2. Barok u Hrvatskoj
Položaj Hrvata nakon turskih i
mletačkih osvajanja u 15. i 16. st. je
težak pa se to nije promijenilo ni sada
3. Barok u Hrvatskoj
Posljedice raskomadanosti naroda su
bile zaboravljanje starih državnih
predaja, navikavanje na tuđe običaje,
nejednakost u društvenom ustroju i
stupnju kulture pojedinih krajeva
Uza sve nevolje, u svim se gradovima
javljaju književnici kao znak volje i
snage
4. Jezik
Potreba za teritorijalnim ujedinjenjem
potaknut će pitanje jedinstvenog
književnog jezika
Jezikoslovci će pisati gramatiku i
razne rječnike
Bartol Kašić, Jakov Mikalja, Juraj
Habdelić, Pavao Ritter Vitezović, Ivan
Belostenec
5. Vjerski život
Vrijeme je jakog utjecaja crkve i
djelatnosti svećenstva
U 16.st je osnovan isusovački red koji
je imao najveći utjecaj (isusovci - to je
pučki naziv za jedan od redova
Katoličke crkve koji se službeno zove
''Družba Isusova''. Red je osnovao
Ignacije Loyola)
6. Vjerski život
Za njih je Dubrovnik bio važna
polazna točka za misionarski rad jer
su Turci podupirali pravoslavlje pa je i
narod padao pod taj utjecaj
Nisu bili samo misionari već su
osnivali i gimnazije i više škole
7. Vjerski život
Ovaj pokret je imao i neposredan
utjecaj na književnost pa je u ovo
vrijeme nastala i bogata nabožno –
poučna književnost na narodnom
jeziku
Imala je praktičan cilj: snabdijevati
vjernike religijskim knjigama
8. Književno stvaralaštvo
S obzirom na političku diobu hrvatskog
prostora, književna djelatnost se razvijala u
četiri regije:
- Dubrovnik
- Dalmacija
- Banska Hrvatska
- Slavonija
Dok je književni rad u Dubrovniku u prvim
desetljećima 17. st. u punom jeku, u Splitu,
Zadru i na Hvaru književno polje je
prepušteno pojedinim svećenicima
9. Književno stvaralaštvo - LIRIKA
Tu je barok pokazao najveće
bogatstvo, pogotovo na području
Dubrovnika
Dživo Bunić Vučić i Ignjat Đurđević
11. Književno stvaralaštvo - DRAMA
Na pozornici se javlja tragikomedija
sa složenim zapletima i sretnim
završetkom
Junije Palmotić
12. Književno stvaralaštvo
S određenim iznimkama stvaralaštvo
baroknih pjesnika je svjetovne
tematike. Vjerska se tematika
očitovala u religioznim poemama koje
se zovu i “plačevi”
13. Stvaralaštvo sjeverne Hrvatske
Doimlje se siromašnije u odnosu na
dubrovačko područje
Tekstovi su više vjersko – prosvjetne
funkcije
Petar Zrinski; Fran Krsto Frankopan;
Ana Katarina Zrinska
Slavonija: Antun Kanižlić
