SlideShare a Scribd company logo
Vazomotorička sinkopa
(VZS)
Domina Petrić
Uvod
• VMS je hipoksični cerebralni napad
kratkotrajnog gubitka svijesti s
mlohavim padom koji je uzrokovan
poremećenom cirkulacijom u mozgu
(ishemična hipoksija).
• Javlja se zbog iznenadnog pada krvnog
tlaka s abnormalnim rasporedom krvi u
tijelu zbog prevladavanja tonusa
parasimpaticusa.
VSM
• Cirkulacija u mozgu je smanjena.
• Vrlo je česta pojava u djece.
Provocirajući čimbenici su:
• stajanje u vrućini ili u toploj zagušljivoj
prostoriji
• čekaonica, ambulanta
• naglo dizanje iz čučećeg i sjedećeg položaja
• poslije bolnih podražaja
• u času psihičkih trauma
VSM
• Vrlo je tipično javljanje sinkope kada
bolesnik s akutnom bolesti ustaje iz
kreveta i dolazi u kupaonicu.
• Takav pacijent je često mamuran ujutro
poslije buđenja.
• Sinkopa se vrlo često javlja kod bolova
u trbuhu različitog uzroka, uključujući i
dismenoreje.
VSM
• U dječaka se sinkopa katkad javlja kod
pražnjenja prepunog mjehura.
• U djevojaka može u pitanju biti
trudnoća.
• Dijete osjeća omaglicu i mlohavo se
ruši, nepomično je, blijedo i oznojeno.
• Katkad dijete mirno diše, ali se katkad
zagrcava i guši.
VSM
• Puls je slabo punjen, a tlak nizak.
• Ako ovakav napad traje 10-tak sec ili
duže, može se javiti generalizirani
tonički grč ili nekoliko
pojedinačnih kloničkih trzajeva
(konvulzivna sinkopa), često uz
nekontrolirano mokrenje.
VSM
Simptomi početnog
prevladavanja
parasimpatikusa
(bradikardija, mioza) se vrlo
brzo mijenjaju u prevagu
tonusa simpatikusa.
Diferencijalna dijagnoza
• sinkopa zbog poremećenog ritma
srca (Adams-Stokes,
paroksizmalna tahikardija)
• zbog pada krvnog tlaka uz
uzimanje određenih lijekova
• zbog lokalnog poremećaja
cirkulacije u vertebralnoj arteriji
Diferencijalna dijagnoza
• sinkopa nastala zbog smanjenja
parcijalnog tlaka kisika u
arterijskoj krvi (hipoksemična
anoksija u djece sa cijanotičnim
srčanim manama)
• epileptički napad (mioklono-
atonički)
• psihogeni napad
Postupak
• EEG je u djeteta sa sinkopom izvan
napada u načelu normalan.
• U napadu bolesnika je potrebno poleći s
glavom prema dolje i podignutim nogama.
• Važan je razgovor s roditeljima, a starijem
djetetu treba dati upute o izbjegavanju
provocirajućih situacija te kako treba što
prije sjesti ili leći kod pojave prvih
simptoma slabosti.
AFEKTIVNI RESPIRATORNI
CEREBRALNI NAPADI
Afektivne respiratorne krize
ARCN
• Javljaju se u 3 do 5% djece od
dojenačke dobi do kraja 4. g. života.
• Nazivaju ih i histeričnim napadima
male djece.
• Izazvani su strahom, boli ili bijesom.
• Dijete zaplače, nekoliko puta grčevito
udahne i zadržavši ekspirij prestane
disati (breath-holding spells).
ARCN
• Uz apneju u ekspiriju se javlja
češće cijanoza, a rjeđe bljedilo,
bradikardija, mlohavost i gubitak
svijesti.
• Katkad se uz ove simptome, koji
najčešće traju 10-20 sec, nadoveže
tonički grč, a rjeđe i klonički trzajevi.
• Napad spontano prestaje.
Psihogeni napadi
Psihogeni ili histerični
napadi se javljaju u starije
djece.
Bitno se patogenetski
razlikuju od afektivnih
respiratornih cerebralnih
napada.
Postupak
• Dijete u napadu treba položiti
na trbuh, lagano ga udarati
između lopatica i umiriti
okolinu.
• Potrebno je ispitati različite
psihičke faktore koji bi mogli
biti uzrok napada.
• Literatura:
Duško Mardešić i suradnici.
Pedijatrija
Školska knjiga,
Zagreb, 2003.

More Related Content

Similar to Vazomotorička sinkopa

Eeg u pedijatriji
Eeg u pedijatrijiEeg u pedijatriji
Eeg u pedijatriji
Domina Petric
 
Cerebralni napadi i epilepsije
Cerebralni napadi i epilepsijeCerebralni napadi i epilepsije
Cerebralni napadi i epilepsije
Domina Petric
 
Hipertrofična stenoza pilorusa
Hipertrofična stenoza pilorusaHipertrofična stenoza pilorusa
Hipertrofična stenoza pilorusa
Domina Petric
 
Miokarditis
MiokarditisMiokarditis
Miokarditis
Domina Petric
 
Poremećaji svijesti
Poremećaji svijestiPoremećaji svijesti
Poremećaji svijesti
Vinko Bubic, MD
 
Hipokalcemička tetanija
Hipokalcemička tetanijaHipokalcemička tetanija
Hipokalcemička tetanija
Domina Petric
 
Vrtoglavice
VrtoglaviceVrtoglavice
Vrtoglavice
Mirha Hasanbegovic
 
Akutni bronhiolitis
Akutni bronhiolitisAkutni bronhiolitis
Akutni bronhiolitis
Domina Petric
 
Iznenadna smrt dojenčeta
Iznenadna smrt dojenčetaIznenadna smrt dojenčeta
Iznenadna smrt dojenčeta
Domina Petric
 
Poremećaji metabolizma natrija
Poremećaji metabolizma natrijaPoremećaji metabolizma natrija
Poremećaji metabolizma natrija
Domina Petric
 

Similar to Vazomotorička sinkopa (10)

Eeg u pedijatriji
Eeg u pedijatrijiEeg u pedijatriji
Eeg u pedijatriji
 
Cerebralni napadi i epilepsije
Cerebralni napadi i epilepsijeCerebralni napadi i epilepsije
Cerebralni napadi i epilepsije
 
Hipertrofična stenoza pilorusa
Hipertrofična stenoza pilorusaHipertrofična stenoza pilorusa
Hipertrofična stenoza pilorusa
 
Miokarditis
MiokarditisMiokarditis
Miokarditis
 
Poremećaji svijesti
Poremećaji svijestiPoremećaji svijesti
Poremećaji svijesti
 
Hipokalcemička tetanija
Hipokalcemička tetanijaHipokalcemička tetanija
Hipokalcemička tetanija
 
Vrtoglavice
VrtoglaviceVrtoglavice
Vrtoglavice
 
Akutni bronhiolitis
Akutni bronhiolitisAkutni bronhiolitis
Akutni bronhiolitis
 
Iznenadna smrt dojenčeta
Iznenadna smrt dojenčetaIznenadna smrt dojenčeta
Iznenadna smrt dojenčeta
 
Poremećaji metabolizma natrija
Poremećaji metabolizma natrijaPoremećaji metabolizma natrija
Poremećaji metabolizma natrija
 

More from Domina Petric

Tetrodotoxin
TetrodotoxinTetrodotoxin
Tetrodotoxin
Domina Petric
 
NOAC
NOACNOAC
ECG S
ECG SECG S
ECG L
ECG LECG L
ECG I
ECG IECG I
ECG H
ECG HECG H
ECG F
ECG FECG F
ECG E
ECG EECG E
ECG D
ECG DECG D
ECG C
ECG CECG C
ECG B
ECG BECG B
ECG A: AVNRT, AVRT
ECG A: AVNRT, AVRTECG A: AVNRT, AVRT
ECG A: AVNRT, AVRT
Domina Petric
 
ECG A: AV blocks
ECG A: AV blocksECG A: AV blocks
ECG A: AV blocks
Domina Petric
 
ECG A: first part.
ECG A: first part.ECG A: first part.
ECG A: first part.
Domina Petric
 
Cardiorenal syndrome
Cardiorenal syndromeCardiorenal syndrome
Cardiorenal syndrome
Domina Petric
 
Categorization of risks and benefits (food additives)
Categorization of risks and benefits (food additives)Categorization of risks and benefits (food additives)
Categorization of risks and benefits (food additives)
Domina Petric
 
Benefits and risks of additives
Benefits and risks of additivesBenefits and risks of additives
Benefits and risks of additives
Domina Petric
 
Types of food additives
Types of food additivesTypes of food additives
Types of food additives
Domina Petric
 
Effector phase in immune mediated drug hypersensitivity
Effector phase in immune mediated drug hypersensitivityEffector phase in immune mediated drug hypersensitivity
Effector phase in immune mediated drug hypersensitivity
Domina Petric
 
T cell stimulation by drugs
T cell stimulation by drugsT cell stimulation by drugs
T cell stimulation by drugs
Domina Petric
 

More from Domina Petric (20)

Tetrodotoxin
TetrodotoxinTetrodotoxin
Tetrodotoxin
 
NOAC
NOACNOAC
NOAC
 
ECG S
ECG SECG S
ECG S
 
ECG L
ECG LECG L
ECG L
 
ECG I
ECG IECG I
ECG I
 
ECG H
ECG HECG H
ECG H
 
ECG F
ECG FECG F
ECG F
 
ECG E
ECG EECG E
ECG E
 
ECG D
ECG DECG D
ECG D
 
ECG C
ECG CECG C
ECG C
 
ECG B
ECG BECG B
ECG B
 
ECG A: AVNRT, AVRT
ECG A: AVNRT, AVRTECG A: AVNRT, AVRT
ECG A: AVNRT, AVRT
 
ECG A: AV blocks
ECG A: AV blocksECG A: AV blocks
ECG A: AV blocks
 
ECG A: first part.
ECG A: first part.ECG A: first part.
ECG A: first part.
 
Cardiorenal syndrome
Cardiorenal syndromeCardiorenal syndrome
Cardiorenal syndrome
 
Categorization of risks and benefits (food additives)
Categorization of risks and benefits (food additives)Categorization of risks and benefits (food additives)
Categorization of risks and benefits (food additives)
 
Benefits and risks of additives
Benefits and risks of additivesBenefits and risks of additives
Benefits and risks of additives
 
Types of food additives
Types of food additivesTypes of food additives
Types of food additives
 
Effector phase in immune mediated drug hypersensitivity
Effector phase in immune mediated drug hypersensitivityEffector phase in immune mediated drug hypersensitivity
Effector phase in immune mediated drug hypersensitivity
 
T cell stimulation by drugs
T cell stimulation by drugsT cell stimulation by drugs
T cell stimulation by drugs
 

Vazomotorička sinkopa

  • 2. Uvod • VMS je hipoksični cerebralni napad kratkotrajnog gubitka svijesti s mlohavim padom koji je uzrokovan poremećenom cirkulacijom u mozgu (ishemična hipoksija). • Javlja se zbog iznenadnog pada krvnog tlaka s abnormalnim rasporedom krvi u tijelu zbog prevladavanja tonusa parasimpaticusa.
  • 3. VSM • Cirkulacija u mozgu je smanjena. • Vrlo je česta pojava u djece. Provocirajući čimbenici su: • stajanje u vrućini ili u toploj zagušljivoj prostoriji • čekaonica, ambulanta • naglo dizanje iz čučećeg i sjedećeg položaja • poslije bolnih podražaja • u času psihičkih trauma
  • 4. VSM • Vrlo je tipično javljanje sinkope kada bolesnik s akutnom bolesti ustaje iz kreveta i dolazi u kupaonicu. • Takav pacijent je često mamuran ujutro poslije buđenja. • Sinkopa se vrlo često javlja kod bolova u trbuhu različitog uzroka, uključujući i dismenoreje.
  • 5. VSM • U dječaka se sinkopa katkad javlja kod pražnjenja prepunog mjehura. • U djevojaka može u pitanju biti trudnoća. • Dijete osjeća omaglicu i mlohavo se ruši, nepomično je, blijedo i oznojeno. • Katkad dijete mirno diše, ali se katkad zagrcava i guši.
  • 6. VSM • Puls je slabo punjen, a tlak nizak. • Ako ovakav napad traje 10-tak sec ili duže, može se javiti generalizirani tonički grč ili nekoliko pojedinačnih kloničkih trzajeva (konvulzivna sinkopa), često uz nekontrolirano mokrenje.
  • 7. VSM Simptomi početnog prevladavanja parasimpatikusa (bradikardija, mioza) se vrlo brzo mijenjaju u prevagu tonusa simpatikusa.
  • 8. Diferencijalna dijagnoza • sinkopa zbog poremećenog ritma srca (Adams-Stokes, paroksizmalna tahikardija) • zbog pada krvnog tlaka uz uzimanje određenih lijekova • zbog lokalnog poremećaja cirkulacije u vertebralnoj arteriji
  • 9. Diferencijalna dijagnoza • sinkopa nastala zbog smanjenja parcijalnog tlaka kisika u arterijskoj krvi (hipoksemična anoksija u djece sa cijanotičnim srčanim manama) • epileptički napad (mioklono- atonički) • psihogeni napad
  • 10. Postupak • EEG je u djeteta sa sinkopom izvan napada u načelu normalan. • U napadu bolesnika je potrebno poleći s glavom prema dolje i podignutim nogama. • Važan je razgovor s roditeljima, a starijem djetetu treba dati upute o izbjegavanju provocirajućih situacija te kako treba što prije sjesti ili leći kod pojave prvih simptoma slabosti.
  • 12. ARCN • Javljaju se u 3 do 5% djece od dojenačke dobi do kraja 4. g. života. • Nazivaju ih i histeričnim napadima male djece. • Izazvani su strahom, boli ili bijesom. • Dijete zaplače, nekoliko puta grčevito udahne i zadržavši ekspirij prestane disati (breath-holding spells).
  • 13. ARCN • Uz apneju u ekspiriju se javlja češće cijanoza, a rjeđe bljedilo, bradikardija, mlohavost i gubitak svijesti. • Katkad se uz ove simptome, koji najčešće traju 10-20 sec, nadoveže tonički grč, a rjeđe i klonički trzajevi. • Napad spontano prestaje.
  • 14. Psihogeni napadi Psihogeni ili histerični napadi se javljaju u starije djece. Bitno se patogenetski razlikuju od afektivnih respiratornih cerebralnih napada.
  • 15. Postupak • Dijete u napadu treba položiti na trbuh, lagano ga udarati između lopatica i umiriti okolinu. • Potrebno je ispitati različite psihičke faktore koji bi mogli biti uzrok napada.
  • 16. • Literatura: Duško Mardešić i suradnici. Pedijatrija Školska knjiga, Zagreb, 2003.