1. KULTURNE POTREBE ZADRA –
SOCIOLOŠKO ISTRAŽIVANJE
Krešimir Krolo
Sven Marcelić
Željka Tonković
(Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru)

2. ZAŠTO SMO ODLUČILI
ISTRAŽIVATI
KULTURNE POTREBE (MLADIH)
U ZADRU?

3. Osobni razlozi motivirani
svakodnevnim iskustvima
smanjenja kulturne raznolikosti
grada

4. Akademski razlozi vezani za nužnost
znanstvene ovjere, analize i
razumijevanja stanja radi
osmišljavanja strateških akcija

5. KOJA SU NAM BILA
TEMELJNA ISTRAŽIVAČKA PITANJA?

6. Što mladi slušaju i posjećuju?
Kako ocjenjuju kulturno-zabavne
sadržaje?

7. Koliko svoje potrebe zadovoljavaju u
drugim sredinama?
Koje bi sadržaje htjeli vidjeti u većoj ili
manjoj mjeri?

8. Razlikuju li se zadovoljni i
nezadovoljni kulturno-
zabavnom ponudom grada i po
kojim osnovama?

9. Koliko je (ne)zadovoljstvo kulturno-
zabavnim sadržajem povezano s
njihovim razmišljanjima o trajnom
napuštanju grada?

10. KAKO JE ISTRAŽIVANJE PROVEDENO?

11. „Online” i putem tiskanih anketa
Financiranje iz osobnih znanstvenih
sredstava
Ukupni trošak: 3,162kn

12. Ukupno je bilo
1,617
sudionika i sudionica
od čega 868 srednjoškolaca

13. Primarno: naglasak na
SREDNJOŠKOLCIMA –
reprezentativan uzorak
Sekundarno: „ŠIRA populacija
mladih” – prigodni uzorak

14. Zašto takav uzorak? = komparativna
analiza ukusa i potrošnje
Srednjoškolci = vrijednosti vrijede za
populaciju
Ostali = samo kao indikator nekih
širih trendova i procesa

15. POSEBNO HVALA
Pokroviteljima: HNK Zadar, Muzej antičkog
stakla i Maraschino bar Zadar
(popusti na proizvode i programe za
sudionike u istraživanju)
Ravnateljima, profesorima i pedagozima
srednjih škola u Zadru i Biogradu

16. STRUKTURA UZORKA -
SREDNJOŠKOLCI

17. Treći i četvrti razredi
N = 868
Učenici = 47,2%
Učenice = 52,8%
Žive u Zadru = 58,4%

18. Gimnazija = 40,2%
Strukovna (četverogodišnja) = 53%
Strukovna (trogodišnja) = 6,8%

19. POSJEĆENOST KULTURNIH
SADRŽAJA U ZADRU

20. Srednjoškolci najčešće posjećuju
Gradsku knjižnicu Zadar i kino
(odnosi se na učestalost posjećivanja u
posljednjih 12 mjeseci)

21. • 91% nije bilo ni na jednom jazz koncertu
• 89,1% nije vidjelo nijednu izvedbu suvremenog plesa
• 79,8% nije bilo ni na jednom koncertu klasične glazbe
• 73,6% nije bilo ni na jednom rock koncertu ili slušaonici

22. • 71,2% nije bilo na hip-hop/rap koncertima
• 80% nije bilo na punk ili metal koncertu ili slušaonici
•55,9% ni jednom nije bilo u kazalištu
• 51% nije bilo u muzejima i galerijama

23. Evo kako to izgleda kroz nekoliko
odabranih grafičkih prikaza

32. Rezultati istovremeno govore o manjku pojedinih sadržaja (npr.
jazz)
Ali i o načelnoj nezainteresiranosti većine srednjoškolaca
Općenito se pokazuje MANJA sklonost internacionalnim glazbeno-
kulturnim proizvodima
Veća orijentiranost na žanrovsku i jezičnu bliskost (domaća i
regionalna narodno-zabavna glazba)

33. Odnosno prevladava
SINTEZA GLOBALNOG I LOKALNOG
=
Tradicionalno-konvencionalni stil
pomiješan s potrošačkim spektaklom

34. GLOBALNI utjecaj je vidljiv samo kroz NAČIN
potrošnje – internacionalni i multikulturalni
kulturni sadržaji slabo zastupljeni
LOKALNI utjecaj je pak vidljiv kroz SADRŽAJNE
dimenzije – preferiranje domaćih/regionalnih
tradicionalnih i narodno-zabavnih programa i
žanrova

35. POSJEĆENOST KULTURNIH
SADRŽAJA IZVAN ZADRA

36. Posjećenost kulturno-zabavnih
sadržaja izvan Zadra vrlo niska

37. Povijesni spomenici (55,8%)
Sportska događanja (39,6%)
Muzeji i galerije (37,5%)

38. Koncerti domaće zabavne glazbe (33,7%)
Koncerti/party elektronske glazbe (29,9%)
Ostalo zanemarivo

39. Struktura kulturne potrošnje izvan Zadra vrlo
vjerojatno odražava programske okvire školovanja
(izleti, ekskurzije)
Ali i potrebe koje se nadovezuju na potrošnju u Zadru
(koncerti zabavne glazbe)
Kao i posjećivanje sadržaja kojih u Zadru više nema u
većoj mjeri (koncerti/festivali elektronske glazbe)

40. ZAŠTO ČEŠĆE NE POSJEĆUJU
KULTURNE SADRŽAJE U ZADRU

41. Nezainteresiranost
Manjak slobodnog vremena

42. (visoka) cijena ulaznica nije se pokazala
presudnim čimbenikom
informirani su, ali nezainteresirani i
nemaju vremena za kulturne sadržaje

48. Zanimljiva je razlika, iako statistički
malena, između rock/blues slušaonica
i turbo-folka

49. Izvjestan dio (11%) srednjoškolaca drži da većina rock/blues
slušaonica nema zadovoljavajuću razinu kvalitete
što onda i objašnjava slabiju razinu posjete (samo 3,72%
koji redovito odlaze)
U odnosu na 15% srednjoškolaca koji često obilaze
slušaonice regionalne narodno zabavne glazbe

50. ŠTO SREDNJOŠKOLCI ŽELE DA BUDE
ZASTUPLJENIJE U KULTURNOM I
ZABAVNOM ŽIVOTU GRADA?

51. 1. kino predstave 61,3%
2. sportska događanja 55,9%
3. veliki međunarodni glazbeni festivali
55,5%

52. 4. Koncerti domaće alternativne glazbe
47,8%
5. Koncerti domaće pop-rock glazbe
47,7%
6. Koncerti/party elektronske glazbe
44,1%

53. Što žele u manjoj mjeri:
Turbo folk: 48,2%

54. Tko želi manju zastupljenost turbo-
folka?
Nezadovoljni kulturnom ponudom grada
(64,1%)
Učenici gimnazija (57,3%)

55. ZADOVOLJSTVO KULTURNOM PONUDOM

56. Učenici iz Zadra u prosjeku manje
zadovoljni kulturnom ponudom u
odnosu na učenike iz drugih mjesta
33,8% naspram 50,7%

58. Učenici gimnazije u prosjeku manje
zadovoljni kulturnom ponudom
32,2% zadovoljnih iz gimnazija
46,7% iz strukovnih škola

59. POLITIČKI STAVOVI

60. Apolitični – više od 60% ne
izjašnjava se niti lijevo niti desno
15.9% izjašnjava se lijevo
22.6% izjašnjava se desno

62. KOJE SU SOCIOKULTURNE
KARAKTERISTIKE
ZADOVOLJNIH KULTURNOM
PONUDOM?

63. Roditelji sa završenom srednjom
školom ili niže
Pohađaju strukovnu školu
(68,5%)

64. Religiozni (74%)
Idu u crkvu mjesečno ili češće (49,6%)
Ne toleriraju homoseksualce (55,9%)
Deklariraju se desno (25,1%)

65. KOJE SU SOCIOKULTURNE
KARAKTERISTIKE
NEZADOVOLJNIH
KULTURNOM PONUDOM?

66. Roditelji imaju završeno
visoko obrazovanje
Pohađaju gimnaziju

67. Ateisti ili agnostici (20%)
Ne idu ili rijetko idu u crkvu (46,9%)
Toleriraju homoseksualce (45,7%)
Deklariraju se lijevo (22,9%)

68. KAKVE SU KULTURNE
POTREBE ONIH KOJI SU
ZADOVOLJNI TRENUTNOM
PONUDOM?

69. domaći pop-rock, strana komercijalna
glazba, turbofolk i klape
kino, sportski događaji, koncerti zabavne
glazbe

70. KAKVE SU KULTURNE
POTREBE ONIH KOJI SU
NEZADOVOLJNI
TRENUTNOM PONUDOM?

71. rock, punk, hip hop i indie glazba
knjižnica, kazalište
rock i metal koncert i party
elektronske glazbe

72. ŽELJA ZA TRAJNIM
ODLASKOM I ZADOVOLJSTVO
KULTURNOM PONUDOM
GRADA

74. 0
10
20
30
40
50
60
Da, trajno Da, privremeno Ne
Preseljenje
Nezadovoljni Srednji Zadovoljni

75. 48,4% nezadovoljnih razmišlja o TRAJNOM
odlasku iz Zadra
18,4% zadovoljnih razmišlja o TRAJNOM
odlasku iz Zadra

76. Sada slijede odabrani najzanimljiviji
nalazi starijih mladih

77. PODUZORAK – ŠIRA
POPULACIJA MLADIH (20 – 34)

78. Iako uzorak nije reprezentativan,
vidljiva su preklapanja i jasna
grupiranja pa tako imamo
4 TIPA KULTURNE POTROŠNJE

79. Tradicionalno-konvencionalni
Najmlađi u uzorku
Slabije obrazovani roditelji
Klape, turbofolk, domaća zabavna glazba
Roditelji slušaju klape i zabavnu glazbu
Najmanja tolerancija prema homoseksualcima
Najviše desno
Najreligiozniji
Najzadovoljniji

80. Rokersko-alternativni
Najstariji tip
Prosječni na svim kategorijama
Slušaju rock, punk, blues
Najbrojniji u uzorku

81. Elektronički
Prosječni prema većini pokazatelja
Drugi najstariji tip
Najviše zaposlenih
Najviše samozaposlenih
Hip hop, techno

82. Visoka kultura
Najobrazovaniji roditelji
Najveći konzumenti kulturnih sadržaja
Pretežno žene
Najtolerantniji prema homoseksualcima
Najviše lijevo
Najnezadovoljniji

83. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
IMPLIKACIJE ZA DRUŠTVENO-
KULTURNI RAZVOJ GRADA

84. Većinu srednjoškolaca kulturni sadržaji ne
zanimaju
Prevladava sklonost komercijalnoj, popularnoj i
narodno-zabavnoj kulturi
Uglavnom zadovoljni kulturnom ponudom ili
neodlučni

85. Pojedini pokazatelji i kod starije populacije
istovjetni s nalazima kod srednjoškolske
populacije
Nezadovoljni su oni koji su više alternativni i
liberalniji
Istovremeno im je kulturna potrošnja usmjerena
na visoku i popularnu kulturu

86. Zabilježeni pokazatelji zabrinjavajući
Slabi potencijali suvremenog urbanog i kulturnog
razvoja
Nezadovoljni su potencijalna kreativna klasa 
razvojni resurs grada

87. Odlaze potencijalni pokretači razvojnih potencijala
(obrazovaniji, kreativniji, tolerantniji)
Dugoročne posljedice – kulturno zatvaranje i
stagnacija
Kulturna ponuda nedovoljno profilirana i raznolika

88. Uzrok dijelom i neadekvatna kulturna politika
i komunikacija grada prema privatnom,
civilnom i nezavisnom kulturnom sektoru

89. Kao i nedostatak prostora za mlade i
prostora za razvoj nezavisnih kulturnih
inicijativa

90. Dugoročno problemi i za privatne inicijative –
homogenizirano tržište (ulaganje u
alternativne sadržaje neisplativo)

91. Potrebno promijeniti način upravljanja i komunikacije javne i lokalne
uprave  dosadašnji model neučinkovit i kontraproduktivan
Izrada strategije kulturnog razvoja i identiteta koja će uključiti sve
relevantne dionike javnog, privatnog i civilnog sektora
Promišljanje suvremenog urbanog i kulturnog identiteta grada kao prostora
otvorenosti i autonomije
Povijesne i tradicionalističke dimenzije ne smiju biti jedini i isključivi temelj
izgradnje kulturnog identiteta

92. KULTURNE POTREBE ZADRA –
SOCIOLOŠKO ISTRAŽIVANJE
Krešimir Krolo
Sven Marcelić
Željka Tonković
(Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru)