela unosi osobine modernističkoga stila • tvorac je novoga psihološkog romana, a pripovjednim postupcima i novom tematikom utječe na modernu prozu dvadesetoga stoljeća, i to posebno na moderni monološko-asocijativni roman
- 3. • tema: • ubojstvo i prihvaćanje kazne (moralna neopravdanost zločina, odnos zločina i kazne, krivnje i kajanja, iskupljenje) • želja za društvenom afirmacijom • pitanje čovjekova identiteta • pitanje čovjekove odgovornosti • → zločin i kazna • zločin kao protest protiv nenormalnosti društvenog poretka • motivi: život nižih gradskih slojeva, siromaštvo, alkoholizam, prostitucija, društvena nepravda, društvena afirmacija, potraga za identitetom, otuđenje, problem moralnog relativizma, sukob različitih svjetonazora (kršćanskoga, ateističkoga, fatalističkoga i dr.)… • mjesto i vrijeme radnje: Petrograd, 19. stoljeće
- 4. • Ima li čovjek pravo u ime viših ciljeva ubiti drugoga čovjeka? (makjavelizam: cilj opravdava sredstvo) • Raskoljnikov dijeli ljude na obične i neobične • obični – služe za održavanje vrste (množenje) • neobični – krše zakon, imaju pravo na neposluh, imaju pravo na zločin • povijesne ličnosti kao primjeri: unaprijedili čovječanstvo, donijeli napredak, izvršili znanstvenu i društvenu revoluciju • paradoks u njegovoj teoriji (Napoleon ili uš): iznimne ličnosti, dobrotvori čovječanstva ujedno su i najveći krvoloci
- 5. Rodion Romanovič Raskoljnikov potpuno se osamio pošto je, iscrpljen siromaštvom i neprestanom oskudicom, odustao od studiranja. Razočaran društvom u kojem sposobni, ali siromašni ljudi, poput njega, ne mogu uspjeti, planira ubojstvo stare lihvarice Aljone Ivanovne koju smatra beskorisnom i nemoralnom osobom čija bi smrt samo koristila društvu. Radnja romana počinje Raskoljnikovljevim pripremama za ubojstvo i sazrijevanjem njegove odluke. Nekoliko slučajnih događaja utjecalo je na njegov naum: susret s propalim državnim službenikom, alkoholičarem Marmeladovom i njegovom ubogom obitelji, majčino pismo iz kojega doznaje za stradanja i ponižavajuće zaruke svoje sestre te stravičan simbolički san o premlaćivanju iznemogla kljuseta. Na kraju je prevagnulo to što je na tržnici od Aljonine sestre Lizavete slučajno načuo da će lihvarica sutra oko sedam biti sama u kući. U nespretnoj realizaciji neplanirano je ubio i Lizavetu koja se ranije vratila u stan te je, ne pogledavši plijen, sasvim slučajno uspio umaknuti s poprišta zločina.
- 6. Već samim činom ubojstva Raskoljnikovljeva teorija pokazuje svoje slabosti: misao na počinjeno zlodjelo neprestano ga muči i proganja. Psihički rastrojen, želi prikriti tragove zločina, a u isto vrijeme čudnim postupcima svraća pozornost na sebe i potiče sumnju istražitelja. Kad je pozvan u policijsku postaju zbog dugova za stanarinu, mislio je da su ga razotkrili. Ponašao se napadno, privlačeći pozornost policajca i perovođe (službenika) Zamjotova, a kad je slučajno poveden razgovor o ubojstvu, onesvijestio se. Došavši k sebi, odlučio se riješiti plijena zbog opasnosti od premetačine, pa ga je u bunilu sakrio pod kamen u nekom dvorištu, a nikad se nije vratio po njega. Naposljetku ga je svladala živčana rastrojenost pa je pao u postelju i četiri dana halucinirao i buncao. Za njega se zauzeo prijatelj Razumihin koji mu je doveo i liječnika Zosimova te je izgladio probleme s gazdaricom.
- 7. Posjet sestrina zaručnika Petra Petroviča Lužina dodatno uznemiruje bolesnika. Naime, iz majčina je pisma Raskoljnikov bio saznao da je njegova sestra Dunja radila kao dadilja kod Marfe Petrovne, ali je oklevetana i otjerana. Kad je Marfa Petrovna doznala da je zapravo njezin muž Svidrigajlov napastovao Dunju, rehabilitirala ju je u društvu i preporučila svojem rođaku Lužinu koji ju je zaprosio. Upoznavši antipatičnoga i prepotentnoga Lužina (s kojim se odmah posvadio), Raskoljnikov je još odlučniji da ne prihvati sestrinu žrtvu. Iskrada se iz kuće pomišljajući na predaju ili na samoubojstvo, ali se umjesto toga u nekoj gostionici upusti u kompromitirajući razgovor s perovođom Zamjotovom. Mučen grizodušjem, vratio se i na mjesto zločina, a kompromitirati se nastavio i pred istražiteljem Porfirijem Petrovičem. Istražitelj ga je naveo na razgovor o članku O zločinu u kojem je Raskoljnikov filozofirao o opravdanosti zločina počinjenih iz viših ciljeva. Raskoljnikov shvaća da inteligentni istražitelj ozbiljno sumnja u njega, a kako sam nema dokaza, želi ga navesti da se sam oda, što će pokušati u još nekoliko navrata tijekom istražnoga postupka.
- 8. U međuvremenu su radi vjenčanja iz provincije doputovale Raskoljnikovljeva majka i sestra. Vjenčanje je ipak propalo jer je Lužin na pomirbenoj večeri inzistirao da Dunja izabere između njega i brata. Ne mogavši se pomiriti s Dunjinjim odbijanjem, Lužin će se pokušati osvetiti i razotkrit će se kao pravi pokvarenjak. Opterećen grijehom, Raskoljnikov se distancira od majke i sestre povjerivši ih Razumihinu koji im postaje i sin i brat. Svoju strašnu tajnu mora podijeliti s nekim pa odabire prostitutku Sonju Marmeladovu koju je nedavno upoznao pomogavši njezinu ocu kad su ga, pijanoga, na ulici pregazila kola. Intuitivno vjeruje da su njihove sudbine vezane te da će jedno u drugom naći oslonac. Iako ne shvaća Raskoljnikovljeve razloge, Sonja razumije njegovu patnju te mu pomaže da donese konačnu odluku o predaji i priznanju zločina, ali ta odluka još nije sazrela u njemu.
- 9. Raskoljnikovljev i Sonjin povjerljivi razgovor prisluškivao je Svidrigajlov koji je nakon smrti Marfe Petrovne doputovao za Dunjom u Petrograd i slučajno se nastanio u Sonjinu susjedstvu. On je već pristupao Raskoljnikovu s različitim prijetnjama i ucjenama, a sada je iskoristio informaciju o Raskoljnikovu da bi ucijenio Dunju. U mučnoj sceni koja se između njih zbila u Svidrigajlovljevoj sobi, Dunja puca u njega iz pištolja, ali ga ne pogodi. Svidrigajlov je pušta da ode i uzme pištolj kojim će uskoro, rastrgan svojim grijesima i besperspektivnošću, počiniti samoubojstvo. Svidrigajlovljeva smrt simbolički označuje kraj mračnoga puta poroka i zločinstva kojim je Raskoljnikov mogao poći, ali je umjesto toga odabrao put iskupljenja koji su mu sugerirali istražitelj Porfirije Petrovič i Sonja. Kad se napokon otišao predati, opet se pokolebao, i samo mu je Sonjina nazočnost dala snage da konačno prizna svoj zločin.
- 10. Epilog donosi Izvješće o suđenju nakon kojega Raskoljnikov odlazi na izdržavanje sedmogodišnje kazne u Sibir. Sonja odlazi za njim pružajući mu potporu. Raskoljnikovljeva je majka za vrijeme suđenja umrla sluteći istinu o sinu, a Dunja se uskoro iz ljubavi udala za Razumihina. Raskoljnikov je i u kaznionici bio otuđen i distanciran od ostalih kažnjenika, čak je i Sonjine posjete osorno primao. Duhovno je preobraženje konačno doživio nakon dužega razdoblja razdvojenosti od Sonje zbog bolesti. Kad su se ponovno sreli, Raskoljnikov je u suzama pao pred Sonjine noge kajući se i prihvaćajući konačno svoju kaznu, spreman na budućnost sa Sonjom.
- 11. • roman je sastavljen od šest dijelova i epiloga • fabula je čvrsta, zanimljiva i napeta po uzoru na fabulu kriminalističkoga romana, od kojega preuzima motiv zločina i istrage • organizirana je pretežno kronološki (s povremenim retrospekcijama), a obuhvaća devet važnih dana u Raskoljnikovljevu životu • slojevitost romana vidljiva u sporednim temama koje se isprepliću s glavnom (tema siromaštva koja uništava ljudsko dostojanstvo ubijajući i tijelo i duh; etička, filozofska tema – oblikovana u ideji o nadčovjeku) • kompozicija je polifona, višeglasna: ostvareno različitim pričama koje s različitih stajališta oslikavaju isti problem – socijalnu bijedu • fabularni tijek: • priprema za ubojstvo • ubojstvo • psihološko slamanje Raskoljnikova koji je stalno na rubu priznavanja zločina
- 12. • težište s vanjskih događaja preneseno na unutrašnje, misaone i emocionalne sadržaje likova • psihološka analiza Raskoljnikova prije i nakon ubojstva • slikanje psihičkih poremećaja: Raskoljnikov kao monoman, hipohondar, psihički podvojen lik (prividni dijalozi); Marmeladov kao mazohist i alkoholičar; Svidrigajlov kao razvratnik, moralna nakaza, pedofil i ubojica iz koristoljublja, halucinira, samoubojica; Katerina Ivanovna kao umno poremećena od neimaštine i tuberkuloze
- 13. • naglašena unutarnja monologizacija Raskoljnikovljeva karaktera (pripovjedač ulazi u svijest jednoga lika) za oslikavanje dubine ljudske duše i čovjekove podsvijesti • stoga je za Raskoljnikova vrijeme pomućeno i subjektivizirano, izgubio logičan slijed
- 14. • bijeda velegrada: siromaštvo, prostitucija, alkoholizam, ubojstva i samoubojstva, ozračje gradskih ulica, trgova, krčmi i javnih kuća, kućerine s brojnim stanovima i zavojitim stubištima • prostor – simbolika velegrada (svi ti prostori u piščevoj viziji na ljude djeluju tjeskobno, bolesno i destruktivno) • vrijeme – 60-ih godina 19. stoljeća (Rusija); vrijeme radnje zgusnuto u nekoliko dana
- 15. • likovi: ubojica i žrtva, istražitelj, policijski službenici, svjedoci • elementi kriminalističke priče: priprema zločina i alibija, ubojstvo, grabež, istraga i pokušaji ubojice da izmakne pravdi, traganje za zločinčevim motivom, psihički slom i priznanje krivnje, suđenje, presuda i izdržavanje kazne • odstupanje: ubojica je čitatelju unaprijed poznat
- 16. • filozofska teorija o nadljudima, o onima koji mogu voditi svijet u napredak (Raskoljnikovljev esej objavljen u petrogradskim novinama) → filozofska motivacija i podloga zločina • intelektualne rasprave između Porfirija Petroviča i Raskoljnikova – etička, društvena, filozofska načela (esejistički dijelovi)
- 17. • najčešće je nepouzdan jer uglavnom pripovijeda iz perspektive glavnoga lika, iako ostaje u trećem licu (miješanje realističkih i modernističkih obilježja)
- 18. • Zločin i kazna predstavlja vrhunac realističkoga romana i početak njegove dezintegracije uvođenjem modernističkih stilskih elemenata • realistički elementi: • realistički motivi (analiza i kritika društva i društvene nepravde s naglaskom na životu nižih društvenih slojeva), pretežno kronološka kompozicija, detaljno opisivanje eksterijera i interijera, socijalno-psihološka karakterizacija likova, likovi – tipovi, govor sredine itd. • modernistički elementi: • modernistički motivi (problem identiteta, otuđenja), uvođenje subjektivnoga vremena (asocijacije, retrospekcije), važnost simbola, snova i halucinacija, filozofsko-etička karakterizacija likova (likovi – ideje), uvođenje dramskih i esejističkih elemenata, postupka unutarnjeg monologa itd. • književna vrsta: moderni psihološki roman, monološko-asocijativni tip romana, socijalni (društveni) roman, kriminalistički roman, roman ideja (filozofski roman) • u epsku formu realističkog romana prodiru dramski i esejistički elementi
- 19. REALISTIČKI ELEMENTI • želja za društvenom afirmacijom • važna, čvrsta, zanimljiva i napeta fabula, pretežito kronološke organizacije; pripovijeda o 9 važnih dana u životu glavnog lika • po ugledu na sveznajućega, pouzdanoga pripovjedača pripovijeda iz 3. lica • kritika društva • utjecaj znanstvenosti • detaljno opisivanje interijera i eksterijera (siromaški stanovi i sobe, ured, krčma, ulica) • govor sredine MODERNISTIČKI ELEMENTI • tema otuđenja i potrage za identitetom • uvođenje subjektivnoga vremena utječe na kompoziciju (u radnju koja obuhvaća 9 dana upleću se digresije, asocijacije i retrospekcije) • pripovjedač uglavnom pripovijeda iz perspektive glavnoga lika pa postaje nepouzdan, iako „ostaje” u 3. licu • filozofičnost romana (esejistički elementi) • novi pripovjedni postupak: unutarnji monolog • novi stilski postupci: simbolizam, navođenje snova, fantastika, groteska
- 20. • psihološki roman F. M. Dostojevskoga • novi tip psihološkoga romana s novim pripovjednim tehnikama (npr. tehnikom unutrašnjega monologa) za oslikavanje dubina čovjekove podsvijesti • polifonijski roman • višeglasni roman u kojem prevladava dijalog kojim se sukobljavaju likovi zastupajući različite svjetonazore • filozofičnost romana • postiže se uvođenjem esejističkih elemenata
- 21. • Rodion Romanovič Raskoljnikov • majka i sestra Dunja • Svidrigajlov • Porfirij Petrovič • Marmeladov • Katerina Ivanovna • Sonja Marmeladova • Petar Petrovič Lužin • Razumihin • Lebezjatnikov
- 22. • bivši student prava koji je zbog novčane oskudice bio prisiljen odustati od studiranja • senzibilan i izmoren patnjama siromaštva, dospio je u stanje psihičke nestabilnosti • nakon ubojstva boluje od živčane rastrojenosti, čudno se ponaša, otuđuje se od prijatelja i obitelji, povlači se u sebe • ubojstvo koje je počinio motivirano je i psihološki, socijalno i filozofski (teorijom o iznimnom pojedincu) • nakon počinjenoga zločina teško mu pada spoznaja o tome da on nije ni izniman ni genijalan jer se ne može nositi s krivnjom • sam čin ubojstva u suprotnosti je s njegovim humanizmom o kojemu svjedoče brojna dobročinstva prema onima koji su ugroženi ili koji su još siromašniji od njega (primjerice, na ulici je nepoznatu djevojku spasio od napastovanja, siromašnima je poklanjao posljednje novce i sl.) • na suđenju su mnogi svjedočili o njegovu plemenitu karakteru i dobročinstvima (jednom je čak riskirao vlastiti život da spasi djecu iz požara) • manji dio fabule posvećen je ubojstvu, a veći dio Raskoljnikovljevu grizodušju i borbi između potrebe da prizna zločin i da ga prekrije, tj. njegovu prihvaćanju kazne • nudila su mu se dva puta, a on je pošao putem kršćanstva i iskupljenja koji simbolizira Sonja
- 23. • Razlozi ubojstva: • socijalni – siromašni student ne želi se okoristiti zločinom, nego pomoći drugima • psihološki – podjela ljudi na obične i neobične; R. sebe smatra neobičnim čovjekom • moralni – R. ima pravo na zločin, a to se ne kosi s njegovom religioznošću • posljedica zločina: Raskoljikovljeva psihička i živčana rastrojenost • kazna: R. osuđen na zatvorsku kaznu, ali on u Sibiru doživljava unutrašnji preobražaj: shvaća da će se njegov život temeljiti na ljubavi i vjeri te da je on kao pojedinac spašen, a ne izgubljen
- 24. Ljudi se dijele na nižu i višu vrstu, a iznimnim pojedincima sve je dopušteno jer su oni pokretačka snaga čovječanstva. Ako takav čovjek treba, radi svoje ideje, da prekorači i preko leša, da zagazi u krv, on to može odobriti svojoj savjesti (povijesni primjer izuzetnoga pojedinca predstavlja Napoleon). Svoju je teoriju Raskoljnikov razradio u članku O zločinu, a odlučivši je primijeniti u praksi, počeo je planirati ubojstvo bogate stare lihvarice, beznačajne ljudske uši, čijim bi novcima mogao pomoći mnogima, pa i samome sebi.
- 25. • predstavlja demonsko Raskoljnikovljevo drugo ja (alter ego), duševni ponor u koji bi Raskoljnikov mogao upasti ako nastavi slijediti put zločina kojim je krenuo • on provocira i iskušava Raskoljnikova i nudi mu lakša rješenja (novac za bijeg) od onih koje nudi Sonja • nemoralni je cinik, zločinac, ubojica i razvratnik • oženio se Marfom Petrovnom zato što je ona otkupila njegove kockarske dugove, a pretpostavlja se da ju je on i otrovao • njegova je prošlost puna mračnih tajni, a vizije njegovih žrtava proganjaju ga u snovima • opsjednut je Dunjom, a možemo pretpostaviti da je na trenutak pomislio da bi se uz Dunju mogao iskupiti, kao Raskoljnikov uz Sonju • njegovi su postupci nejasni i proturječni • ciničan je i prema vlastitoj smrti pa se pred samoubojstvo oprašta o Sonje govoreći da odlazi u novi život, u Ameriku • ipak, zbrinuo je siročad Marmeladovih i pred smrt je razdijelio novce potrebitima
- 26. • Marmeladovi su primjer obitelji s dna društvene ljestvice • propalica i alkoholičar Marmeladov, izgubivši državnu službu, danima se opija trošeći zadnje novce • svoje siromaštvo doživljava kao porok, degradaciju humanosti • fatalistički se miri sa sudbinom, ne želi se pravdati, ali još uvijek ima potrebu nekome se pojadati • u takvom ga je stanju u krčmi upoznao Raskoljnikov te ga je poveo doma, k ženi kojoj je, vidjevši u kakvim jadnim uvjetima živi sa svoje troje male djece, Raskoljnikov ostavio posljednje novce • ponovno će mu pomoći kad ga za nekoliko dana na ulici pregaze kola
- 27. • Marmeladovljeva je druga žena koja se za njega udala ostavši udovicom i nadajući se da će on skrbiti o njezinoj djeci • bolesna i izmorena plačem gladne djece navela je svoju pokćerku Sonju na prostituciju, zbog čega se kasnije gorko kaje • u teškoj oskudici uzalud pokušava sačuvati ostatke dostojanstva • nakon muževe smrti i novih poniženja te svađe s gazdaricom, djecu natjera da u maniri uličnih zabavljača pjevaju i prose na ulici • tu grotesknu scenu prekida tuberkulozni napadaj nakon kojega ubrzo umire
- 28. • Marmeladovljeva kći iz prvoga braka • natjerana je na prostituciju da bi prehranila svoju obitelj • njezina fizička krhkost (u vanjskom se opisu naglašava bljedilo, mršavost) u suprotnosti je s njezinom unutarnjom snagom • vjera joj daje snagu da izdrži životne nedaće, čak i da pomogne bližnjemu • put koji ona nudi Raskoljnikovu put je trpljenja, iskupljenja i duhovne obnove
- 29. zločin - ubojstvo - prostitucija razlog: pomoći drugima apsurd: čine zlo da bi ostvarili dobro • Sonja ukazuje Raskoljnikovu na nužnost odgovornosti za vlastiti zločin, na potrebu da ga prizna društvu i svijetu u kojemu živi
- 30. • Raskoljnikovljev prijatelj koji ne odustaje od njega čak i kad ga Raskoljnikov tjera od sebe • on ne može a da ne pomogne kad vidi da bi to mogao, aktivno i optimistički se odnosi prema životu • pripovjedač ga opisuje riječima: vatren, iskren, priprost, pošten i snažan
- 31. • daljnji rođak Marfe Petrovne i Dunjin zaručnik • egoističan je i licemjeran čovjek koji obitelji Romanovič jasno daje do znanja da im čini veliku uslugu ženidbom s Dunjom koju je i odabrao zato što je siromašna, pa očekuje da će mu biti zahvalna i podložna • i njegova ekonomska teorija temelji se na egoizmu i osobnom probitku jer on drži da se pojedinci ne trebaju iscrpljivati dobročinstvima jer tako štete i sebi i stabilnom društvu, a potrebitima zapravo ne pomažu • da bi se osvetio Romanovičima nakon raskida zaruka, pokušao je kompromitirati nezaštićenu i izloženu Sonju, uvidjevši da Raskoljnikov jako drži do nje: na karminama za Marmeladova kriomice joj je stavio u džep novce, a zatim ju je optužio za krađu tih istih novaca • Sonju je obranio Lebezjatnikov koji je vidio što je Lužin učinio
- 32. • susjed Marmeladovih • on izvrće ideju socijalnog utopizma tvrdeći, primjerice, da je Sonjino prostituiranje konkretan protest protiv društvenoga uređenja
- 33. • Porfirij • iskusan i lucidan policijski istražitelj • gotovo se poigrava junakom navodeći ga na priznanje krivnje: taj je utjecaj usmjeren na Raskoljnikovljevu potrebu za priznanjem zločina i iskupljenjem u očima društva • Sonja • njezin se utjecaj provodi u religijskom ključu, blaže i naizgled pasivnije, a junaka usmjeruje prema duševnoj preobrazbi te pomirbi sa sobom i svijetom kombinacija tih dvaju utjecaja dovest će Raskoljnikova do javnoga priznanja (na „ruski način”, ljubljenjem tla) i pokajanja, čime se otvara put prema njegovoj duševnoj transformaciji, iskupljenju i „uskrsnuću”
- 34. • likovi – tipovi: • siromašni studenti željni društvene afirmacije (Raskoljnikov, Razumihin), službenici srednjega sloja (Zamjotov, Porfirij Petrovič, Nikolaj Fomič), osiromašeni činovnici (Marmeladov), ljudi s dna društvene ljestvice (radnici, siromasi, bijednici, prostitutke, alkoholičari), sitni trgovci, preprodavači (Lizaveta), lihvari (Aljona Ivanovna), tip plemenite žene koja utjelovljuje rusku dušu (Sonja, Dunja) • socijalno-psihološka karakterizacija lika • likovi – ideje: • Raskoljnikov – buntovnik protiv društvene nepravde, Svidrigajlov – cinični razvratnik, Sonja ponizna kršćanka (milosrđe), Lebezjatnikov - socijalni utopist, Lužin – razumni egoist, Marmeladov – fatalist • pojedini likovi (Svidrigajlov, Lebezjatnikov, Lužin) predstavljaju po jedan aspekt Raskoljnikovljeve ličnosti i karikiranje neke od njegovih ideja • filozofsko-etička karakterizacija lika
- 35. • Dragica Dujmović-Markusi, Sandra Rossetti-Bazdan, Vedrana Močnik, Vremeplovom do mature - priručnik za pripremu državnog ispita iz Hrvatskog jezika, Profil • Dragica Dujmović-Markusi, Književni vremeplov 3 – čitanka iz Hrvatskoga jezika za treći razred gimnazije, Profil • Skupina autora, Leksikon svjetske književnosti – djela, Školska knjiga