Vrste i oblici psihoza
Psihoze se dele u dve grupe-organske i
funkcionalne.
Organske psihoze su one kojima je uzrok
prvenstveno u organskim
promenama,poremeajima na mozgu ili drugim
delovima nervnog sistema.
Mogu ih izazvati pojedine bolsti,povrede
mozga,posledice starenja…
Funkcionalnim psihozama nazivaju se dusevna
oboljenja kod kojih organski uzroci nisu
jedini,a obicno ni prvenstveni uzroci
poremecaja.
Poremeceno ponasanje javlja se pre svega kao
posledica nemogucnosti da se pojedinac
snadje u odredjenoj zivotnoj situaciji,da resi
konflikte koji su postal veoma ostri i teski za
njega.
Razlikuju se tri grupe funkcionalnoh psihoza:
1.Sizofrenicki psihoticki poremecaji
2. Paranija
3. Afektivni poremecaji
Psihoanaliticki pristupi naglasavaju ulogu
nagativnih dozivljaja iz detinjstva I znacaja
nesvesnih nagona.
Bihevioristicka shvatanja isticu neuspesnost u
osvajanju odgovarajuceg nacina reagovanja na
promene u sredini,posebno na one od
vaznosti za osobu.
Nasledni factor je pojava istovetnih dusevnih
oboljenja kod oba monozigotna
blizanca.Najcesce se smatra da neki dogadjaj
izaziva snazan dusevni potres I ozivljava
nasledjem date ili ranijim iskustvom formalne
predispozicije za disevno oboljenje.
Neka dusevna oboljenja vremenom spontano
nestaju,neka se gube posle lecenja,a mnoga
neizlecivim. U lecenju psihickih poremecaja se
cesce I relativno uspesno koriste farmakoloska
sredstva.
Psihopatija
Postoji veliki broj razlicitih poremecaja psihickog
zivota koje je tesko svrstati bilo medju
psihoze,a ne mogu se smatrati ni normalnim
ponasanjem. Takva ponsanja odstupaju od
normalnog I za drustveni zivot zahtevnog I
potrebnog ponasanja. Takvo je ponasanje
teskih alkoholicara,narkomana,seksualno
nasilnih osoba. Opsta je odlika karakternih
poremecaja da predstavljaju asocijalno I
amoralno ponasanje.
Asocijalno jer je takvom ponasanju svojstveno
neobaziranje na interese I osecanja drugih
ljudi, a amoralno jer predstavlja nevodjenje
racuna o moralnim normama zajdenice.
Psihopate cesto odlikuje nastojanje da
zadovolje snazne teznje usmerene na stetu
drugih I da nalaze zadovoljstvo u tome.
Cest oblik psihopatije je sadizam-zadovoljstvo u
mucenju drugih osoba, destruktivnost-
zadovoljstvo u razaranju I unistavanju.
Karakteristike psihopata,kao I svih s karakternim
poremecajima,jesu neosetljivost za druge I
neobziranje na druge kada je rec o zadovoljavanju
impulsa,zatim nepostovanje moralnih principa I
drustvenih pravila,nepostojanje osecanja
odgovornosti,kao ni kajanja,osecanja krivice I
stida.

VRSTE I OBLICI PSIHOZA

  • 1.
  • 2.
    Psihoze se deleu dve grupe-organske i funkcionalne. Organske psihoze su one kojima je uzrok prvenstveno u organskim promenama,poremeajima na mozgu ili drugim delovima nervnog sistema.
  • 3.
    Mogu ih izazvatipojedine bolsti,povrede mozga,posledice starenja… Funkcionalnim psihozama nazivaju se dusevna oboljenja kod kojih organski uzroci nisu jedini,a obicno ni prvenstveni uzroci poremecaja.
  • 4.
    Poremeceno ponasanje javljase pre svega kao posledica nemogucnosti da se pojedinac snadje u odredjenoj zivotnoj situaciji,da resi konflikte koji su postal veoma ostri i teski za njega.
  • 5.
    Razlikuju se trigrupe funkcionalnoh psihoza: 1.Sizofrenicki psihoticki poremecaji 2. Paranija 3. Afektivni poremecaji
  • 6.
    Psihoanaliticki pristupi naglasavajuulogu nagativnih dozivljaja iz detinjstva I znacaja nesvesnih nagona. Bihevioristicka shvatanja isticu neuspesnost u osvajanju odgovarajuceg nacina reagovanja na promene u sredini,posebno na one od vaznosti za osobu.
  • 7.
    Nasledni factor jepojava istovetnih dusevnih oboljenja kod oba monozigotna blizanca.Najcesce se smatra da neki dogadjaj izaziva snazan dusevni potres I ozivljava nasledjem date ili ranijim iskustvom formalne predispozicije za disevno oboljenje.
  • 8.
    Neka dusevna oboljenjavremenom spontano nestaju,neka se gube posle lecenja,a mnoga neizlecivim. U lecenju psihickih poremecaja se cesce I relativno uspesno koriste farmakoloska sredstva.
  • 9.
    Psihopatija Postoji veliki brojrazlicitih poremecaja psihickog zivota koje je tesko svrstati bilo medju psihoze,a ne mogu se smatrati ni normalnim ponasanjem. Takva ponsanja odstupaju od normalnog I za drustveni zivot zahtevnog I potrebnog ponasanja. Takvo je ponasanje teskih alkoholicara,narkomana,seksualno nasilnih osoba. Opsta je odlika karakternih poremecaja da predstavljaju asocijalno I amoralno ponasanje.
  • 10.
    Asocijalno jer jetakvom ponasanju svojstveno neobaziranje na interese I osecanja drugih ljudi, a amoralno jer predstavlja nevodjenje racuna o moralnim normama zajdenice. Psihopate cesto odlikuje nastojanje da zadovolje snazne teznje usmerene na stetu drugih I da nalaze zadovoljstvo u tome.
  • 11.
    Cest oblik psihopatijeje sadizam-zadovoljstvo u mucenju drugih osoba, destruktivnost- zadovoljstvo u razaranju I unistavanju. Karakteristike psihopata,kao I svih s karakternim poremecajima,jesu neosetljivost za druge I neobziranje na druge kada je rec o zadovoljavanju impulsa,zatim nepostovanje moralnih principa I drustvenih pravila,nepostojanje osecanja odgovornosti,kao ni kajanja,osecanja krivice I stida.