ONTOGENEZA I
FILOGENEZA
RAZVITAK PSIHIČKOG ŽIVOTA
FILOGENEZA
Pod filogenezom podrazumevamo
poreklo i razvoj neke vrste.
Filogenetski razvoj čoveka se
odnosi na nastanak čoveka kao
vrste, tj. razvoj njegovih telesnih
karakteristika i psihičkog života.
Darvinova teorija evolucije o
postanku čoveka
Više vrste životinja proizilaze
iz nižih vrsta putem prirodne
selekcije.
1. rad – Prvo je pračovek sišao sa
drveta, oslobađale su se ruke od
kretanja i sve više su se koristile
za manipulisanje predmetima.
Počeo je da pravi oruđe. Primorani
su bili da menjaju uslove života, a
to se ostvaruje radom.
2. društveni život – Rad dovodi do
stvaranja ljudskog društva, a život
u zajednici podstiče razvoj govora.
3. razvijenost govora - Do razvitka
govora je doveo rad u zajednici.
Govor omogućava čovekov dalji
razvoj psihičkog života.
USLOVI
FILOGENETSKOG
RAZVITKA
Kod čoveka je psihički život mnogo
razvijeniji nego kod nižih vrsta upravo
zbog razvijenosti govora i jezika.
ONTOGENEZA
Ontogenetski razvoj se odnosi na razvoj
ponašanja i psihičkog života pojedinca od
začeća do smrti.
Ontogenetski razvitak se deli na
1.Prenatalni period
2. Postnatalni period
• period novorođenčeta i malog deteta (do
3.godine)
• rano detinjstvo (od 3. do 6. godine)
• srednje detinjstvo (od 6. do 12. godine)
• adolescencija (od 12. do 20. godine)
• rano odraslo doba (od 20. do 40. godine)
• srednje odraslo doba (od 40. do 65. godine)
• starost (preko 65. godine)
1. Nasleđe – Nosioci nasleđa su geni i
hromozomi. Čovek se rađa sa određenim
naslednim osobinama. Nasledne osobine
se razvijaju i taj proces se naziva
sazrevanje.
→ Interakcionizam – shvatanje po
kome je razvitak pojedinca zavisi od
sva tri činioca, i od nasleđa i od
sredine i od aktivnosti
→ Nativizam – shvatanje po kome je
odlučujući činilac razvoja psih. osobina
nasleđe
2. Sredina - Urođene dispozicije se ne
mogu razvijati bez adekvatnih uslova
sredine.
→ Empirizam – shvatanje po kome je
odlučujući činilac razvoja psih. osobina
sredina
3. Aktivnost pojedinca – Pored urođenih
dispozicija i sredine, potrebna je i
aktivnost pojedinca za razvoj neke
osobine ili sposobnosti
USLOVI ONTOGENETSKOG RAZVITKA
1. Nasleđe – Nosioci nasleđa su geni i
hromozomi. Čovek se rađa sa određenim
naslednim osobinama. Nasledne osobine
se razvijaju i taj proces se naziva
sazrevanje.
→ Interakcionizam – shvatanje po
kome je razvitak pojedinca zavisi od
sva tri činioca, i od nasleđa i od
sredine i od aktivnosti
→ Nativizam – shvatanje po kome je
odlučujući činilac razvoja psih. osobina
nasleđe
2. Sredina - Urođene dispozicije se ne
mogu razvijati bez adekvatnih uslova
sredine.
→ Empirizam – shvatanje po kome je
odlučujući činilac razvoja psih. osobina
sredina
3. Aktivnost pojedinca – Pored urođenih
dispozicija i sredine, potrebna je i
aktivnost pojedinca za razvoj neke
osobine ili sposobnosti
USLOVI ONTOGENETSKOG RAZVITKA

Filogeneza i ontogeneza

  • 1.
  • 2.
    FILOGENEZA Pod filogenezom podrazumevamo porekloi razvoj neke vrste. Filogenetski razvoj čoveka se odnosi na nastanak čoveka kao vrste, tj. razvoj njegovih telesnih karakteristika i psihičkog života. Darvinova teorija evolucije o postanku čoveka Više vrste životinja proizilaze iz nižih vrsta putem prirodne selekcije.
  • 3.
    1. rad –Prvo je pračovek sišao sa drveta, oslobađale su se ruke od kretanja i sve više su se koristile za manipulisanje predmetima. Počeo je da pravi oruđe. Primorani su bili da menjaju uslove života, a to se ostvaruje radom. 2. društveni život – Rad dovodi do stvaranja ljudskog društva, a život u zajednici podstiče razvoj govora. 3. razvijenost govora - Do razvitka govora je doveo rad u zajednici. Govor omogućava čovekov dalji razvoj psihičkog života. USLOVI FILOGENETSKOG RAZVITKA Kod čoveka je psihički život mnogo razvijeniji nego kod nižih vrsta upravo zbog razvijenosti govora i jezika.
  • 4.
    ONTOGENEZA Ontogenetski razvoj seodnosi na razvoj ponašanja i psihičkog života pojedinca od začeća do smrti. Ontogenetski razvitak se deli na 1.Prenatalni period 2. Postnatalni period • period novorođenčeta i malog deteta (do 3.godine) • rano detinjstvo (od 3. do 6. godine) • srednje detinjstvo (od 6. do 12. godine) • adolescencija (od 12. do 20. godine) • rano odraslo doba (od 20. do 40. godine) • srednje odraslo doba (od 40. do 65. godine) • starost (preko 65. godine)
  • 5.
    1. Nasleđe –Nosioci nasleđa su geni i hromozomi. Čovek se rađa sa određenim naslednim osobinama. Nasledne osobine se razvijaju i taj proces se naziva sazrevanje. → Interakcionizam – shvatanje po kome je razvitak pojedinca zavisi od sva tri činioca, i od nasleđa i od sredine i od aktivnosti → Nativizam – shvatanje po kome je odlučujući činilac razvoja psih. osobina nasleđe 2. Sredina - Urođene dispozicije se ne mogu razvijati bez adekvatnih uslova sredine. → Empirizam – shvatanje po kome je odlučujući činilac razvoja psih. osobina sredina 3. Aktivnost pojedinca – Pored urođenih dispozicija i sredine, potrebna je i aktivnost pojedinca za razvoj neke osobine ili sposobnosti USLOVI ONTOGENETSKOG RAZVITKA
  • 6.
    1. Nasleđe –Nosioci nasleđa su geni i hromozomi. Čovek se rađa sa određenim naslednim osobinama. Nasledne osobine se razvijaju i taj proces se naziva sazrevanje. → Interakcionizam – shvatanje po kome je razvitak pojedinca zavisi od sva tri činioca, i od nasleđa i od sredine i od aktivnosti → Nativizam – shvatanje po kome je odlučujući činilac razvoja psih. osobina nasleđe 2. Sredina - Urođene dispozicije se ne mogu razvijati bez adekvatnih uslova sredine. → Empirizam – shvatanje po kome je odlučujući činilac razvoja psih. osobina sredina 3. Aktivnost pojedinca – Pored urođenih dispozicija i sredine, potrebna je i aktivnost pojedinca za razvoj neke osobine ili sposobnosti USLOVI ONTOGENETSKOG RAZVITKA