Učenje i viši kognitivni procesi 8. Simboličke funkcije, IV Deo: Analogija i ...Goran S. Milovanovic
Učenje i viši kognitivni procesi 8. Simboličke funkcije, IV Deo: Analogija i strukturalno mapiranje, konceptualne kombinacije i interpretacija karakteristika u kategorizaciji
Učenje i viši kognitivni procesi 8. Simboličke funkcije, IV Deo: Analogija i ...Goran S. Milovanovic
Učenje i viši kognitivni procesi 8. Simboličke funkcije, IV Deo: Analogija i strukturalno mapiranje, konceptualne kombinacije i interpretacija karakteristika u kategorizaciji
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 2. Istorijski razvoj kognitivne psihologijeGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
II predavanje: Istorijski razvoj kognitivne psihologije
KogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmetaGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
I predavanje: Upoznavanje sa sadržajem predmeta
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
V predavanje: Operativna memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 8. Analogne predstave i epizodička memorijaGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VIII predavanje: Analogne predstave i epizodička memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 3. Modeli organizacije kognitivne obrade informa...Goran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
III predavanje: Modeli organizacije kognitivne obrade informacija/Čulna memorija
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VI predavanje: Semantička memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologijeGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VII predavanje: Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologije
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
X predavanje: Jezik 2: Mentalni leksikon
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
IV predavanje: Rani kognitivni procesi: prepoznavanje oblika, pažnja, kontrola i automatizacija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 2. Istorijski razvoj kognitivne psihologijeGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
II predavanje: Istorijski razvoj kognitivne psihologije
KogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmetaGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
I predavanje: Upoznavanje sa sadržajem predmeta
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
V predavanje: Operativna memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 8. Analogne predstave i epizodička memorijaGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VIII predavanje: Analogne predstave i epizodička memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 3. Modeli organizacije kognitivne obrade informa...Goran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
III predavanje: Modeli organizacije kognitivne obrade informacija/Čulna memorija
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VI predavanje: Semantička memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologijeGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VII predavanje: Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologije
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
X predavanje: Jezik 2: Mentalni leksikon
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
IV predavanje: Rani kognitivni procesi: prepoznavanje oblika, pažnja, kontrola i automatizacija
Session 1 of Introduction to R for Data Science, Data Science Serbia in cooperation with Startit, Belgrade, lecturers: ing Branko Kovač and dr Goran S. Milovanović
Uvod u R za Data Science :: Sesija 1 [Intro to R for Data Science :: Session 1]Goran S. Milovanovic
Prezentacija za sesiju 1 kursa Uvod u R za Data Science, Data Science zajednica Srbije u saradnji sa Startit, Beograd, 28. april 2016.
Session 1 Presentation for Intro to R for Data Science course, Data Science Community Serbia in co-operation with Startit
Milovanović, G.S., Krstić, M. & Filipović, O. (2015). Kršenje homogenosti pre...Goran S. Milovanovic
Homogenost preferencija (PH) predstavlja nužan i dovoljan uslov za reprezentaciju donosioca odluka sa stepenom funkcijom korisnosti pod Kumulativnom teorijom izgleda (CPT). Ukoliko ekvivalent u izvesnosti (CE) loza oblika (x, p; 0, 1-p) uzima vrednost CE, PH je zadovoljena ako CE loza (kx, p; 0, 1-p) uzima vrednost kCE. Ipak: pretpostavimo da je donosilac odluka spreman da prihvati siguran iznos od oko 2000 RSD za loz koji sa 50% donosi 4000 RSD; donosilac odluka bi možda prihvatio siguran iznos mnogo manji od 20 miliona RSD za loz koji sa 50% donosi 40 miliona RSD. U literaturi ne postoje direktni testovi PH već se o njenom važenju zaključuje posredno. U ovom radu predstavljamo dva direktna eksperimentalna testa PH.
U Eksperimentu 1 (N=49) ispitanici su dali direktne numeričke ocene CE za 27 lozova oblika (x, p; 0, 1-p), gde je x varirano kao 100, 1000, 100000, 200, 2000, 200000, 500, 5000, i 500000 u RSD, a p kao 5%, 50%, i 90%. Vrednosti na lozovima su uvek bile umnošci osnovnih vrednosti x od 100, 200, i 500 RSD faktorima k = 10 i k = 1000 . Test PH koji smo razvili je semi-parametrijski i sastoji se od sledećih koraka. Prvo se na osnovu medijane CE lozova sa osnovnim vrednostima x određuju očekivane medijane za CE lozova koji nude vrednost x sa umnošcima k = 10 i k = 1000, na odgovarajućim nivoima verovatnoće dobitka: te vrednosti medijana su očekivane ukoliko je PH zadovoljena. Zatim se binomijalnim testom ispituje da li je raspodela CE ispitanika strogo iznad i strogo ispod očekivane medijane simetrična, i ukoliko nije, donosi se zaključak da PH nije zadovoljena. Intuitivno, ako se PH krši, očekuje se veća proporcija ispitanika ispod očekivane medijane. U devet od 18 binomijalnih testova PH nije bila zadovoljena na nivou p < .05; pored toga, dva puta je vrednost testa bila statistički marginalno značajna (p < .07). Svaki put kada je PH kršena, kršena je na očekivani način. U Eksperimentu 2 (N=37), koji je izveden po istom dizajnu sa nivoima p od 25%, 50%, i 75%, dobijeni su isti rezultati (devet kršenja PH na nivou p < .05, i dva marginalno značajna na p < .09 od kojih jedno u nepredviđenom pravcu). U Eksperimentu 2, sa faktorom k = 1000, svi ispitanici na svim lozovima krše PH u očekivanom pravcu.
U 50% eksperimentalnih situacija u ovoj studiji PH nije bila zadovoljena; pri tom, njena kršenja su sistematske prirode i konzistentna sa intuicijom. Važenje PH ne predstavlja solidnu pretpostavku za izgradnju deskriptivne teorije odlučivanja.
Ključne reči: kumulativna teorija izgleda, homogenost preferencija, rizik, stepena funkcija korisnosti.
Učenje i viši kognitivni procesi 7. Učenje, IV Deo: Neasocijativno učenje, ef...
Učenje i viši kognitivni procesi 9. Simboličke funkcije, V Deo: Rezonovanje u Vosonovom zadatku selekcije
1. UČENJE I VIŠI KOGNITIVNI PROCESI
Prolećni semestar 2013.
Predavač: Goran S. Milovanović
Predavanje 12 – vežbe
SIMBOLIČKE FUNKCIJE – Deo V: Suđenje, heuristike i rezonovanje
(Rezonovanje u Vosonovom zadatku selekcije)
2. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo V – Predavanje 12b - vežbe 2
REZONOVANJE U VOSONOVOM ZADATKU
Zadatak selekcije (zadatak sa 4 karte)
A Z 4 7
„Karta koja na jednoj strani ima samoglasnik, na drugoj strani ima paran broj“.
Pitanje: koje karte treba okrenuti da bi se proverilo da li ovo pravilo važi?
3. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo V – Predavanje 12b - vežbe 3
REZONOVANJE U VOSONOVOM ZADATKU
Zadatak selekcije (zadatak sa 4 karte)
A Z 4 7
„Karta koja na jednoj strani ima samoglasnik, na drugoj strani ima paran broj“.
Modus ponens: P Q
P ne-P ne-QQ
4. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo V – Predavanje 12b - vežbe 4
REZONOVANJE U VOSONOVOM ZADATKU
Zadatak selekcije (zadatak sa 4 karte)
„Karta koja na jednoj strani ima samoglasnik, na drugoj strani ima paran broj“.
Modus ponens: P Q
Sir Karl Popper
(1902-1994)
U najstrožem smislu reči, hipoteze nikada nije moguće dokazati.
Možemo, svakako, pokušati da ih opovrgnemo: kriterijum falsifikacije
u određenju ma koje tvrdnje kao tvrdnje neke naučne teorije (tvrdnja
koja ne može da se falsifikuje nije tvrdnja naučne teorije; Popper,
1935/2002).
A Z 4 7
P ne-P ne-QQ Izbor P je informativan
(ako je ne-Q na drugoj
strani, pravilo pada).
Izbor ne-Q je takođe
informativan (ako je P na
drugoj strani, pravilo
pada).Selekcija P i ne-Q je normativno rešenje Vosonovog zadatka.
5. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo V – Predavanje 12b - vežbe 5
REZONOVANJE U VOSONOVOM ZADATKU
Zadatak selekcije (zadatak sa 4 karte)
„Karta koja na jednoj strani ima samoglasnik, na drugoj strani ima paran broj“.
Eksperimentalni rezultati, međutim... (Votson i Džonson-Lerd, 1972)
A Z 4 7
P ne-P ne-QQ
46% ispitanika bira P i Q karte.
A Z 4 7
P ne-P ne-QQ
33% ispitanika bira samo P kartu.
A Z 4 7
P ne-P ne-QQ
Tek 4% ispitanika bira P i ne-Q karte.
Tendencija traganja za pozitivnim indikatorima
6. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo V – Predavanje 12b - vežbe 6
REZONOVANJE U VOSONOVOM ZADATKU
Zadatak selekcije (zadatak sa 4 karte)
Apstraktna forma zadatka: „Karta koja na jednoj strani ima samoglasnik, na drugoj strani ima
paran broj“ – koriste se apstraktni simboli (slova, brojevi).
Konkretna forma zadatka: koristi se sadržaj koji je ispitanicima poznat potvrđeno vodi bolji
rezultatima!
50 20
„Zapečaćen koverat mora da ima veći apoen na drugoj strani“
Džonson-Lerd, Legrenci & Legrenci, 1972: većina ispitanika okreće zapečaćenu kovetu (P-karta) i
kovertu sa manjim apoenom (ne-Q) karta većina daje normativno adekvatan odgovor.
Napomena: istraživanje je sprovedeno u Italiji, gde ovo pravilo zaista važi. Pitanje je kakvi bi bili
rezultati da je ovaj eksperiment izveden u nekoj sredini u kojoj ne važi ovakvo pravilo – ili važi neko
drugo pravilo.
7. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo V – Predavanje 12b - vežbe 7
REZONOVANJE U VOSONOVOM ZADATKU
Zadatak selekcije (zadatak sa 4 karte)
Čeng i Holiuk (1985): Pragmatske sheme zaključivanja i zadatak selekcije
„Ako na karti piše ULAZ, na drugoj strani mora piše KOLERA“
Indukovanje sheme dozvole: ispitanicima u jednoj grupi je objašnjeno da ako putnik ostaje u zemlji,
on mora da bude vakcinisan protiv kolere; druga grupa ispitanika proverava da li pravilo važi bez
ikakvih dodatnih instrukcija.
Rezultati:
• 60% ispitanika iz grupe u kojoj nije indukovana shema dozvole daje normativne odgovore, i
• 90% ispitanika iz grupe u kojoj je indukovana shema dozvole daje normativne odgovore.
ULAZ TRANZIT KOLERA
OSTALE
BOLESTI
8. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo V – Predavanje 12b - vežbe 8
REZONOVANJE U VOSONOVOM ZADATKU
Zadatak selekcije (zadatak sa 4 karte)
Leda Kosmidis (1985, 1989): Darvinijanski algoritmi
Evoluciono-psihološko objašnjenje pragmatskih shema zaključivanja
Oko 99% svoje istorije naši evolucioni preci proveli su u uslovima Pleistocena (aproksimativno, od pre
oko dva i po miliona do pre oko 11.700 godina), u lovačko-sakupljačkim zajednicama; tek pre oko
10.000 godina nalaze se prvi tragovi poljoprivrede.
Leda Kosmidis iznosi argumente prema kojima je evolucija kognitivnih modula koji vrše funkcije
rezonovanja morala da se odvija u kontekstu socijalne kooperacije između pojedinačnih pripadnika
ljudske vrste, jer je upravo socijalna kooperacija predstavljala ono što je njih markantno izdvajalo u
odnosu na druge vrste kojima su bili okruženi u rešavanju adaptivnih problema (Cosmides, 1985,
1989).
Značaj socijalnih ugovora, i metoda da se proveri njihovo važenje - metoda koje je ljudski kognitivni
sistem mogao da evoluira pred selekcionim pritiscima da uspešno učestvuje u socijalnoj kooperaciji -
prema Kosmidisovoj predstavlja osnovu na kojoj je procesom evolucije izgrađena ljudska sposobnost
rezonovanja.
Pragmatske sheme u zaključivanju su posledica aktivacije specifičnog, evolucijom oblikovanog
kognitivnog modula za detekciju prevaranata (cheater detection) – onih pripadnika grupe koji neće
ispuniti uslove koje im nameće relevantni socijalni ugovor.
9. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo V – Predavanje 12b - vežbe 9
REZONOVANJE U VOSONOVOM ZADATKU
Zadatak selekcije (zadatak sa 4 karte)
I za kraj, nešto predivno: Hempelov paradoks („Paradoks gavrana“, Hempel, 1945)
Karl Gustav Hempel
(1905-1997)
Svi gavrani su crni - zar ne?
Ok. Iskaz „Svi gavrani su crni“ je logički
ekvivalentan iskazu:
„Sve ne-crne stvari su ne-gavrani“ – zar ne?
Zbog logičke ekvivalencije dva iskaza, susret
sa ma kojim od ovih ne-crnih ne-gavranova
predstavljaja empirijsku evidenciju da su
„Svi gavrani crni“, eto.
10. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo V – Predavanje 12b - vežbe 10
REZONOVANJE U VOSONOVOM ZADATKU
Zadatak selekcije (zadatak sa 4 karte)
Hipoteza retkosti i Hempelov paradoks („Paradoks gavrana“)
• Crni gavran je retkost u našem opažanju: u odnosu na sud o tome da li je „Svi su gavrani crni“
tačan iskaz, empirijski crni gavran je zato veoma informativan (prisetite se teorije informacija
Kloda Šenona).
• S druge strane, ne-crni ne-gavrani, kojih ima na sve strane, nisu mnogo informativni (njihova
informativnost je zanemarljiva; McKenzie & Mikkelsen, 2000).
U odnosu na sud o tome da li
je iskaz „Svi gavrani su crni“
tačan, evidencija koja se
bazira na opažanju crnog
gavrana je veoma retka: mi
ogromnu proporciju vremena
u opažanju srećemo ne-crne
ne-gavrane, a veoma malu
proporciju vremena - crne
gavrane.