Učenje i viši kognitivni procesi 8. Simboličke funkcije, IV Deo: Analogija i ...Goran S. Milovanovic
Učenje i viši kognitivni procesi 8. Simboličke funkcije, IV Deo: Analogija i strukturalno mapiranje, konceptualne kombinacije i interpretacija karakteristika u kategorizaciji
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologijeGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VII predavanje: Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologije
Učenje i viši kognitivni procesi 8. Simboličke funkcije, IV Deo: Analogija i ...Goran S. Milovanovic
Učenje i viši kognitivni procesi 8. Simboličke funkcije, IV Deo: Analogija i strukturalno mapiranje, konceptualne kombinacije i interpretacija karakteristika u kategorizaciji
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologijeGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VII predavanje: Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologije
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 3. Modeli organizacije kognitivne obrade informa...Goran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
III predavanje: Modeli organizacije kognitivne obrade informacija/Čulna memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmetaGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
I predavanje: Upoznavanje sa sadržajem predmeta
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
V predavanje: Operativna memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 8. Analogne predstave i epizodička memorijaGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VIII predavanje: Analogne predstave i epizodička memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 2. Istorijski razvoj kognitivne psihologijeGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
II predavanje: Istorijski razvoj kognitivne psihologije
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VI predavanje: Semantička memorija
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
IV predavanje: Rani kognitivni procesi: prepoznavanje oblika, pažnja, kontrola i automatizacija
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
X predavanje: Jezik 2: Mentalni leksikon
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 3. Modeli organizacije kognitivne obrade informa...Goran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
III predavanje: Modeli organizacije kognitivne obrade informacija/Čulna memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmetaGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
I predavanje: Upoznavanje sa sadržajem predmeta
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
V predavanje: Operativna memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 8. Analogne predstave i epizodička memorijaGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VIII predavanje: Analogne predstave i epizodička memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 2. Istorijski razvoj kognitivne psihologijeGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
II predavanje: Istorijski razvoj kognitivne psihologije
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VI predavanje: Semantička memorija
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
IV predavanje: Rani kognitivni procesi: prepoznavanje oblika, pažnja, kontrola i automatizacija
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
X predavanje: Jezik 2: Mentalni leksikon
Session 1 of Introduction to R for Data Science, Data Science Serbia in cooperation with Startit, Belgrade, lecturers: ing Branko Kovač and dr Goran S. Milovanović
Uvod u R za Data Science :: Sesija 1 [Intro to R for Data Science :: Session 1]Goran S. Milovanovic
Prezentacija za sesiju 1 kursa Uvod u R za Data Science, Data Science zajednica Srbije u saradnji sa Startit, Beograd, 28. april 2016.
Session 1 Presentation for Intro to R for Data Science course, Data Science Community Serbia in co-operation with Startit
Milovanović, G.S., Krstić, M. & Filipović, O. (2015). Kršenje homogenosti pre...Goran S. Milovanovic
Homogenost preferencija (PH) predstavlja nužan i dovoljan uslov za reprezentaciju donosioca odluka sa stepenom funkcijom korisnosti pod Kumulativnom teorijom izgleda (CPT). Ukoliko ekvivalent u izvesnosti (CE) loza oblika (x, p; 0, 1-p) uzima vrednost CE, PH je zadovoljena ako CE loza (kx, p; 0, 1-p) uzima vrednost kCE. Ipak: pretpostavimo da je donosilac odluka spreman da prihvati siguran iznos od oko 2000 RSD za loz koji sa 50% donosi 4000 RSD; donosilac odluka bi možda prihvatio siguran iznos mnogo manji od 20 miliona RSD za loz koji sa 50% donosi 40 miliona RSD. U literaturi ne postoje direktni testovi PH već se o njenom važenju zaključuje posredno. U ovom radu predstavljamo dva direktna eksperimentalna testa PH.
U Eksperimentu 1 (N=49) ispitanici su dali direktne numeričke ocene CE za 27 lozova oblika (x, p; 0, 1-p), gde je x varirano kao 100, 1000, 100000, 200, 2000, 200000, 500, 5000, i 500000 u RSD, a p kao 5%, 50%, i 90%. Vrednosti na lozovima su uvek bile umnošci osnovnih vrednosti x od 100, 200, i 500 RSD faktorima k = 10 i k = 1000 . Test PH koji smo razvili je semi-parametrijski i sastoji se od sledećih koraka. Prvo se na osnovu medijane CE lozova sa osnovnim vrednostima x određuju očekivane medijane za CE lozova koji nude vrednost x sa umnošcima k = 10 i k = 1000, na odgovarajućim nivoima verovatnoće dobitka: te vrednosti medijana su očekivane ukoliko je PH zadovoljena. Zatim se binomijalnim testom ispituje da li je raspodela CE ispitanika strogo iznad i strogo ispod očekivane medijane simetrična, i ukoliko nije, donosi se zaključak da PH nije zadovoljena. Intuitivno, ako se PH krši, očekuje se veća proporcija ispitanika ispod očekivane medijane. U devet od 18 binomijalnih testova PH nije bila zadovoljena na nivou p < .05; pored toga, dva puta je vrednost testa bila statistički marginalno značajna (p < .07). Svaki put kada je PH kršena, kršena je na očekivani način. U Eksperimentu 2 (N=37), koji je izveden po istom dizajnu sa nivoima p od 25%, 50%, i 75%, dobijeni su isti rezultati (devet kršenja PH na nivou p < .05, i dva marginalno značajna na p < .09 od kojih jedno u nepredviđenom pravcu). U Eksperimentu 2, sa faktorom k = 1000, svi ispitanici na svim lozovima krše PH u očekivanom pravcu.
U 50% eksperimentalnih situacija u ovoj studiji PH nije bila zadovoljena; pri tom, njena kršenja su sistematske prirode i konzistentna sa intuicijom. Važenje PH ne predstavlja solidnu pretpostavku za izgradnju deskriptivne teorije odlučivanja.
Ključne reči: kumulativna teorija izgleda, homogenost preferencija, rizik, stepena funkcija korisnosti.
Učenje i viši kognitivni procesi 7. Učenje, IV Deo: Neasocijativno učenje, ef...
Učenje i viši kognitivni procesi 7a. Simboličke funkcije, I Deo: Učenje kategorija, model prototipa i model primeraka
1. UČENJE I VIŠI KOGNITIVNI PROCESI
Prolećni semestar 2013.
Predavač: Goran S. Milovanović
Predavanje 8 - vežbe
SIMBOLIČKE FUNKCIJE – Deo Ib: Učenje kategorija
2. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo I – Predavanje 8b 2
UČENJE KATEGORIJA
(eng. Category Learning ili Concept Formation)
Rane studije učenja kategorija
Stimulusi iz eksperimentalne
studije učenja koncepata
Klarka Hala, 1918/20.
3. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo I – Predavanje 8b 3
UČENJE KATEGORIJA
(eng. Category Learning ili Concept Formation)
Eksperimentalna procedura i stimulusi
MAČKA
faza učenja
faza transfera
4. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo I – Predavanje 8b 4
UČENJE KATEGORIJA
(eng. Category Learning ili Concept Formation)
Eksperimentalna procedura i stimulusi
Smith & Minda, 1998.
Tversky, 1977.
Murphy, Hampton & Milovanović, 2012.
5. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo I – Predavanje 8b 5
UČENJE KATEGORIJA
(eng. Category Learning ili Concept Formation)
Linearno separabilne (LS) i nelinearno separabilne (NLS) kategorije
LS kategorije
Kategorija A Kategorija B
D1 D2 D3 D4 D1 D2 D3 D4
1 0 1 1 1 0 0 1
1 0 1 0 0 0 1 0
1 1 0 1 0 1 0 0
0 1 1 0 0 0 0 1
NLS
kategorije
Kategorija A Kategorija B
D1 D2 D3 D4 D1 D2 D3 D4
1 0 0 0 0 1 1 0
0 1 1 1 1 0 0 1
1 1 1 0 0 0 0 0
1 0 1 1 0 0 0 1
Ignoriši dimenziju D4, i
onda postoji pravilo:
„Dve jedinice A, u
suprotnom B“.
Ništa slično, međutim, ne
može da se napravi u NLS
kategorijama.
„Pravilo palca“: Ako u kategorijiama postoje ovakvi
„kontradiktorni“ objekti one su sigurno nelinarno separabilne.
Kompletna formalna analiza je komplikovana.
Teorija prototipa ne može da
objasni učenje NLS kategorija!
6. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo I – Predavanje 8b 6
UČENJE KATEGORIJA
(eng. Category Learning ili Concept Formation)
5-4 struktura: Medin i Šefer 1978.
LS kategorije
Kategorija A Kategorija B
D1 D2 D3 D4 D1 D2 D3 D4
1 1 1 0 1 1 0 0
1 0 1 0 0 1 1 0
1 0 1 1 0 0 0 1
1 1 0 1 0 0 0 0
0 1 1 1
Ignoriši dimenziju D2, i
onda postoji pravilo:
„Dve jedinice A, u
suprotnom B“.
5-4 struktura je problem učenja linearno separabilnih kategorija.
Ali je učenje 5-4 strukture teško:
• Medin i Šefer, 1978: 16 blokova učenja, samo 56% ispitanika kategorizuje sve
ispravno;
• Lamberts, 2000: 38 blokova učenja potrebno da se nauči klasifikacija samo
devet osnovnih stimulusa iz kategorija A i B (prikazane u tabeli).
• Veliki broj studija sa 5-4 strukturom (neopravdano veliki).
7. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo I – Predavanje 8b 7
UČENJE KATEGORIJA
(eng. Category Learning ili Concept Formation)
Teorija primeraka (engl. Exemplar Theory): Kontekst model Medina i Šefera (1978)
... i nema prototipa.
• Mentalna reprezentacija kategorije tj. koncept
jeste skup svih memorisanih pripadnika te
kategorije (primerci).
• Kategorizacija je proces poređenja nekog
aktualnog stimulusa sa svim prethodno
memorijski uskladištenim primercima.
• Ukoliko to poređenje vodi ka visokoj ukupnoj
sličnosti, aktualni stimulus se prepoznaje
kao član kategorije; u suprotnom, ne.
8. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo I – Predavanje 8b 8
UČENJE KATEGORIJA
(eng. Category Learning ili Concept Formation)
Teorija primeraka: Kontekst model Medina i Šefera (1978)
Uskladišteni primerak kategorije C: Ec1
Aktualni stimulus
Poređenje po dimenzijama (karakteristikama):
• ako se poklapaju vrednosti na dimenziji, s = 1
• Ako se ne poklapaju vrednosti na dimenziji, s = sd
(svaka dimenzija ima svoju sd vrednost: s1, s2, ..., sn).
• Svaka sd vrednost je veća od 0 i manja od 1!
Multiplikativno izračunavanje sličnosti S(a,Ec1)
Sada smo izračunali sličnost između
aktualnog stimulusa a i prvog uskladištenog
pripadnika kategorije C, Ec1.
9. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo I – Predavanje 8b 9
UČENJE KATEGORIJA
(eng. Category Learning ili Concept Formation)
Teorija primeraka: Kontekst model Medina i Šefera (1978)
Multiplikativno izračunavanje sličnosti S(a,Ec1)
Sada izračunavamo sličnost između
aktualnog stimulusa a i svih uskladištenih
pripadnika kategorije C.
Ukupna sličnost između aktualnog stimulusa a i kategorije C
Odluka: u koju od M kategorija spada stimulus a
10. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo I – Predavanje 8b 10
UČENJE KATEGORIJA
(eng. Category Learning ili Concept Formation)
Teorija primeraka i teorija prototipa
Multiplikativno izračunavanje sličnosti S(a,Ec1)
U kontekst modelu teorije primeraka,
sličnost između dve stvari je multiplikativna
funkcija poklapanja karakteristika.
Aditivno izračunavanje sličnosti S(a,Pc) između stimulusa a i prototipa kategorije C
Onda je ovo ukupna sličnost između stimulusa a i prototipa kategorije C
Koliko se stimulus a razlikuje
od prototipa kategorije C na
dimenziji i.
U modelu teorije prototipa, sličnost između
dve stvari je aditivna funkcija poklapanja
karakteristika (zato ne uči NLS kategorije).
11. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Mišljenje, Deo I – Predavanje 8b 11
UČENJE KATEGORIJA
(eng. Category Learning ili Concept Formation)
Odnos teorije prototipa i teorije primeraka
Minda & Smith, 2002.
Kritike teorije primeraka
• Majnda & Smit, 2002: na test-
stimulusima, u fazi transfera (stm. 10-
16) pri učenju 5-4 strukture, model
prototipa je podjednako dobar kao i
kontekst model.
• Modeli teorije primeraka (poput
kontekst modela) „pamte“ stimuluse?
Da – je tačan odgovor.
• Šta su koncepti u teorijama
primeraka? Masa zapamćenih
individualnih iskustava?
• Koliko su NLS kategorije prirodne
(odgovor: nisu uopšte, prirodne
kategorije su, generalno, LS
kategorije).
Učenje 5-4 strukture