Učenje i viši kognitivni procesi 8. Simboličke funkcije, IV Deo: Analogija i ...Goran S. Milovanovic
Učenje i viši kognitivni procesi 8. Simboličke funkcije, IV Deo: Analogija i strukturalno mapiranje, konceptualne kombinacije i interpretacija karakteristika u kategorizaciji
KogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmetaGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
I predavanje: Upoznavanje sa sadržajem predmeta
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologijeGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VII predavanje: Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologije
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VI predavanje: Semantička memorija
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
V predavanje: Operativna memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 2. Istorijski razvoj kognitivne psihologijeGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
II predavanje: Istorijski razvoj kognitivne psihologije
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 8. Analogne predstave i epizodička memorijaGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VIII predavanje: Analogne predstave i epizodička memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 3. Modeli organizacije kognitivne obrade informa...Goran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
III predavanje: Modeli organizacije kognitivne obrade informacija/Čulna memorija
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
X predavanje: Jezik 2: Mentalni leksikon
Učenje i viši kognitivni procesi 8. Simboličke funkcije, IV Deo: Analogija i ...Goran S. Milovanovic
Učenje i viši kognitivni procesi 8. Simboličke funkcije, IV Deo: Analogija i strukturalno mapiranje, konceptualne kombinacije i interpretacija karakteristika u kategorizaciji
KogPsi2012, Fmk, Singidunum: Upoznavanje sa sadržajem predmetaGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
I predavanje: Upoznavanje sa sadržajem predmeta
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 7. Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologijeGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VII predavanje: Osnovni teorijski sistemi kognitivne psihologije
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VI predavanje: Semantička memorija
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
V predavanje: Operativna memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 2. Istorijski razvoj kognitivne psihologijeGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
II predavanje: Istorijski razvoj kognitivne psihologije
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 8. Analogne predstave i epizodička memorijaGoran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
VIII predavanje: Analogne predstave i epizodička memorija
KogPsi2012, Fmk, Singidunum. 3. Modeli organizacije kognitivne obrade informa...Goran S. Milovanovic
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
III predavanje: Modeli organizacije kognitivne obrade informacija/Čulna memorija
Predmet "Kognitivna psihologija", predavač: Goran S. Milovanović, jesenji semestar 2012, Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija.
X predavanje: Jezik 2: Mentalni leksikon
Session 1 of Introduction to R for Data Science, Data Science Serbia in cooperation with Startit, Belgrade, lecturers: ing Branko Kovač and dr Goran S. Milovanović
Uvod u R za Data Science :: Sesija 1 [Intro to R for Data Science :: Session 1]Goran S. Milovanovic
Prezentacija za sesiju 1 kursa Uvod u R za Data Science, Data Science zajednica Srbije u saradnji sa Startit, Beograd, 28. april 2016.
Session 1 Presentation for Intro to R for Data Science course, Data Science Community Serbia in co-operation with Startit
Milovanović, G.S., Krstić, M. & Filipović, O. (2015). Kršenje homogenosti pre...Goran S. Milovanovic
Homogenost preferencija (PH) predstavlja nužan i dovoljan uslov za reprezentaciju donosioca odluka sa stepenom funkcijom korisnosti pod Kumulativnom teorijom izgleda (CPT). Ukoliko ekvivalent u izvesnosti (CE) loza oblika (x, p; 0, 1-p) uzima vrednost CE, PH je zadovoljena ako CE loza (kx, p; 0, 1-p) uzima vrednost kCE. Ipak: pretpostavimo da je donosilac odluka spreman da prihvati siguran iznos od oko 2000 RSD za loz koji sa 50% donosi 4000 RSD; donosilac odluka bi možda prihvatio siguran iznos mnogo manji od 20 miliona RSD za loz koji sa 50% donosi 40 miliona RSD. U literaturi ne postoje direktni testovi PH već se o njenom važenju zaključuje posredno. U ovom radu predstavljamo dva direktna eksperimentalna testa PH.
U Eksperimentu 1 (N=49) ispitanici su dali direktne numeričke ocene CE za 27 lozova oblika (x, p; 0, 1-p), gde je x varirano kao 100, 1000, 100000, 200, 2000, 200000, 500, 5000, i 500000 u RSD, a p kao 5%, 50%, i 90%. Vrednosti na lozovima su uvek bile umnošci osnovnih vrednosti x od 100, 200, i 500 RSD faktorima k = 10 i k = 1000 . Test PH koji smo razvili je semi-parametrijski i sastoji se od sledećih koraka. Prvo se na osnovu medijane CE lozova sa osnovnim vrednostima x određuju očekivane medijane za CE lozova koji nude vrednost x sa umnošcima k = 10 i k = 1000, na odgovarajućim nivoima verovatnoće dobitka: te vrednosti medijana su očekivane ukoliko je PH zadovoljena. Zatim se binomijalnim testom ispituje da li je raspodela CE ispitanika strogo iznad i strogo ispod očekivane medijane simetrična, i ukoliko nije, donosi se zaključak da PH nije zadovoljena. Intuitivno, ako se PH krši, očekuje se veća proporcija ispitanika ispod očekivane medijane. U devet od 18 binomijalnih testova PH nije bila zadovoljena na nivou p < .05; pored toga, dva puta je vrednost testa bila statistički marginalno značajna (p < .07). Svaki put kada je PH kršena, kršena je na očekivani način. U Eksperimentu 2 (N=37), koji je izveden po istom dizajnu sa nivoima p od 25%, 50%, i 75%, dobijeni su isti rezultati (devet kršenja PH na nivou p < .05, i dva marginalno značajna na p < .09 od kojih jedno u nepredviđenom pravcu). U Eksperimentu 2, sa faktorom k = 1000, svi ispitanici na svim lozovima krše PH u očekivanom pravcu.
U 50% eksperimentalnih situacija u ovoj studiji PH nije bila zadovoljena; pri tom, njena kršenja su sistematske prirode i konzistentna sa intuicijom. Važenje PH ne predstavlja solidnu pretpostavku za izgradnju deskriptivne teorije odlučivanja.
Ključne reči: kumulativna teorija izgleda, homogenost preferencija, rizik, stepena funkcija korisnosti.
Učenje i viši kognitivni procesi 5. Učenje, II Deo: Blokiranje, osenčavanje, i RW model
1. UČENJE I VIŠI KOGNITIVNI PROCESI
Prolećni semestar 2013.
Predavač: Goran S. Milovanović
Predavanje 5
UČENJE – Deo II: Klasično uslovljavanje i učenje kovarijacija – Vežbe
2. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 2
SLOŽENI NACRTI KLASIČNOG USLOVLJAVANJA
Kontrauslovljavanje
BS1(1)
(2)
US
BS2
Asocijacija US „prelazi“ sa jednog na drugi
bezuslovni stimulus.
Buton i Pek, 1992, eksp. sa pacovima:
• I faza: US najavljuje BS = hrana
• II faza: isti US najavljuje BS = šok
• UR tipične za US-hrana asocijaciju nestaje i
razvija se relevantan UR za US-šok
asocijaciju...
3. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 4
KONTRAUSLOVLJAVANJE
poznato još i kao: razuslovljavanje
Kontrauslovljavanje:
• Za istu US vezujemo neku novu, jaču i pozitivnu
UR
• Ubuduće US treba da izaziva tu novu, pozitivnu
reakciju, a ne prethodnu negativnu emotivnu
reakciju
• Mehanizam: sukob dve nespojive reakcije
(interferencija reakcija)
Eksperiment i postupak razuslovljavanja Meri Kaver Džons, 1924.
Dete (poznata „studija sa malim Piterom“) se boji belog zeca:
izlažemo belog zeca u „slabom intezitetu“ (daleko od deteta), hranimo dete (prijatni
stimulusi, prijatne reakcije), prisustvo odrasle osobe;
te reakcije se vezuju za zeca koga postepeno približavamo tokom eksperimenta;
razuslovljavanje!
„Majka bihejvioralne terapije“ (Volpe)
Votson, Rajnerova i mali Albert
4. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 4
SLOŽENI NACRTI KLASIČNOG USLOVLJAVANJA
Nacrti uslovljavanja sa više US: OSENČAVANJE
US1
BS
US2
Eksperimentalni nacrt osenčavanja
I grupa eksp. životinja II grupa eksp. životinja
BS
US2
Asocijacija između US2 i BS je jača u II grupi.
U I grupi, izlaganje US1 uz US2 kao da „maskira“
efekat koji bi US2 mogla da ima u asocijaciji sa BS:
fenomen osenčavanja (engl. overshadowing).
Još Pavlov (1927) opisuje ovaj fenomen.
5. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 5
SLOŽENI NACRTI KLASIČNOG USLOVLJAVANJA
Nacrti uslovljavanja sa više US: OSENČAVANJE
Efekat osenčavanja u Kaminovom eksperimentu
US1
(Jaka)
BS
US2
(Slaba)
Vizuelno
BS
Auditivno
50 dB
Vizuelno
BS
Auditivno
80 dB
Eksperimentalni
nacrt maskiranja
Samo vizuelna
draž se asocira
Asociraju se
obe US
Pojačavanjem auditivnog stimulusa Kamin postiže i njegovo asociranje.
Prva ideja: neobraćanje pažnje nema učenja.
Kaminovo objašnjenje: jača draž se brže asocira od slabije draži;
ta prvostvorena asocijacija blokira asociranje druge draži!
6. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 6
SLOŽENI NACRTI KLASIČNOG USLOVLJAVANJA
Nacrti uslovljavanja sa više US: BLOKIRANJE
Efekat blokiranja u Kaminovoj studiji (1969)
A
BS
I Faza
Stimulus A
postaje US
(asocira se)
A
BS
II Faza
A i B u paru
praćene BS
B BR?
III Faza: test
Da li je B postala US?
(asocirala se?)
- Tipičan rezulat: NE.
B
EKSPERIMENTALNA GRUPA
!
7. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 7
SLOŽENI NACRTI KLASIČNOG USLOVLJAVANJA
Nacrti uslovljavanja sa više US: BLOKIRANJE
Efekat blokiranja u Kaminovoj studiji (1969)
A
BS
I Faza
A i B u paru
praćene BS
B BR?
II Faza: test
Da li je B postala US?
(asocirala se?)
- Tipičan rezulat: DA.
B
KONTROLNA GRUPA REZULTAT
• Eksp.grupa: B se ne asocira
• Kontr.grupa: B se asocira
Zašto?
Pošto je A već asocirana (prediktivna
za) BS u eksperimentalnoj grupi (I
faza), ta već stvorena asocijacija
blokira uslovljavanje stimulusa B.
B nije prediktivno – ne doprinosi
predviđanju BS preko onoga što već
doprinosi A!
8. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 8
SLOŽENI NACRTI KLASIČNOG USLOVLJAVANJA
Nacrti uslovljavanja sa više US: efekti kontingencije
Efekat kontingencije
Eskperiment Reskorla (Robert Rescorla)
US
BS
50 puta
u paru
I grupa
US
BS
50 puta
u paru
II grupa
+
US 50 puta US
neuparena
sa BS
II grupa: 50 puta US predviđa pojavu BS, 50 puta ne predviđa
Zaključak: US nije prediktivan za BS!
Nema kontingencije između US i BS.
9. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 9
SLOŽENI NACRTI KLASIČNOG USLOVLJAVANJA
Nacrti uslovljavanja sa više US: efekat kontingencije
Zaključci Roberta Reskorle o efektu kontingencije
(1) Ako je verovatnoća da se BS javi ako je US prisutna, P(BS|US),
veća od verovatnoće da se BS javi ako US nije prisutna, P(BS|~US)
uslovljavanja će biti.
(2) Ako je verovatnoća da se BS javi ako je US prisutna, P(BS|US),
jednaka verovatnoći da se BS javi ako US nije prisutna, P(BS|~US)
uslovljavanja neće biti.
(1) (3) Ako je verovatnoća da se BS javi ako je US prisutna, P(BS|US),
manja od verovatnoće da se BS javi ako US nije prisutna, P(BS|~US)
inhibitorno uslovljavanje:
organizam uči da US „sprečava“ nastupanje BS.
Reskorla: organizam uočava da li US ima ili nema prediktivnu moć u odnosu na BS.
10. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 10
SLOŽENI NACRTI KLASIČNOG USLOVLJAVANJA
Efekti pre-ekspozicije stimulusa
Latentna inhibicija: Lubov & Mur, 1959
US
Samo US
(preekspozicija)
I faza
US
BS
US i BS
dati u
paru
II faza
Ovakav nacrt demonstrira fenomen latentne
inhibicije: eksp. životinje iz grupe A (sa
preekspozicijom) uče US-BS asocijaciju
sporije od životinja iz grupe B.
Grupa A
US
BS
US i BS
dati u
paru
I fazaGrupa B
Slika: rezultati eksperimenta Šohemija i
saradnika, 2002 – uslovljavanje reakcije
zatvaranja očnog kapka kod zeca; prema
Gluck, Mercado & Myers, 2008).
11. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 11
SLOŽENI NACRTI KLASIČNOG USLOVLJAVANJA
Efekti pre-ekspozicije stimulusa
Senzorno preduslovljavanje: Brogden, 1939.
BS
II Faza
Razvija se
B-BS asocijacija
B
A
I Faza
A i B više puta
date u paru
B
BR?
III Faza:
test A
A je takođe
stekla asocijativnu moć
A
12. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 12
SLOŽENI NACRTI KLASIČNOG USLOVLJAVANJA
Efekti pre-ekspozicije stimulusa
Senzorno preduslovljavanje: asocijativna struktura i proces
II Faza
B BS
I Faza
A B
III Faza:
test A
A BR
B BS
R
(1)
(2)
A
13. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 13
SLOŽENI NACRTI KLASIČNOG USLOVLJAVANJA
Efekti pre-ekspozicije stimulusa
Uslovljavanje drugog reda
BS
I Faza
Razvija se
B-BS asocijacija
B
A
II Faza
A i B više puta
date u paru
B
BR?
III Faza:
test A
A je takođe
stekla asocijativnu moć
A
14. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 14
SLOŽENI NACRTI KLASIČNOG USLOVLJAVANJA
Efekti pre-ekspozicije stimulusa
Uslovljavanje drugog reda: asocijativna struktura i proces
II Faza
A B
I Faza
B BS
III Faza:
test A
A BR
B BS
R
(1)
(2)
A
(3)
(4)
Eksperiment Nearna i Reskorla (1981)
• I faza: B je zvuk, BS je hrana
• II faza: A je osvetljenje dugmeta u
aparatu
• III faza: golubovi pokazuju UR
kljucanja dugmeta A, iako stimulus
B nije bio povezan sa takvom
reakcijom
• Zaključak eksperimenta:
• Link (4) nije u pitanju;
uslovljavanje II reda je
posledica S-S asociajcije
između A i B.
15. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 15
UČENJE KOVARIJACIJA KOD LJUDI
Eksperimentalne procedure
Bazira se na osetljivosti na kontingenciju na isti način na koji smo saznali da je klasično
uslovljavanje osetljivo na kontingenciju.
Naučnici ispituju dejstvo novog leka X. Prema nekim tvrdnjama iz pilot-istraživanja, lek X kao posledicu
može da ima glavobolju. Pred Vama se nalaze rezultati studije koji pokazuju u kom broju slučajeva se
dogodilo...
(A) da je lek X dat pacijentu, i da on jeste imao glavobolju;
(B) da je lek X dat pacijentu, i da on nije imao glavobolju;
(C) da lek X nije dat pacijentu, i da on jeste imao glavobolju;
(A) da lek x nije dat pacijentu, i da on nije imao glavobolju.
16. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 16
UČENJE KOVARIJACIJA KOD LJUDI
Eksperimentalne procedure
Naučnici ispituju dejstvo novog leka X. Prema nekim tvrdnjama iz pilot-istraživanja, lek X kao posledicu
može da ima glavobolju. Pred Vama se nalaze rezultati studije koji pokazuju u kom broju slučajeva se
dogodilo...
- 10 - - 0 + + +10
Na skali od -10 do 10 procenite kolika je povezanost
davanja leka X i pojave glavobolje.
17. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 17
UČENJE KOVARIJACIJA KOD LJUDI
Eksperimentalne procedure
Glavobolja
(O)
~Glavobolja
(~O)
Lek X
(C)
(a)
CO
(b)
C~O
~Lek X
(~C)
(c)
~CO
(d)
~C~O
ba
a
CP
COP
COP
+
==
)(
)(
)|(
dc
c
CP
COP
COP
+
==
)(~
)(~
)|~(
)|~()|( COPCOPP −=∆
Probabilistički kontrast je mera kontingencije:
a b
c d
U primeru sa prethodnog slajda:
... i hajde se sada podsetite zaključaka Roberta Reskorle o efektu
kontingencije u studiji klasičnog uslovljavanja.
18. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 18
RESKORLA-VAGNER TEORIJA (RW TEORIJA)
(Rescorla & Wagner, 1972)
Princip RW teorije: asocijacija između US i BS zavisi od predikcije greške, stepena koji meri
razliku između toga da li organizam očekuje pojavu BS i toga da li se BS zaista pojavljuje.
• Pretpostavka 1a:Svaki US u nekoj situaciji učenja ima određenu asocijativnu težinu
(koja može kvantitativno da se izrazi); ta težina US govori o intenzitetu njegove
asocijativne veze prema BS. Za neki USi, postoji, dakle, odgovarajuće Vi.
• Pretpostavka 1b: Svaki BS može da podrži samo određeni, konačni ukupni intenzitet
asocijativne moći: to je ukupan intenzitet asocijativne moći koji on može da veže za
sebe, označava se kao λ.
• Pretpostavka 2: Očekivanje da će se u određenom pokušaju učenja BS zaista pojaviti
jednako je sumi težina svih US koji su prisutni u tom pokušaju učenja.
• Pretpostavka 3: U svakom pokušaju učenja, promena u navici je propocionalna razlici
između ishoda koji životinja očekuje (v. Pretpostavku 2) i onoga što se zaista dogodi u
tom pokušaju učenja.
19. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 19
RESKORLA-VAGNER TEORIJA (RW TEORIJA)
(Rescorla & Wagner, 1972)
∑−=∆
i
iii VV )(λβα
iV∆ - promena asocijativne moći za uslovni stimulus USi
iα - zasićenost (npr. intenzitet) za USi
β - zasićenost za BS – „parametar rate učenja“
λ - ukupna asocijativna moć koju BS može da podrži
∑i
iV - suma asocijativnih moći svih US koji su prisutni u određenom pokušaju učenja
21. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 21
RESKORLA-VAGNER TEORIJA (RW TEORIJA)
(Rescorla & Wagner, 1972): efekat parametra rate učenja (β)
∑−=∆
i
iii VV )(λβα 25.=iα
1=λ
Parametar rate učenja se
odnosi na zasićenost BS i u
suštini određuje koliko brzo se
učenje odvija.
Veća zasićenost BS, brže
učenje.
„Bolje“ i „lošije“
(pripremljenije) bezuslovne
reakcije.
22. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5v 22
RESKORLA-VAGNER TEORIJA (RW TEORIJA)
(Rescorla & Wagner, 1972)
O ~O
C
(a)
CO
(b)
C~O
~C (c)
~CO
(d)
~C~O
ba
a
CP
COP
COP
+
==
)(
)(
)|(
dc
c
CP
COP
COP
+
==
)(~
)(~
)|~(
)|~()|( COPCOPP −=∆
Pod izvesnim uslovima, granična vrednost RW
modela jeste ΔP (Čepmen & Robins, 1990).
Drugim rečima: mi imamo jedinstven teorijski
okvir za modeliranje klasičnog uslovljavanja i
učenja kovarijacije.
∑−=∆
i
iii VV )(λβα
23. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 23
PRINCIP UČENJA KOJI IMPLICIRA RESKORLA-VAGNER TEORIJA
Organizmi ne uče dok nema promene
u strukturi odnosa informacija u okolini.
Do učenja dolazi tek kada nešto što pre nije bilo prediktivno za
relevantne promene u okolini postane prediktivno za takve
promene.
= kad nešto što prethodno nije nosilo nikakve informacije počne da
nosi određene informacije.
Učenje sadrži moćan mehanizam selekcije informativnih znakova u
okolini kognitivni sistem optimizuje svoje reprezentacije i ne troši
resurse na sticanje redundantnih informacija.
24. Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 24
RESKORLA-VAGNER TEORIJA (RW TEORIJA)
(Rescorla & Wagner, 1972)
• RW teorija ne može da objasni sve fenomene klasičnog uslovljavanja; nijedna teorija
razvijena do sada to ne može.
• RW teorija je ubedljivo najuticajnija teorija klasičnog uslovljavanja i učenja kovarijacija
kod ljudi; veći broj uticajnih teorija predstavlja modele koji su tek specijalizacija RW
teorije.
• Mekintoš, 1975: asocijabilnost stimulusa kao suštinski faktor u objašnjenju latentne
inhibicije koji predstavlja problem za originalnu verziju RW teorije.
• Vagner, 1981: dalja specijalizacija teorije, takođe da bi se objasnilo „fino procesiranje“
uslovnih stimulusa u fenomenima poput latentne inhibicije.
• Pirs i Hol, 1980, Pirs, 1987: generalizacija, učenje konfiguracijskih znakova – sve
specijalizacije RW modela.
• Danas: ključna teorija u debati o kauzalnom učenju i učenju kovarijacija kod ljudi – što
su fenomeni koje ćemo diskutovati kada otvorimo poglavlje psihologije mišljenja.