Nicholas Carr: Plitko (Što internet čini našem mozgu)
•Download as PPTX, PDF•
0 likes•4,702 views
Nicholas Carr: Plitko (Što internet čini našem mozgu) Prikaz knjige (članak uz prezentaciju) Sonja Delimar, prof. Gimnazija „Fran Galović“ Koprivnica
Recommended
More Related Content
What's hot
What's hot (20)
Viewers also liked
Viewers also liked (18)
Similar to Nicholas Carr: Plitko (Što internet čini našem mozgu)
Similar to Nicholas Carr: Plitko (Što internet čini našem mozgu) (14)
More from Pogled kroz prozor
More from Pogled kroz prozor (20)
Nicholas Carr: Plitko (Što internet čini našem mozgu)
- 1. Dodatak za znatiželjne... za +5 Čini li nas Google glupima? O negativnim učincima interneta na sposobnost zadržavanja pažnje, na pamćenje, zaključivanje i kontemplaciju, ali i o stvaranju ovisnosti o internetskom pretraživanju => rezultat neuroplastičnosti - već nakon samo nekoliko sati provedenih na internetu mijenjaju se neuronske veze u mozgu
- 2. Medij djeluje na promjene u živčanom sustavu 1964. Marshall McLuhan: Razu-mijevanje medija Na dugi rok sam medij, više nego sadržaj medija, utječe na naše razmišljanje i djelovanje – djeluje na razini živčanog sustava
- 3. Osobno iskustvo Autor je primijetio da više ne razmišlja kao prije i nije sposoban zadržati koncentraciju i pratiti nit pripovijedanja kod čitanja > utjecaj interneta Nekoć sam bio ronilac u moru riječi. Sada jezdim po površini poput onih tipova na skijama za vodu.
- 4. Ispovijest drugog korisnika interneta „Mnogo čitam - to jest, trebao bih puno čitati - ali ništa ne pročitam. Malo pregledavam, malo se krećem gore-dolje po web-stranici. Za duge, razrađene argumente pune finesa danas imam malo strpljenja, iako sam sklon optuživati druge da površno pišu i površno se odnose prema svijetu.”
- 5. Učinak interneta na mlade (i odrasle) Na ekranu se čita „na preskok”, traže se samo informacije (u obliku slova F – F kao „fast”) Mozak postaje gladan informacija i društvenih interakcija, pažnja se raspršuje
- 6. Kako nas mediji mijenjaju Heinrich Koselitz o Nietzscheu nakon što je nabavio pisaći stroj: „...mijenja mu se stil pisanja. Već ionako lakon- sko izražavanje postalo je još kompaktnije, više telegraf-sko. U njemu je bilo i neke nove snage, kao da se „željezna" snaga stroja nekim tajnovitim metafizičkim mehanizmom pretočila u tipkane riječi.” „Ono čime pišemo ima udjela u tome kako nam se oblikuju misli.„ (Nietzsche) Ljudi koji pišu na tipkovnici imaju problem s oblikovanjem pisanih slova rukom.
- 7. Neuroplastičnost mozga Stanice našega mozga razvijaju se i rastu s upotrebom, a atrofiraju i propadaju s neupotrebom Primjer – nakon povrede živca na rukama majmuna, mozak pogrešno registrira osjete, ali se ubrzo reorganizira Isto kod ljudi koji izgube osjet vida ili Mozak je vječno u izradi; sluha ili dožive moždani udar onime što činimo i kako Neuroni sve vrijeme raskidaju stare to činimo, iz trenutka u veze i stvaraju nove; različite trenutak, iz dana u dan, kemijske reakcije registriraju i bilježe svjesno ili ne, mi naše doživljaje u živčanim utječemo na kemijske putovima; svaki put kad se isti tokove u svojim doživljaj ponovi, sinaptičke veze sinapsama i mijenjamo među neuronima postaju jače i svoj mozak. brojnije
- 8. Svaka tehnologija dubinski utječe na mozak Primjer svirača violine - područja osjetnog dijela moždane kore koji obrađuje signale iz lijeve ruke (njome prstima pritišću žice na vratu violine)u violinista su značajno veća nego u nesvirača => sviranje violine dovelo je do mjerljivih fizičkih promjena u mozgu Primjer taksista - dio mozga koji ima ulogu u pohrani i baratanju prostornim predodžbama naše okoline mnogo je veći od normalnog => anatomske promjene
- 9. Pažljivo s onim čime hranimo svoj mozak! „Našse mozak neprestano mijenja ovisno o našim doživljajima i našem ponašanju, a živčani se sklopovi dorađuju sa „svakim podražajem, motoričkim činom, asocijacijom, signalom nagrade, akcijskim planom, sniva-njem i buđenjem".
- 10. Utjecaj misli na promjene u mozgu! Snimanje moždane aktivnosti pijanista - ljudi koji su samo zamišljali da sviraju imaju iste promjene u mozgu kao i ljudi koji su stvarno i udarali po tipkama => zaključak: misli mogu fizički utjecati na mozak, ili barem uzrokovati fizičke reakcije u njemu; neurološki gledano, mi postajemo ono što mislimo
- 11. Opasnost! Kako se pojedini sklopovi u našem mozgu učvršćuju ponavljanjem fizičkih i umnih aktivnosti, te se aktivnosti pretvaraju u na-vike. Paradoks neuroplastičnosti (...)sastoji se u tome što - neovisno o svoj fleksibilnosti uma što nam je pruža - može dovesti do toga da se nađemo u škripcu „krutog ponašanja". Stoga ne iznenađuje što se neuroplastičnost povezuje s mentalnim tegobama u rasponu od depresije, preko opsesivno-kompulzivnog poremećaja do šuma u ušima. Što se pogođene osobe više koncentriraju na svoje simptome, to će se oni dublje urezati u živčane sklopove. U najgorim slučajevima, um doslovce sam sebe trenira da bude bole-stan.
- 12. Tehnologije koje su mijenjale naš um Kartografija i izum sata - utjecali na razvoj apstraktnog mišljenja(preveli prirodni fenomen u umjetnu i intelektualnu koncepciju tog fenomena) Istovremeno su ti izumi promijenili način na koji mislimo=> čim smo promijenili definiciju vremena u niz odsječaka jednakog trajanja, naš je um počeo sustavno Posljedica – više ne jedemo raditi na kad smo gladni nego kad je stvaranju, prepoznavanju vrijeme za to. i mjerenju tih odsječaka
- 13. Tehnologije prema načinima na koje proširuju ili ojačavaju naše urođene sposobnosti Plug, šivača igla, avion > fizička snaga, spretnost,otpornost Mikroskop, pojačalo i Geigerov brojač > njima proširujemo raspon osjetljivosti naših čula Rezervoar, pilula za sprečavanje začeća i genetički modificirani kukuruz > omogućuju nam da preoblikujemo prirodu kako bi bolje odgovarala našim željama i potrebama Karta i sat, pisaći stroj, knjiga, kompjutor i Internet – intelektualne tehnologije > instrumenti kojima proširujemo i podupiremo svoje mentalne sposobnosti - za pronalaženje i klasificiranje informacija, formuliranje i artikuliranje ide-ja, za prenošenje znanja i vještina, za mjerenje i izračunavanje, za proširivanje kapaciteta pamćenja
- 14. Intelektualne tehnologije Najveća i najtrajnija moć nad time kako mislimo Kad njima umom baratamo – djeluju na um Najprije pojačavaju pa onda i zatupljuju naše najintimnije, najljudskije prirodne sposobnosti - sposobnosti razmišljanja, opažanja, pamćenja, osjećanja.
- 15. Rasprava o odnosu tehnologije i ljudi koji je koriste instrumentalisti deterministi Tehnologija kontrolira nas Smatraju da su Naša uloga u biti se instrumenti pot-puno podložni svjesnim svodi na proizvođenje željama svojih sve sofisticiranijih korisnika – mi instrumenata dok upravljamo tehno-logija ne stekne tehnologijom sposobnost da se reproducira sama; u tom trenutku mi postajemo suvišni
- 16. Utjecaj na mozak Instrumenti koje čovjek rabi kao proširenje i potporu svom živčanom sustavu (...) utječu na fizičku strukturu i način rada ljudskog uma. Njihovom se upotrebom jedni živčani sklopovi ojačavaju a drugi oslabljuju, i neka se obilježja umnosti naglašavaju dok druga blijede. (...) Mogu to biti povećanja i smanjenja vokabulara, izmjene normi, dikcije ili poretka riječi, ili poticanje složenije ili manje složene sin-takse. „Tehnologije nisu tek izvanjska pomagala nego i nutarnje transformacije svijesti, pogotovo onda kad aficiraju samu riječ. Povijest jezika je također i povijest uma.”
- 17. Utjecaj čitanja i pisanja na mozak Čitanje i pisanje nisu prirodne aktivnosti – moramo naučiti prevoditi simboličke znakove što ih vidimo u jezik koji razumijemo (to zahtijeva preoblikovanje mozga) Mozak pismene osobe u Čitatelji engleskog više mnogočemu se razlikuje od koriste područja mozga mozga nepismena čovjeka - povezana s dešifriranjem postoje razlike u vi-zualnih oblika nego čitatelji talijanskog jezika razumijevanju jezi-ka, ali i u načinu obrade vizualnih Logografski sustavi (kinesko signala, razmišljanja i pismo) aktiviraju sasvim pamćenja. posebne dijelove mozga, osobito one koji su uključeni u vještine motoričkog pamćenja
- 18. Blagodati fonetskih alfabeta Nedavna istraživanja mozga pokazuju da je aktivacija mozga bitno manja pri čitanju riječi napisanih fonetskim slovima u od-nosu na tumačenje logograma ili drugih slikovnih simbola => više prostora za kontemplaciju i udubljivanje u ono što se čita
- 19. Utjecaj čitanja na mozak Či-tanje zahtijeva kompleksne promjene u moždanom sklo-povlju – razvoj specijaliziranih područja u mozgu posebno baždarenih za brzo dešifriranje teksta. U vidnom dijelu moždane kore nastaje „pravi kolaž" neuronskih skupova posvećenih prepoznavanju, u milisekundama, „vizualnih predodžaba slova, slovnih obrazaca i riječi". Kako mozak postaje sve vičniji dekodiranju teksta, može posvećivati sve više resursa interpretaciji značenja. Postaje moguće ono što danas nazivamo „dubinskim čitanjem".
- 20. Čitanje – sredstvo postizanja samosvijesti Za čitanje duge knjige u sebi potrebna je sposobnost postizanja višesatne koncentracije, mentalne discipline i nadvladavanja prirodnog stanja ljudskog mozga – stanja rasute pažnje. Duboka koncentracija kombinira se s veoma aktivnim i efikasnim dešifriranjem teksta i interpretacijom značenja. U tihim prostorima koje je otvorilo višesatno, neometano čitanje knjige, ljudi su stvarali vlastite asocijacije, izvlačili vlastite zaključke i analogije, i gradili vlastite zamisli - mislili su dubinski => način postizanja samosvijesti
- 21. Učinak čitanja - obogaćivanje iskustva Istraživači su snimanjem mozga otkrili da „čitači men-talno simuliraju svaku novu situaciju s kojom se susretnu u pripovijesti; iz teksta se preuzimaju razne pojedinosti o postupcima i osjećajima, i one se integriraju sa znanjima stečenim vlastitim iskustvom.„ Područja mozga koja se pritom aktiviraju često „odražavaju ona koja su inače uključena dok ljudi izvode, zamišljaju ili promatraju slične postupke u stvarnom svijetu„ Čitanje zahtijeva povišenu svjesnost i bolju moć zapažanja osjetnih doživljaja, ojačava sposobnost apstraktnog mišljenja u ljudima; obogaćuje doživljaj fizičkog svijeta, svijeta izvan knjige, pojačava kontemplativnost, refleksivnost i maštovitost
- 22. Stanje danas S porastom korištenja Interneta, gledanje televizije stagnira ili raste Većina Amerikanaca provodi barem osam i pol sati dnevno gledajući u te-levizijski ekran, kompjuterski monitor ili zaslon mobilnog telefona; često se istodobno služe dvama ili čak svima trima takvim uređajima Knjige se prenose u elektronički oblik
- 23. Kako Mreža apsorbira knjigu U njezin sadržaj ona ubacuje linkove, kida ga na pretražive odsječke, i okružuje sadržajem svih drugih medija koje je apsorbirala Linkovi nas potiču da gacamo unutra-van po nizu tekstova, umjesto da održavamo pažnju na Kad pretražujemo Web, ne jednom od njih; vrijednost vidimo šumu. Ne vidimo čak hiperlinkova kao ni stabla. Vidimo izdanke i navigacijskog sredstva listove. neodvojiva je od njihovog ometalačkog učinka život na Internetu definira trajno stanje rastresenosti . Ostanak na jednom tekstu postaje tegoban, a vezanost za njega tek neznatna
- 24. Utjecaj Mreže na zadržavanje koncentracije „Kad je pristup Kombiniranjem više različitih vrsta informacijama informacija na jed-nom lak, obično ekranu, multimedijska Mreža još više najradije biramo fragmentira sadržaj i ometa našu krat-ke i slatke komadiće." pažnju Svaki put kad upalimo kompjutor, ubačeni smo u „ekosustav „Kako korisnici čitaju na Webu?" tehnologija prekidanja„ Lakonski odgovor To nije protiv naše volje – sviđa nam bi glasio: „Ne se istovremeno čitati, slušati i čitaju." gledati, istovremeno pronaći relevantne podatke i biti u kontaktu s prijateljima, biti povezani
- 25. Utjecaj Mreže Mreža potiče - Kakofonija stanje bitka, da podražaja Mreže posudim još jednu dovodi do krat-kog frazu iz Eliotova spoja kako svjesnog tako i Četiri kvarteta, nesvjesnog „ometeno mišljenja, i ometenošću zbog sprečava nas da ometenosti" mislimo i dubinski i Priželjkujemo novo čak i kad kreativno. znamo da je „novo češće trivijalno nego bitno"
- 26. Bizarne posljedice Njujorška Filharmonija i Simfonijski orkestar Indianapolisa počeli su poticati slušatelje da se služe mobitelom za vrijeme kon-certa i da SMS-om glasaju za djelo koje će se svirati kao bis Sve veći broj američkih crkava potiče svoje župljane da ponesu prijenosni kompju-ter i mobitel na misu kako bi mogli razmjenjivati poruke nadahnuća preko Twittera i drugih mikroblogerskih ser-visa
- 27. Digitalni čitači Povezani na Internet Sve riječi knjige pretvaraju u linkove, sav tekst u hipertekst; ako kliknete na bilo koju riječ ili sintagmu, program će vas odvesti u Čim u knjigu ubacite linkove i rječničku spojite je na Web - čim je natuknicu, članak „obogatite" i „proširite" i učinite na Wikipediji ili popis „dinamičnom" - primijenili ste Googleovih rezultata ono što ona jest, i time ste pretrage Interneta. izmijenili i doživljaj čitanja.
- 28. Posljedica za čitanje „Bojim se da će jedno od velikih zadovoljstava čitanja knjige - potpuno uranjanje u drugi svijet, u svijet autorovih ideja - biti narušeno. Možda ćemo svi čitati knjige onako kako sve više čitamo magazine i novine: malo tu, malo tamo." Još nikad nije postojao medij koji je, poput Mreže, programiran da raspršuje pažnju toliko široko i toliko uporno.
- 29. Vrste čitanja Površno čitanje Dubinsko čitanje Površinsko kopanje Pažnja i snaga po „relevantnim mozga usmjerena sadržajima" je na tumačenje značenja „Biti svugdje znači biti nigdje” (Seneka) Zahtijeva misaoni mir i neukroćeno vrludanje kontemplacije Čovjek bi trebao „probaviti ili pounutriti ono što uči, te razmišljati o tome umjesto da ropski reproducira poželjne odlike autora koji bi mu bio uzor".
- 30. Vjerojatne posljedice Posljedica čitanja u sebi, bila je nastanak pisanja u privatno-sti; osjećaj dovršenosti djela nakon objavljivanja iziskivao je traženje savršenstva Sada - kontekst čitanja postaje zajednički Pisanjeće postati ekran; pisci će virtuoznosti sredstvo za bilježenje pretpostaviti bljutav ali brbljanja. pristupačan stil
- 31. Čitanje ponovo pripada manjinskoj eliti Nedavne promjene naših Našeprepuštanje čitalačkih navika sugeriraju ugodi da je „era masovnog čitanja [knji-ga]" bila kratkotrajna neformalnosti i „anomalija" u našoj neposrednosti intelektualnoj povijesti: „Sada vidimo kako se takvo čitanje dovodi do vraća svojoj prijašnjoj sužavanja društvenoj bazi: samoobnavljajućoj manjini ekspresivnosti i koju ćemo nazvati gubitka čitalačkom klasom". elokvencije. Ulaskom na Internet stupamo u okoliš koji potiče ovlašno čitanje, rastreseno i ishitreno razmišljanje, te površno učenje.
- 32. Mreža - najmoćnija tehnologija izmjene uma koja se ikada našla u upotrebi Mreža donosi upravo Kad čitamo na Mreži onu vrstu osjetilnih i imamo stalan pritok kognitivnih podražaja - ulaznih podražaja našoj repetitivnih, intenzivnih, moždanoj kori – taktilnih interaktivnih, adiktivnih (tipkanje), vizualnih - za koje istraživanja (linkovi, razni pokazuju da dovode prozori), slušnih – zaokuplja do ja-kih i brzih izmjena sva naša čula (osim okusa moždanog sklopovlja i moždanih funkcija. i njuha) Kad dijelimo pažnju na više zadaća na Internetu, mi „treniramo svoj mozak da pridaje pažnju smeću".
- 33. Još neke posljedice onoga što volimo Interaktivnost Mreže daje nam nove i veoma djelotvorne načine da pronalazimo informacije, da se izražavamo i da se upuštamo u konverzaciju s drugima. Ona nas usto pretvara u laboratorijske štakore koji konstantno pritišću poluge kako bi dobili mrvice socijalne ili intelektualne hrane.
- 34. Po-gledajte klinca kako se esemesa s prijateljima ili studenta kako pregledava snop novih poruka i zahtjeva na svojoj stranici na Facebooku, ili poslovnog čovjeka kako prevrće po svojim e-mailovima na BlackBerryju - ili se samo sjetite sebe kako upisujete ključne riječi u kućicu Googleove tražilice i počinjete slijediti trag linkova. Ono što ćete vidjeti je um kojeg je progutao medij. Kad smo na Internetu, često više ne primjećujemo što se zbiva oko nas. Stvarni svijet se povlači pred bujicom simbola i podražaja što pristižu s naših uređaja. Um kojeg je progutao medij.
- 35. Posljedice po osjećaj samosvijesti Interaktivnost Mreže pojačava i taj efekt. Budući da se kompjuterima često služimo u socijalnom kontekstu - pričamo s prijateljima i kolegama, stvaramo svoj „profil", emitiramo svoje misli postovima na blogu ili porukama na Facebooku - naš je društveni položaj na ovaj ili onaj način uvijek u igri, uvijek u opasnosti. Samosvijest - a pone-kad čak i strah - koji iz toga proizlaze uvećavaju intenzitet našeg angažmana s medijem. To vrijedi za sve, a osobito za mlade, koji su skloni kompulzivno se služiti telefonom (SMS-om) i kompjuterom (instant- porukama).
- 36. Utjecaj Googlea na mozak Snimke su pokazale da je u iskusnih korisnika Mreže upotreba Interneta razvila je specifične živčane putove „Nakon samo nekoliko dana vježbe, u početnika u korištenju Interneta postali su aktivni posve isti živčani sklopovi u prednjem dijelu mozga"
- 37. Jako različiti obrasci moždane aktivnosti Čitanje knjige Jaka aktivnost u područjima Pretraživanje Mreže povezanim s jezikom, pamćenjem i vidnom „Vježba" mozak slično obradom, ali slaba aktivnost kao što to biva pri u područjima povezanim s rješavanju križaljki > donošenjem odluka i razvijena sposobnost rješavanjem problema donošenja odluka Zahtijeva uspostavu odnosa Raspršena, uzavrela među pojmovima, mentalna aktivnost zaključivanje, aktivaciju prijašnjeg znanja i Ojačava koordinacija sintetiziranje glavnih ideja. oka i ruke, refleksi, i obrada vidnih „Podstimulira osjetila„ > kad podražaja utišamo funkcije donošenja odluka u čeonim dijelovima Otežano pamćenje i mozga, dubinsko čitanje razumijevanje postaje jedan oblik dubinskog mišljenja
- 38. Mentalne funkcije koje gube - one na kojima se temelji smireno, linearno mišljenje - one koje rabimo kad pratimo dugu pripovijest ili kompleksnu argumentaciju, one na koje se oslanjamo kad razmišljamo o svom iskustvu ili kad promišljamo o nekom vanjskom ili unutarnjem fenomenu Funkcije koje pobjeđuju - one koje nam pomažu da hitro loci-ramo, kategoriziramo i ocijenimo nepovezane odsječke informacija u raznim oblicima, koje nam omogućuju da održavamo mentalni stav bivajući bombardirani podražajima > nalikuju onima koje obavljaju kompjutori, koji su programirani za brzo prenošenje podataka iz memorije i u memoriju Još jednom, čini se da preuzimamo obilježja jedne popularne nove intelektualne tehnologije.
- 39. Vrste pamćenja – kratkoročno i dugoročno Dugoročno pamćenje sjedište je razumijevanja; ono pohranjuje ne samo činjenice nego i kompleksne pojmove, ili „sheme". Dubina naše inteligencije ovisi o našoj sposobnosti da prenosimo informacije iz radnog pamćenja u dugoročno pamćenje, i prepletemo ih u pojmovne sheme => stanje ometenosti (preopterećenje radnog pamćenja) pažnje koje uzrokuje Mreža to onemogućava Što se više približavamo granici opterećenja radnog pamćenja, postaje nam sve teže razlikovati relevantne informacije od irelevantnih, signal od šuma. Postajemo bezumni konzumenti podataka.
- 40. Stvaranje dugoročnog pamćenja Stvaranje dugoročnih sjećanja uključuje ne samo biokemijske, nego i anatomske promjene (iz neurona izrastaju novi sinaptički završeci) Učinak Weba je posve drugačiji. On stavlja veći pritisak na naše radno pamćenje i priječi konsolidaciju dugoročnih sjećanja i razvoj shema. Web je tehnologija zaboravljivosti.
- 41. Hoće li multimedija poboljšati proces učenja? Pokusi dokazali - ljudi koji čitaju linearni tekst više razumiju, više upamte i više nauče od onih koji čitaju tekst posut linkovima Studenti koji su gledali multi-medijsku verziju upamtili značajno manje činjenica iz vije-sti nego oni koji su gledali jednostavniju verziju Zaključak: Dijeljenje Čitateljima hiperteksta trebalo pažnje, koje multimedija je više vremena da pročitaju zahtijeva, još više napreže priču, a na intervjuu koji su dali naše kognitivne nakon čitanja pokazali su više sposobnosti, čini učenje zbunjenosti i nesigurnosti kad slabijim i umanjuje su govorili o pročitanom razumijevanje.
- 42. Učinak sve boljih softvera Lakši put možda Štoje softver nije uvijek i najbolji pametniji, korisnik kad se radi o je tuplji. dubinskom učenju, ali naša računala i pretraživači Interneta potiču nas da pođemo upravo njime.
- 43. Krajnje posljedice Ljudski se mozak ne može efektivno opustiti kad ga se bombardira vanjskim podražajima Dubinsko mišljenje nije jedino koje zahtijeva miran i pažljiv um; tu su i empatija i suosjećajnost (više emocije nastaju iz živčanih procesa koji su „inherentno spori„) Što smo više ometani, manje smo sposobni doživjeti najsuptilnije, najposebnije ljudske oblike empatije, suosjećanja i drugih emocija.