2. VRLIČKA NARODNA NOŠNJA Vještina izrade narodne nošnje nekada se prenosila s majke na kćerku. Dugo u noć se tkalo i vezlo, nizalo niti, slagalo boje stvarajući neponovljivu nošnju muškarca i žene. Nakon Domovinskog rata gotovo je nemoguće pronaći nekoga tko izrađuje vrličku narodnu nošnju, a najmanje da majka uči kćerku, jer ni mame danas ne znaju ručne radove.
3. VRLIČKA NARODNA NOŠNJA U stara vremena bilo je sramotno ne znati ručne radove, a djevojčice su se učile toj vještini od samoga rođenja. Bilo je nezamislivo vidjeti žensko čeljade kraj blaga, a da ništa nema u rukama. Istina, rijetko je koja žena znala izraditi nošnju od glave do pete. Svaka je bila zadužena za izraditi pojedini dio pa se znalo da u kraju najljepše kare izrađuje Mara, sadak Pera, struku Ana… Kako je Vrlika bila središte ovog dijela Dalmatinske zagore, tako se i u okolnim selima nosila ista nošnja uz malu razliku u nijansama po čemu se moglo znati iz kojeg je tko sela, ali sve zajedno pripadaju Dinarskom tipu nošnje.
4. VRLIČKA NARODNA NOŠNJA Poučavanje novih generacija izradi vrličke narodne nošnje započelo je osnivanjem učeničke zadruge “Zvrk” u OŠ Milana Begovića u Vrlici. Osim što vrijedno uče kako izraditi nošnju, učenici znaju svojim gostima i objasniti način na koji nošnja nastaje, nabrojati arhaična imena njezinih dijelova te opisati kako se i u kojim prilikama nosila. Ljubav prema svome kraju i brižno vodstvo njihovih mentora rezultirali su željom učenika da savladaju drevne i već pomalo zaboravljene vještine izrade vrličke narodne nošnje. Smatramo da je to i dobar način turističke promidžbe jer će svakom našem gostu, turistu il' slučajnom prolazniku kroz naš kraj, biti zanimljivo vidjeti način na koji nastaje ovo tradicijsko ruho u ručicama najmlađih Vrličana.
5. VRLIČKA NARODNA NOŠNJA Vrlički kraj bio je izrazito stočarski pa su se odjevni predmeti radili isključivo od vune. Žene su vunu same prerađivale: - prale( nakon što bi se ovce ostrigle u šestom mjesecu, žene su nosile vunu na pranje u rijeci Cetini, potoku, Česmi …)
7. VRLIČKA NARODNA NOŠNJA - tkale - bojale (vuna se bojala prirodnim bojama) - stupale (otkano sukno nosilo se na Cetinu i na brzacima rijeke stupalo)
8. Dijelovi ženske vrličke narodne nošnje Ženska kapa – znaju je zvati i crvenkapa. Radi se od crvene čoje i bogato je izvezena crnim koncem.
9. Dijelovi ženske vrličke narodne nošnje Paunovo pero – cure ga stavljaju na kapu kada su spremne za udaju. Marama (okruga) – radi se od pamučnog platna. Na jednom kraju bogato je izvezena cvjetnim uzorcima. “Marama mi na četiri grane oj dragane bili poša za me.”
10. Dijelovi ženske vrličke narodne nošnje Ženska košulja – radi se od bijelog pamučnog ili lanenog platna. Ispred je bogato izvezena. Izvezeni dio zove se naprava, a isto tako izvezeni su i rukavi. Veze se u tehnici križića. Cure su imale košulju vezenu u crvenoj boji, udane žene u modroj ili zelenoj, a udovice u tamnim bojama. “Oj djevojko dušo moja, draga mi je i košulja tvoja.”
11. Dijelovi ženske vrličke narodne nošnje Sadak – odjevni predmet žene koji je bez rukava, ali bogato ukrašen građom od crvene i zelene čoje. Na leđima nalazi se zvrk- ukras okruglog oblika izvezen u tehnici lančanca u bijelom, žutom, zelenom i modrom koncu. Sadak za cure radio se na bijelom suknu, a za žene na modrom. Curice su nosile neukrašene sadake, a kada bi se zacurile i bile spremne za udaju, sadak se ukrašavao.
12. Dijelovi ženske vrličke narodne nošnje Pregača – tkala se od domaće vune u tehnici klječanja. Motivi su različiti, a nižu se jedan poviše drugoga. Korištene boje su: crvena, zelena, modra, bijela, smeđa, crna i boja starog zlata. Oko pregače ušiju se potkići u bojama koje se nalaze na pregači. Pregača se tka na tari. “Kad ti vidim na pregače rese podamnom se crna zemlja trese.”
13. Dijelovi ženske vrličke narodne nošnje Haljina ili aljina – zimski odjevni dio nošnje, rađen od domaćeg stupanog sukna. Žene su nosile modre haljine, a cure bijele. Modru haljinu cura je oblačila za udaju i ona je bila bogato ukrašena kaui školjkama koje su predstavljale bogatstvo i plodnost. Tkanica – se radi od vune u raznim bojama u tehnici klječanja. Tkanica može biti izrađena i s kauri školjkama, a takve tkanice nosile su vrlo bogate cure. «Tkanicom me opasala majka nek' se znade da sam Vrličanka.»
14. Dijelovi ženske vrličke narodne nošnje Đerdan– su nosile samo izuzetno bogate djevojke. Da bi se napravio đerdan kojeg je cura nosila u dotu, roditelji su znali prodati i po nekoliko volova pa bi se znalo kazati: «Đerdan je težak toliko i toliko volova».
15. Dijelovi ženske vrličke narodne nošnje Bičve– nose se od gležnja do ispod koljena. Bogato su izvezene tehnikom lančanca, a pletu se s 5 igala. “Mili Bože nesritna sam bila, u kolu sam bičvu izgubila.” Curske bičve ispletene su od crne, bijele, zelene i modre vune. Bičve za udane žene
16. Dijelovi ženske vrličke narodne nošnje Opanci i obojci Obuća- radi se od domaće vune, crvene čoje, bogato je ukrašena vezom lančanca, stopica je pletena od vune. Obojci- se rade od vune, pletu se na pet igala i na prednjoj strani su izvezeni lančancem. Opanci – su izrađeni od kože, ispred ispleteni.
17. Dijelovi muške vrličke narodne nošnje Košulja– radi se od bijelog platna. Bogato je izvezena oko rukava, vrata i na prsima u tehnici križića sa zlatnim i bijelim koncem.
18. Dijelovi muške vrličke narodne nošnje Pas ili struka – za jedan muški pas potrebno je i do sto metara struke. Što je to struka? Gajtan koji se radi na drvenim rašljicama tako da se konac prebacuje preko drveta i tako se plete. Za sat vremena možete napraviti i metar struke.
19. Dijelovi muške vrličke narodne nošnje Čerma sa tokama – čerma je kao prsluk bez rukava, sprijeda otvorena i kopča se. Bogato je ukrašena tokama, dugmićima, okruglim ukrasima i sve je od srebra. Čerma se nosi u izuzetno svečanim prilikama. Imale su je samo bogate obitelji i nasljeđivala se s koljena na koljeno.
20. Dijelovi muške vrličke narodne nošnje Trlagan – kratka jaketica s rukavima. Izrađena je od domaćeg stupanog sukna tamno smeđih ovaca. Džepovi su napravljeni od crvene čoje, crvenih aplikacija i ukrašeni crvenim svilenim gajtanom. Gaće – rade se od domaćeg modrog sukna. Ukrašene su zelenom, modrom i crvenom svilom.
21. Dijelovi muške vrličke narodne nošnje Krožet – radi se od domaćeg stupanog modrog sukna. Na crvenoj čoji bogato je izvezeno bodom lančancem te okolo ukrašeno s crvenim i zelenim resama. Bičve - vrličkih muškaraca nemaju ni stopalo, ni petu, ni prste, nego samo gornji dio lista noge. Ispletene su, kao najsvečaniji detalj obuće, prozračnim čipkastim bodom od bijele pamučne niti na pet igala. Navlače se preko gaća kao prvi predmet uz nogavice.
22. Posjetite Vrliku! Učenici iz Vrlike sad znaju kako i u kojim prigodama se nosila narodna nošnja, drevne načine njezine izrade i arhaična imenima pojedinih njezinih dijelova što je dodatno produbilo ljubav prema tradiciji kraja u kojem žive. Uče povijest i stare vrličke običaje te postaju mali turistički vodiči koji svoju ljubav i divljenje prema Vrlici, njenoj narodnoj nošnji i običajima žele prenijeti i na njezine posjetitelje kojih će u budućnosti, nadamo se, biti još i više.
23. Posjetite Vrliku! Otkako je i same izrađuju, učenice često uklapaju motive i detalje vrličke narodne nošnje kao zanimljive dodatke suvremenoj odjeći. Spoj tradicije i modernog oku je ugodan. Muška struka kao ukras za kosu Košulja muške nošnje se slaže uz jeans hlače. Crvenkapa- detalj uz ljetnu haljinicu.
24. Posjetite Vrliku! Naši učenici su napisali i uglazbili tekst posvećen vrličkoj narodnoj nošnji te s njom osvojili 2. mjesto na natječaju „Europa u školi”. Rado će vam je otpjevati ako ih posjetite, potom vam i zaplesati gluho vrličko kolo, a vi ćete uživati slušajući bat malih koraka i gledajući ozarena lica u jednoj od najljepših hrvatskih narodnih nošnji, koju sad i njihove ručice znaju načiniti.
25. Hvala! OŠ Milana Begovića Trg Dr. Franje Tuđmana 6 Tel. 021/827-017 21236 Vrlika Fax 021/827-144 os-vrlika-001@skole.htnet.hr Ravnateljica: Dunja Turudić dunja.turudic@st.t-com.hr i Marija Bavčević, prof. ; mag.bibl. mbavcevi75@gmail.com
